Najnovije
Trump prijeti da će izvesti vojsku na ulice američkih gradova
Predsjednik SAD Donald Trump proglasio je da su nasilni demonstranti počinili "akte domaćeg terorizma" i zarekao se da će okončati "nerede i bezakonje koje se proširilo našom zemljom".
Poručio je da će razmjestiti hiljade dobro naoružanih vojnika i snage za održavanje reda i zakona da bi zaustavio nasilje u glavnom gradu Amerike - Washingtonu - i zarekao se da će učiniti isto u drugim gradovima, ukoliko njihovi gradonačelnici ili guverneri saveznih država u kojima se ti gradovi nalaze, ne uspiju da povrate kontrolu nad onim što se dešava na ulicama.
"Gradonačelnici i guverneri moraju da uspostave nadmoćno prisustvo organa reda sve dok se nasilje ne uguši", rekao je između ostalog Trump obraćajući se iz Ružičnjaka Bijele kuće, u trenutku dok su vlasti u blizini predsjedničke rezidencije suzavcem rastjerivali demonstrante.
"Ukoliko grad ili država odbijaju da preduzmu akciju, koja je neophodna da se odbrane životi i imovina njihovih građana, onda ću ja razmjestiti vojsku SAD i brzo riješiti problem umjesto njih", zaprijetio je Trump tokom obraćanja iz Bijele kuće, dodajući da će policijski čas, koji u Washingtonu počinje u 7 sati uveče, biti striktno sprovođen.
Ta izjava bila je referenca na to da bi mogao da se pozove na Zakon o pobuni, koji je usvojen još 1807. godine, prema kojem aktuelni predsjednik ima pravo da uguši bezakonje tokom vanderdnih situacija. Taj zakon je posljednji put upotrijebljen još 1992. godine, tokom nemira na ulicama Los Angelesa, kada je poorta oslobodila četvoricu policajaca, koji su pretukli Rodneyja Kinga.
Nasilja, pljačke i požare Trump je nazvao "sramnim", prenosi agencija Reuters.
Dok je Trump govorio, čuli su se odjeci šok bombi, pošto su pripadnici policije, neki od njih na konjima, pokušavali da natjeraju demonstrante da se povuku dalje od Lafayette parka.
Tramp nije odgovarao na pitanja novinara, a na kraju svog kratkog obraćanja najavio je da će "sada otići da oda poštu na veoma posebnom mjestu".
Ispostavilo se da je to bio odlazak do Crkve Svetog Jovana, koja se nalazi preko puta Bijele kuće, i koja je oštećena u nemirima na ulicama Washingtona, u nedjelju uveče.
Trump je stao je ispred crkve, u kojoj su brojni američki predsjednici prisustvovali službama, zajedno sa nekoliko članova svoje administracije, među kojima su bili sekretar za pravosuđe William Barr i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert O'Brien i još neki savjetnici.
Ispred crkve na kojoj su prozori zabarakadirani drvenim pločama Trump je podigao Bibliju, rekao da su SAD "najveća zemlja na svijetu" i da "ćemo očuvati bezbjednost u njoj". Na kratko je pozirao fotoreporterima sa Biblijom, prije nego što se pješice vratio u Bijelu kuću, ne obazirući se na pitanja novinara.
Predsjednik je tokom govora u Bijeloj kući rekao da mobiliše sva civilna i vojna sredstva da bi "zaustavio nerede i pljačkanje, da bi okončao uništavanje imovine, podmetanje požara i zaštitio prava Amerikanaca koji poštuju zakon".
"Uključujući i vaše pravo osigurano Drugim amandmanom", istakao je Trump, navodeći zaštitu prava na posedovanje oružja koju garantuje Ustav SAD.
"Ne možemo da dozvolimo da opravdani pozivi mirnih demonstranata izgube u gnjevnoj masi", rekao je Trump i zaključio da su naciju obuzeli "profesionalni anarhisti".
Desetine gradova širom SAD ostaju pod policijskim časom, što je situacija kakva u SAD nije viđena još od 1968. godine, kada je ubijen aktivista i borac za ljudska prava Martin Luhter King mlađi. Nacionalna garda razmještena je u 23 savezne države i prijeestolnici Washingtonu.
See all News Updates of the Day
U Republici Srpskoj obilježavanje 9. januara uprkos neustavnosti i ranijim reakcijama
Nakon održavanja svečane akademije povodom 9. januara, Dana Republike Srpske uz prisustvo političkog vrha RS i Srbije u Banjoj Luci, visoki predstavnik i ambasada SAD-a podsjetili su na odluku Ustavnog suda BiH o neustavnosti ovog dana, te pozvali na reakciju Državno tužilaštvo.
Početku obilježavanja 9. januara u sportskoj dvorani „Borik“ nije prisustvovao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, te su se prisutnima obratili predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, kao i srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović.
Stevandić je na početku svog govora rekao da je Republika Srpska prije deset dana službeno vratila u upotrebu grb Nemanjića i himnu Bože pravde.
“Sve što pokušavaju da nam otmu, više ćemo braniti, vraćati i slaviti. Zato je 9. januar Dan RS koji ćemo slaviti zauvijek. RS nije list papira da se tek tako prepravlja”, izjavio je Stevandić.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska danas, čuvajući sebe, imovinu i institucije, prava i budućnost, ne gradi mržnju i ne izaziva neprijateljstvo prema konstitutivnim narodima i drugom entitetu.
“Nismo neprijatelji sa SAD, sa zemljama Kvinte. Držimo se neutralno i ne odričemo svojih prijatelja, ali se to danas knjiži kao prekršaj, te nas surovo kažnjavaju, prijete i sankcionišu”, dodao je Stevandić.
Delegaciju Republike Srbije predvodio je Miloš Vučević, zajedno sa ministrima u Vladi Srbije, a prisutni si bili i predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, kao i patrijarh srpski Porfirije, te Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.
Premijer Vučević je, osvrćući se na zabranu Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine za prelet vojnog aviona ili helikoptera Srbije preko teritorije BiH, a prema planu leta dostavljenom od ambasade Srbije u BiH za 8. i 9. januar, kazao da bi on na ovaj događaj došao i pješke, te da su u krivu oni koji misle da će „ponižavajući srpski narod izgraditi održivi mir i stabilnost na Balkanu“.
“Dejtonski sporazum zaustavio je patnje naroda i poštovao stvarnost na području BiH. Danas vidimo svjesne namjere da se sruši taj sporazum. Republika Srbija, na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ponudila je, a danas nudi inicijative i projekte koji su u korist svih naroda i bez razmišljanja, odbijeni su iz središta moći koja ne odražava želje svih naroda”, kazao je Vučević.
Dodao je da se Srbija zalaže za stajalište kako su bilo kakve promjene moguće samo s apsolutnim pristankom svih birača iz dva entiteta koji čine BiH.
Napomenuo je da se sve što se događa u Banjaluci, prelijeva na Beograd, a sve što se događa u Kosovskoj Mitrovici na Republiku Srpsku.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) podsjetila je danas da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine više puta donio odluku da je obilježavanje dana Republike Srpske 9. januara neustavno.
„Ova odluka važi bez obzira ko učestvuje u proslavi. Nije u pitanju samo obilježavanje praznika, već konkretno odabir 9. januara, koji se poklapa s pravoslavnim vjerskim praznikom i krši nekoliko odredbi Ustava BiH koje zabranjuju diskriminaciju“, navela je ambasada, kao i da su oduke Ustavnog suda obavezujuće za sve.
„Sjedinjene Američke Države očekuju da će organi za provođenje zakona i pravosudni organi poduzeti brze i odlučne mjere da istraže svako kršenje zakona u vezi s proslavom dana RS 9. januara“, dodaje se u objavi, kao i da će SAD ostati posvećene borbi za vladavinu prava.
Detektor je ranije pisao da su SAD uvele nove sankcije među kojima i državnom ministru vanjske trgovine i ekonomskih poslova Staši Košarcu, te za još četiri kompanije iz naše zemlje koje se dovode u vezu s porodicom Milorada Dodika i kompanijama iz Republike Srpske koje su ranije sankcionisane.
Danas je saopšteno i da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u odlasku, Joe Biden, proširio sankcije na supružnike i odraslu djecu sankcionisanih pojedinaca i grupa uključenih u destabilizirajuće aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana.
U martu 2024. godine američko Ministarstvo finansija uvelo je sankcije za troje funkcionera Republike Srpske jer su organizacijom neustavnog dana Republike Srpske potkopali mir i stabilnost Bosne i Hercegovine.
Da je nepoštivanje odluka Ustavnog suda krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH podsjetio je i visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, reagujući na obilježavanje 9. januara.
“Izbor 9. januara kao datuma za obilježavanje praznika Dana Republike Srpske nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednostima koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na poštivanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva”, podsjetio je on na odluku Ustavnog suda, pojašnjavajući da ljudi koji nisu pripadnici srpskog naroda, a žive u RS, mogu se osjećati kao građani drugog reda.
I Schmidt je pozvao organe za provođenje zakona, Tužilaštvo BiH i policiju, da poduzmu odgovarajuće zakonom propisane naredne korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne zvaničnike i državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji proslave 9. januara.
Obilježavanju u Banjoj Luci je prisustvovao i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, koji je čestitao svim građanima Republike Srpske 9. januar – Dan Republike, govoreći kako očekuje jačanje veza između RS i Rusije.
Kalabuhov je rekao da se Rusija, kao jedan od garanata Dejtonskog sporazuma, zalaže za poštovanje ovog sporazuma i prava Republike Srpske.
Sutra je planiran svečani defile kojim će se obilježiti 9. januar u Banjoj Luci.
Ranijih godina Detektor je pisao kako su 9. januar obilježavale desničarske organizacije iz Republike Srpske i Srbije i kao i da su brojne navijačke grupe organizovale slavlja uz baklje i vatromete širom ovog entiteta.
Nekoliko udruženja ranije je predalo Državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Dodika i političara te nepoznatih osoba zbog veličanja ratnih zločinaca, javnog propagiranja, poziva i organizovanja obilježavanja Dana Republike Srpske 9. januara.
Požari u Los Angelesu: Raste broj mrtvih, procijenjena šteta oko 50 milijardi dolara
Hiljade vatrogasaca bore se sa šumskim požarima koji bjesne na području Los Angelesa. Najmanje pet osoba je stradalo, prema navodima iz kancelarije okružnog šerifa, a izgorjelo je više od hiljadu kuća.
Zbog broja uništenih objekata, ovi požari se smatraju najvećim i najdestruktivnijim u historiji grada.
Oko 100.000 ljudi je dobilo nalog da se evakuiše, a lokalne vlasti otvorile su nekoliko skloništa za ljude i životinje koji bježe od požara. Procijenjuje se da je oko milion i po ljudi u južnoj Kaliforniji bez struje.
Privatna američka meteorološka agencija AccuWeather objavila je svoju procjenu materijalne štete - oko 50 milijardi dolara.
U fotografijama: Šumski požari bjesne u Kaliforniji
Vatrogasci se bore sa najmanje tri odvojena velika požara - od naselja Santa Monica na pacifičkoj obali, do naselja Pasadena, koja je u višim dijelovima Los Angelesa, i u dolini San Fernando.
Požar dodatno raplamsavaju vjetrovi Santa Ana i uzrokuju da se vatra jako brzo širi. Baš zbog vjetra, avioni koji gase požar su privremeno bili prizemljeni, ali su u srijedu popodne ponovo poletjeli.
Meteorolozi kažu da će uslovi koji pogoduju širenju požara trajati do petka.
Istrage za utvrđivanje uzroka sva tri požara su u toku.
Guverner Kalifornije Kevin Newsom zatražio je pomoć od federalne vlade, a predsjednik SAD Joe Biden rekao je da će potpisati deklaraciju o hitnoj pomoći za područja ugrožena požarima.
Pentagon je najavio da će poslati 10 svojih helikoptera u Kaliforniju kako bi pomogli u gašenju požara.
Biden je bio u Los Angelesu na brifingu lokalnih vatrogasaca, zajedno sa Newsomom, a tokom dana je poletio nazad u Washington.
Požar se proširio jako brzo, što je natjeralo stanovnike ugroženih dijelova Los Angelesa da se na brzinu evakuišu.
Zbog te žurbe nastala je gužva, putevi su bili zakrčeni zbog čega su mnogi napustili svoja vozila i pobjegli pješice.
Zašto Trump želi da zauzme Grenland?
Udaljen, leden i uglavnom neistražen, Grenland ima veliku ulogu u svakodnevnim vremenskim prilikama za milijarde ljudi i u globalnim klimatskim promjenama.
Grenland je mjesto klimatskih promjena, oskudnih resursa, napete geopolitike i novih trgovinskih načina i to se sve ukršta, rekao je profesor bezbjednosti i životne sredine Univerziteta u Ohiou, Geoff Dabelko.
Ostrvo je sada centar za geopolitičku i geoekonomsku konkurenciju na mnogo načina, dijelom zbog klimatskih promjena, rekao je Dabelko.
Još u prvom mandatu, novoizabrani predsjednik Donald Trump izrazio je interesovanje za kupovinu Grenlanda, koji je poluautonomna teritorija Danske, američke saveznice i jedne od zemalja koje su osnovale NATO.
Također se tu nalazi i velika američka vojna baza.
Zašto je Grenland poželjan?
Zamislite Grenland kao otvorena vrata frižidera ili termostat za globalno zagrijavanje, a nalazi se u regionu koji se zagrijava četiri puta brže od ostatka svijeta, kaže klimatski naučnik sa Univerziteta New York Dejvid Holland.
Na njemu se nalaze rijetki minerali od ogromne vrijednosti za telekomunikacije, kao i uranijum, zatim milijarde neiskorištenih barela nafte i ogromna zaliha prirodnog gasa koja je nekada bila nedostupna, i sve manje ga ima.
Mnogi od tih minerala trenutno se uglavnom isporučuju iz Kine, pa su zainteresovane i druge zemlje poput Sjedinjenih Država, rekao je Dabelko. Prije tri godine, vlada Danske je obustavila eksplotaciju nafte na moru sa teritorije koju nastanjuje 57.000 ljudi.
Ali više od nafte, gasa ili minerala, tu je orgomna količina leda, rekao je klimatski naučnik Erik Rignot sa Univerziteta Kalifornije. Ako se taj led otopi, to bi promenilo primorje u cijelom svetu i potencijalno promijenilo vremenske prilike toliko dramatično da izgleda kao scenario za holivudski film o katastrofi
Grenland ima dovoljno leda da bi se svjetska mora podigla za 7,4 metra ako bi se sav otopio. Skoro metar od toga je takozvani zombi led, koji će da se otopi šta god da se dogodi, pokazalo je istraživanje iz 2022.
Od 1992. Grenland je izgubio oko 182 milijarde tona leda svake godine, do 2019. kada je izgubio 489 milijardi tona.
Grenland će biti u fokusu u 21. vijeku zbog efekta koji će topljenje njegovog ledenog pokrivača imati na nivo mora, rekao je Mark Serreze, direktor Nacionalnog centra podataka o snegu i ledu u Boulderu u Coloradu.
"Vjerovatno će postati još veće u budućnosti. Taj uticaj je možda nezaustavljiv", rekao je Holland.
Da li su u igri drugi klimatski faktori?
Grenland također služi kao motor i prekidač za uključivanje i isključivanje ključne okeanske struje koja utiče na klimu Zemlje na mnogo načina, uključujući aktivnost uragana i zimske oluje. Zove se Atlantska meridijalna cirkulacija, ili AMOC, i usporava se jer se više sveže vode izbacuje u okean topljenjem leda na Grenlandu, rekao je Serrez.
Gašenje AMOC je klimatska prekretnica od koje se mnogo strahuje i koja bi mogla gurnuti Evropu i dijelove Sjeverne Amerike u dugotrajno smrzavanje, scenario je prikazan u filmu „Dan poslije sutra” iz 2004. godine.
„Ako bi se ovaj globalni sistem značajno usporio ili čak potpuno urušio, kao što znamo da je bilo prije, normalne razlike u temperaturama i padavine širom svijeta bi se drastično promijenili“, rekla je klimatološkinja Jennifer Francis iz Centra za istraživanje klime Woodwell.
