Linkovi

Trump poziva na hitan prekid vatre u Ukrajini i ne isključuje mogućnost povlačenja SAD iz NATO-a


Donald Trump
Donald Trump

Donald Trump pozvao je ruskog lidera Vladimira Putina da djeluje kako bi postigao momentalni prekid vatre sa Ukrajinom, opisujući to kao dio njegovih aktivnih napora kao novoizabranog američkog predsjednika da okonča rat uprkos tome što ga još nekoliko nedjelja dijeli od preuzimanja dužnosti.

"Zelenski i Ukrajina žele da se dogovore i zaustave ludilo", napisao je Trump na društvenim mrežama, misleći na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

U televizijskom intervjuu, Trump je također rekao da će biti otvoren za smanjenje vojne pomoći Ukrajini i povlačenje Sjedinjenih Država iz NATO-a. To su dvije prijetnje koje su uznemirile Ukrajinu, NATO saveznike i mnoge u američkoj zajednici nacionalne bezbjednosti.

Upitan u emisiji "Meet the Press" na televiziji NBC da li aktivno radi na okončanju skoro trogodišnjeg rata u Ukrajini, Trump je rekao: "Da".

Odbio je da kaže da li je razgovarao sa Putinom nakon pobjede na izborima u novembru. "Ne želim ništa da govorim o tome, jer ne želim da radim ništa što bi moglo da ometa pregovore", rekao je Trump.

Trumpov poziv na hitan prekid vatre korak je preko stavova o javnoj politici Bidenove administracije i Ukrajine i izazvao je oprezan odgovor Zelenskog. To također označava nastojanje Trumpa - koji je neobično "duboko ušao" u napore prije svoje inauguracije 20. januara - da riješi jednu od najvećih globalnih kriza sa kojima se suočava Bidenova administracija.

Trump je svoj prijedlog iznio poslije sastanka u Parizu sa francuskim i ukrajinskim liderima, gdje su se mnogi svjetski lideri okupili da proslave restauraciju katedrale Notre Dame nakon razornog požara. Čini se da niko od savjetnika koji su putovali s njim nije stručnjak za Ukrajinu.

Kijev bi želio da zaključi sporazum, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social. "Trebalo bi da dođe do momentalnog prekida vatre i da počnu pregovori".

"Vladimira dobro poznajem. Ovo je njegovo vrijeme da djeluje. Kina može pomoći. Svijet čeka!", dodao je Trump govoreći o posredničkim naporima Kine koje mnogi na Zapadu vide kao favorizovanje Rusije.

Zelenski je opisao razgovore sa Trumpom, kada ih je okupio francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao "konstruktivne", ali nije iznio više detalja.

Zelenski je upozorio da je Ukrajini potreban "pravedan i čvrst mir, koji Rusi neće uništiti u roku od nekoliko godina".

"Kada govorimo o efikasnom miru sa Rusijom, moramo da govorimo prije svega o efektivnim mirovnim garancijama. Ukrajinci žele mir više od bilo koga drugog. Rusija je donijela rat našoj zemlji", napisao je on na društvenoj mreži Telegram.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odgovorio je na Trumpov post ponavljanjem dugogodišnje poruke Moskve da je otvorena za razgovore sa Ukrajinom. Peskov je pomenuo dekret Zelenskog iz oktobra 2022. kojim se proglašavaju "nemogućim" bilo kakvi razgovori sve dok je Putin na čelu Rusije.

Taj dekret je uslijedio nakon što je Putin proglasio četiri okupirana regiona Ukrajine za dio Rusije, za šta su Kijev i Zapad saopštili da je jasno kršenje ukrajinskog suvereniteta.

Trumpov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost, penzionisani general H.R. McMaster upozorio je da ne postoji takva stvar kao što je brzo rešenje za okončanje rata Rusije sa Ukrajinom.

"Ono što me brine je ovakva pogrešna ideja da Putin može biti umiren, zar ne, da će Putin doći do neke vrste dogovora", rekao je McMaster za "Fox News nedjeljom".

"Mislim da je za predsjednika Trumpa zaista važno da se pridržava svog instinkta u vezi s tim... mir kroz snagu", rekao je McMaster i dodao: "Kako bi bilo dati im ono što im je potrebno da se brane, a onda kazati Putinu: 'Izgubićeš ovaj rat'?"