„Poljoprivreda bi ispala iz kolosijeka, ekosistemi bi se urušili, a normalne vremenske prilike bi bile stvar prošlosti”, dodaje ona.
Grenland također mijenja boju dok se topi od bjeline leda, koja reflektuje sunčevu svjetlost, toplotu i energiju daleko od planete, do plave i zelene boje okeana i kopna, koje apsorbuju mnogo više energije, rekao je Holland.
Grenland igra ulogu u dramatičnom zamrzavanju koje trenutno vlada u dvije trećine Sjedinjenih Država. Još 2012. godine, vremenske prilike iznad Grenlanda dovele su do toga da se superoluja Sendi usmjeri u New Yrok i New Jersey, prema ekspertu za zimske vremenske prilike Judah Cohenu iz privatne firme Atmospheric and Environmental Research.
Zbog grenlandskih ledenih planina takođe se mijenja kurs u mlaznoj struji, koja donosi oluje širom svijeta i diktira vremenske prilike. Često, posebno zimi, sistem visokog pritiska kod Grenlanda uzrokuje da arktički vazduh pada na zapad i istok, udarajući Sjevernu Ameriku i Evropu, rekao je Cohen.
Zašto je pozicija Grenlanda toliko važna?
Pošto se nalazi na arktičkom krugu između Sjedinjenih Država, Rusije i Evrope, Grenland je geopolitički ulov koju SAD i drugi žele više od 150 godina.
To je još vrijednije jer se Arktik više otvara za pomorstvo i trgovinu. Ne uzima se u obzir jedinstveni izgled ostrva pokrivenog ledom koje ima neke od najstarijih stena na Zemlji.
„Neviđeno je lijepo. Zanimljivo je biti tamo. Komadi leda veličine Empire State Buildinga samo se raspadaju sa litica i padaju u okean. I također, prelijepe divlje životinje, foke i kitovi ubice. To jednostavno oduzima dah”, rekao je Holland, koji je sproveo istraživanje leda više od 30 puta od 2007. godini.
Građani i političari odali poštu predsjedniku Carteru na Capitol Hillu
Hiljade ljudi, uprkos izuzetno niskim temperaturama, došlo je u zgradu Kongresa na Capitol Hill da oda počast preminulom predsjedniku SAD Jimmyju Carteru.
Među njima je bila i potpredsjednica SAD Kamala Harris, koja je istakla dostignuća i humanost predsjednika koji je preminuo u 101. godini 29. decembra prošle godine.
David Smith, profesor Carter škole za mir i rješavanje konflikta na Univerzitetu George Mason, rekao je Glasu Amerike da je Carter utjecao na njegovu karijeru. Došao je da mu oda poštu.
"Imao je veliki utjecaj na mnoge. Njegov rad na unapređenju prava manjina, imenovanje žena u pravosuđu, zaštita životne sredine, promovisanje ljudskih prava - za mene su sve to bile jako važne stvari", kaže Smith.
Kovčeg sa tijelom 39. američkog predsjednika stoji u dijelu Kongresa koji se zove rotunda i tu će biti do zvanične komemoracije u Nacionalnoj katedrali u četvrtak u 10 ujutro po lokalnom vremenu.
Lider senatske republikanske većine Džon Thune je Cartera opisao kao "veterana mornarice, uzgajivača kikirikija, guvernera Georgije, predsjednika SAD, dobitnika Nobelove nagrade, borca za mir i ljudska prava, ali na prvom mjestu - odanog sluge boga i ljudi".
Potpredsjednica Harris je veličala njegovu politiku.
"Bio je prvi predsjednik SAD koji je imao sveobuhvatnu energetsku politiku i prvi koji je podržao proizvodnju čiste energije. Inicirao je donošenje više od deset velikih zakona o zaštiti životne sredine. On je više nego udvostručio broj američkih nacionalnih parkova", rekla je Harris.
Carter je preminuo u svom domu u Georgiji, poslije dvije godine na palijativnoj njezi. Njegovo telo je dovezeno u Washington iz njegovog rodnog mesta Plains, gdje će biti sahranjen poslije državne komemoracije u Nacionalnoj katedrali.
Članovi Kongresa su za Glas Amerike govorili šta je za njih značio Carter.
Demokrata iz Sjeverne Karoline, Alma Adams, rekla je da je 39. predsjednika smatrala "moralnom osobom".
"Držao je propovijed u crkvi nedjeljom, a i ja sam! Ali mislim da je presudno to što je brinuo o ljudima. Bio je narodni predsjednik", rekla je.
Republikanac iz Sjeverne Karoline Ralph Norman je rekao da nije saglasan sa Carterovim političkim stavovima, ali da smatra da je bio "dobar čovek i da je služio svojoj zemlji".
"Volio je Ameriku. Nisam se slagao sa njegovim politikama, ali ne možete da mu osporite patriotizam. Jednostavno je volio svoju zemlju", rekao je Norman.
Govor na komemoraciji održaće predsednik SAD Džo Bajden.
"Možda nikada neće biti sličnih njemu, ali možemo samo da se trudimo da budemo malo više kao Jimmy Carter", naveo je Biden u pismu povodom njegove smrti.
Na komemoraciji se očekuje i novoizabrani predsjednik Donald Tramp.
Bill Galston iz Instituta Brookings za Glas Amerike je rekao da su "Biden i Carter imali nešto zajedničko - obojica su bili predsjednici u samo jednom mandatu i platili su cijenu što su neke svoje političke odluke stavljali iznad dnevne politike".
Upitan da li Carter i Trump imaju nešto zajedničko, Galston je odgovorio da je riječ o "dijametralno različitim ljudima u svakom asopektu sem jednog - da su na poziciju predsjednika došli kao autsajderi".
Nove sirijske vlasti kažu da će srušiti Assadovo carstvo droge
Oko 20 kilometara sjeveroistočno od Damaska, put vodi do udaljenog područja Dume i ove fabrike. Nekada su u njoj proizvodili čips, ali režim predsjednika Basara al-Assada ju je pretvorio u fabriku kaptagona, zabranjenog stimulansa poznatog i pod nazivom „kokain za siromašne”.
„Assadov klan je bio najveći proizvođač droge na svijetu“, kaže Basel, pripadnik grupe Hayat Tahrir al-Sham koja je nedavno preuzela vlast od Assada. Nije želio da otkrije svoje prezime.
Unutar kutija sa elektronikom, on je otkrio skrivene količine stimulansa koji podsjeća na amfetamin, spremne za izvoz.
„Sav kaptagon koji je ovdje sakriven je odgovornost Mahira al-Assada, Basharovog brata, i njegovih saveznika. Oni su sakrivali tablete u ove električne uređaje, bilo je do dva kilograma kaptagona u svakom od njih, a onda su ih distribuisali u zemlje širom svijeta”, kaže Basel.
Eksperti kažu da je trgovina kapatagonom postala ključni izvor prihoda za Assadov režim, te da mu je pomogla da ublaži posljedice međunarodnih sankcija. Droga je Assadovoj porodici donosila oko 2,4 milijarde dolara profita svake godine, navode iz Instituta New Lines iz Washingtona.
U fabrici, alati i hemikalije od kojih se kaptagon proizvodi su i dalje prisutni. Kutije sa tabletama su raštrkane po prostorijama, uz materijale za pakovanje u kojima je droga sakrivana. Kažu da je kaptagon često krijumčaren u kutijama soka od pomorandže, elektičnim uređajima, pa i u namještaju.
Članovi Hayat Tahrir al-Shama navode da su radnici zapalili fabriku prije nego su pobjegli, kako bi prikrili dokaze.
Kažu i da su otkrili do 160 sličnih objekata širom Sirije. Pronašli su i dokumenta sa detaljima o komercijalnim aktivnostima, uključujući podatke o kupcima, na kojima se nalaze zemlje, kompanije i pojedinci. Britanska vlada je 2023. godine procijenila da oko 80% svjetskih zaliha kaptagona dolazi iz Sirije.
Nova vlast kaže da je vrijeme da se zaustavi proizvodnja droge u Siriji i da se prodaja narkotika s ciljem finansiranja aktivnosti ne poklapa sa njihovim vrijednostima.