Dok je Trump ranije rekao da bi želio da vidi brzi prekid vatre u Ukrajini, njegov prijedlog u nedjelju je uokviren kao direktan apel Rusiji. Brzi odgovori Ukrajine i Rusije pokazali su ozbiljnost sa kojom se gleda na ideju budućeg američkog predsjednika.

I Trump, i predsjednik Joe Biden, govorili su o ruskom povlačenju u Siriji, gde se vojska te zemlje uglavnom sklonila dok su pobunjenici zbacivali predsjednika zemlje, saveznika Rusije, što predstavlja dokaz u kojoj mjeri je Ukrajina iscrpila ruske resurse.

Biden je u Bijeloj kući rekao da je otpor Ukrajine "ostavio Rusiju nesposobnom da zaštiti svog glavnog saveznika na Bliskom istoku".

Bidenova administracija i drugi podržavaoci Ukrajine su naglasili da ne vide sebe kako pritiskaju Ukrajinu da postigne momentalno primirje. Saveznici Ukrajine strahuju da bi brz dogovor bio u velikoj mjeri pod uslovima njenog moćnijeg susjeda, što bi potencijalno moglo nametnuti Ukrajini štetne ustupke i dozvoliti Rusiji da ponovo nastavi rat kada ponovo izgradi svoju vojnu snagu.

Trump sebe predstavlja kao spremnog za sklapanje brzih dogovora za rješavanje sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, što remeti mnoge posredničke napore Bidenove administracije.

Ne postoji zabrana da se zvaničnici koji tek treba da stupe na družnost ili su imenovani sastaju sa stranim zvaničnicima i uobičajeno je i u redu da to čine - osim ako ti sastanci nisu osmišljeni da podriju ili na drugi način utiču na trenutnu politiku SAD.

Loganov zakon zabranjuje privatnim građanima da pokušavaju da intervenišu u "sporovima ili kontroverzama" između Sjedinjenih Država i stranih sila bez odobrenja vlade. Ali zakon iz 1799. proizveo je samo dva krivična slučaja, nijedan od 1850-ih i nijedan nije rezultirao krivičnom osudom.

O NATO-u

U intervjuu NBC, Trump je obnovio svoje upozorenje saveznicima u NATO-u da ne vidi nastavak učešća SAD u zapadnom vojnom savezu kao siguran tokom svog drugog mandata.

Trump se dugo žalio da kanadska i evropske vlade u bloku za međusobnu odbranu iskorištavaju vojne troškove SAD, daleko najmoćnijeg partnera u NATO-u. NATO i vlade članica poručuju da većina zemalja u bloku sada ispunjava postavljene ciljeve za vojnu potrošnju, dijelom zbog pritiska Trumpa u njegovom prvom mandatu.

Upitan da li će razmotriti mogućnost izlaska iz NATO-a, Trump je rekao da je to otvoreno pitanje.

"Ako plaćaju svoje račune i ako mislim da se prema nama ponašaju pošteno, odgovor je da bih apsolutno ostao pri NATO-u", rekao je on.

Ali ako ne, na pitanje da li bi u tom slučaju razmotrio povlačenje SAD iz saveza, Trump je odgovorio: "Apsolutno. Da, apsolutno".

Trump je izrazio istu otvorenost kada je upitan da li Ukrajina treba da se pripremi za moguće rezove u pomoći SAD. "Moguće je", rekao je.

Američko oružje i druga vojna podrška su od vitalnog značaja za napore Ukrajine da se odbrani od invazije ruskih snaga, a Biden pojačava pomoć Kijevu pre nego što napusti funkciju.

Sekretar za odbranu Lloyd Austin najavio je u subotu skoro milijardu dolara više za dugoročnu podršku u naoružanju Ukrajini. Austin je razgovarao sa ukrajinskim kolegom o statusu rata i SAD vojnu podršku, saopštio je Pentagon.

Ruske snage su nastavile svoje napredovanje u istočnoj Ukrajini, zauzevši selo Blahodatne, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva odbrane u nedjelju. Ako se potvrdi, taj dobitak bi doveo ruske snage korak bliže ka zauzimanju grada Velika Novosilka i ometanju ključne logističke rute za ukrajinsku vojsku, kažu vojni analitičari.

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG