Najnovije
Pravne kontroverze: Da li je suđenje za opoziv Trumpa ustavno
Tri puta u američkoj istoriji, Predstavnički dom opozivao je predsjednika i svaki put je Senat glasao za njegovu oslobađajuću presudu. Najnoviji slučaj dogodio se prije godinu dana kada je tadašnji predsjednik Donald Tump bio optužen da je pokušavao da izvrši pritisak na ukrajinskog predsjednika da sakupi političku prljavštinu protiv Trumpovog političkog rivala, demokrate Joea Bidena.
Trump je ponovo ušao u istoriju ovog mjeseca, kada je postao prvi predsjednik kome je drugi put podnijet opoziv. Ovog puta optužen je za podsticanje svojih pristalica na juriš na američki Capitol 6. januara kako bi spriječio Kongres da potvrdi Bidenovu izbornu pobjedu nad njim.
Novu optužbu za opoziv zbog podsticanja pobune odobrio je Predstavnički dom 13. januara, nedjelju dana prije nego što je Trump napustio funkciju.
Ali s obzirom na to da je Senat trebalo da formalno sudi bivšem predsjedniku počev od 9. februara, ustavna kontroverza kreće se oko toga može li Senat da sudi i osudi bivšeg predsjednika.
Pitanje nije akademsko. U srijedu je 45 od 50 republikanacau Senatu pokušalo neuspješno da odbaci proces protiv Trumpa, preispitujući tokom rasprave ustavnost takvog postupka.
Njihovo obrazloženje: Jednom kada predsjednik ostane bez funkcije, on postaje privatno lice, građanin, i ne može mu se suditi i osuditi čak i ako ga je već opozvao Predstavnički dom.
To je argument koji se očekuje da iznesu Trumpovi advokati dok traže oslobađajuću presudu bivšem predsjedniku.
"Privatni građani ne mogu da budu opozvani", rekao je senator Rand Paul, republikanac iz Kentuckyja koji postojano podržava Trumpa. "Opoziv je za uklanjanje sa funkcije, a optuženi ovdje je već napustio funkciju."
Ipak, pitanje da li se bivšem predsjedniku može suditi ostaje neriješeno, a čak i oni koji osporavaju njegovu ustavnost priznaju da postoji prostor za raspravu.
"Postoje različita mišljenja, mada su gotovo svi učenjaci koji su pisali po ovom pitanju rekli da je to vrlo tijesno pitanje", napisao je Jonathan Turley, konzervativni profesor prava sa Univerziteta George Washington u srijedu na svom ličnom blogu nakon što je brifovao Republikanske senatore o ustavnim i istorijskim aspektima opoziva.
Keith Whittington, profesorica politike sa Univerziteta Princeton, rekala je da među pravnim ekspertima nema konsenzusa po tom pitanju, jer je malo njih razmatralo to pitanje prije Trumpovog drugog opoziva i ustavne kontroverze koja je uslijedila.
"To je jedno od takvih pitanja koje se nalazi na samoj periferiji moći opoziva, pa čak i ljudi koji su pisali o moći opoziva obično ne pišu o ovom konkretnom pitanju", rekla je ona u intervjuu.
Debata o detaljima
U Ustavu SAD se navodi da će "predsjednik, potpredsjednik i svi civilni službenici Sjedinjenih Država... biti uklonjeni sa funkcije" ako budu osuđeni za "izdaju, primanje mita ili druge ozbiljne zločine i prekršaje".
Prema tumačenju Turleyja, fraza "predsjednik" označava trenutnog stanara Bijele kuće i sugeriše da se može opozvati samo predsjednik koji je na funkciji.
"Na drugom Trumpovom suđenju za opoziv, predsjednik će biti Joe Biden, a ne Donald Trump", napisao je on.
Štaviše, emeritus profesor prava na Harvardu, Alan Dershowitz primjetio je da u slučajevima opoziva Ustav zahtijeva "uklanjanje sa funkcije i izuzeće" sa vršenja funkcije, a ne "uklanjanje sa funkcije ILI diskvalifikaciju".
Drugim riječima, diskvalifikacija pretpostavlja smjenu, a pošto Trump nije smijenjen sa funkcije, on ne podliježe diskvalifikaciji.
"Čini se da tekst Ustava snažno sugeriše da su autori opoziva namjeravali da se on koristi samo za uklanjanje aktuelnog zvaničnika, a kad ga jednom uklone, mogao bi i da ga diskvalifikuje", rekao je on u intervjuu. "Ali nikada nije bilo predviđeno da se koristi samo kao sredstvo buduće diskvalifikacije kao što se koristi danas."
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi, demokratkinja iz Californije, rekla je da članovi parlamenta nemaju drugog izbora osim da opozivaju Trumpa i traže njegovo uvjerenje kao način spriječavanja da se ikada više kandiduje za saveznu funkciju nakon što je tadašnji potpredsjednik Mike Pence odbio pozive demokrata da se pozive se na 25. amandman na Ustav za uklanjanje Trumpa sa funkcije.
Trump je nagovijestio da želi da se kandiduje za reizbor 2024. godine.
Drugi eksperti tvrde da su uklanjanje i diskvalifikacija dva odvojena "aspekta" moći opoziva, što znači da predsjednik može biti diskvalifikovan sa vršenja funkcije u budućnosti čak i ako nije bio prisiljen da napusti funkciju.
"To znači da bivši službenici ostaju podložni opozivu i nakon napuštanja funkcije, u svrhu omogućavanja izricanja kazne diskvalifikacije", napisala je grupa pravnih eksperata u nedavnom otvorenom pismu u znak podrške suđenju u Senatu.
Keith Whittington je primjetila da Ustav ne "zabranjuje izričito" opoziv bivšeg predsjednika, niti da diskvalifikacija zavisi od toga da li "trenutno imate funkciju u vrijeme opoziva".
Istorijska pozadina
Još jedna sporna tačka među ekspertima koji raspravljaju o ustavnosti suđenja bivšem predsjedniku jeste šutnja američkog ustava o tome da li bivši zvaničnici mogu da budu opozvani.
Prema Whittington, autori američkog ustava preuzeli su "moć opoziva" iz britanske parlamentarne prakse i državnih ustava, koji su dozvoljavali opoziv i suđenje bivšim zvaničnicima.
"I zato, kada su Kongresu povjerili moć opoziva, dei onoga što je pošlo uz to je mogućnost opoziva bivših vladinih zvaničnika zbog njihovog ponašanja dok su bili na funkciji", navodi ona.
Prema Dershowitzu, međutim, samo odsustvo bilo kakvog pominjanja opoziva bivšeg predsjednika sugeriše da su se osnivači protivili toj ideji.
"Mogli su lako da dodaju odredbu koja kaže da bi bivši predsjednik mogao da bude opozivan i da predsjedava vrhovni sudija. Oni to nisu uradili", rekao je on.
Postoji li presedan?
Iako nijednom bivšem predsjedniku nikada nije suđeno, postoji presedan za suđenje bivšem zvaničniku visokog nivoa.
1876. godine Senat je sudio bivšem ratnom sekretaru Williamu Belknapu zbog optužbi za korupciju nakon što je utvrdio da ima nadležnost nad bivšim zvaničnicima.
Iako u konačnom glasanju nije dobijena dvotrećinska većinu potrebna da bi se Belknap osudio, neki eksperti su pristupili slučaju tvrdeći da je Senat nadležan za bivšeg predsjednika.
Ali Dershowitz kaže da slučaj Belknap i suđenje Trumpu nisu analogni.
Kao prvo, Belknap je podnio ostavku prije nego što je opozivan. Drugo, nije bio predsjednik. I treće, na kraju je oslobođen "u velikoj mjeri" zato što su mnogi senatori vjerovali da Senat nema moć da sudi bivšem članu vlade.
See all News Updates of the Day
Trump i Harris se fokusiraju na ekonomiju kako se izbori približavaju
Sa manje od 50 dana do predsjedničkih izbora u SAD-u, kandidati Donald Trump i Kamala Harris vode kampanju u ključnim saveznim državama čiji će ishod biti neizvjesan, a svako od njih tvrdi da ima politiku za jačanje ekonomije.
Izvještaj Tajne službe: Propusti u komunikaciji prije atentata na Trumpa u julu
Propusti u komunikaciji sa lokalnim službama za sprovođenje zakona omeli su Tajnu službu u obavljanju dužnosti uoči atentata na bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u julu u Pennsylvaniji, navodi se u novom izvještaju u kojem se iznosi niz propuštenih prilika da se zaustavi napadač koji je otvorio vatru sa krova zgrade koja nije bila obezbjeđena.
U dokumentu na pet stranica, u kojem se sumiraju ključni zaključci izvještaja, za propuste se optužuju i lokalne i federalne snage i ukazuje na niz propusta koji su prethodili pucnjavi 13. jula na mitingu u Butleru, u Pennsylvaniji, u kojoj je Trumpu povrijeđeno uho.
Izvještaj je prvi zvanični pokušaj Tajne službe da nabroji sve propuste tog dana, koji su već izneseni u svjedočenjima u Kongresu, medijima i saopštenjima. Objavljen je u svijetlu novih pitanja, pokrenutih posle nedavnog hapšenja čovjeka na Floridi kojeg vlasti sumnjiče da je pokušao da ubije Trumpa.
"Važno je da odgovaramo za propuste 13. jula i da naučene lekcije iskoristimo da osiguramo da se ne ponovi takva neuspjela misija", naveo je u saopštenju vršilac dužnosti direktora Tajne službe Ronald Rowe.
On je na konferenciji za novinare povodom objavljivanja izvještaja rekao da je postojala popustljivost koja je dovela do kršenja bezbjednosnih protokola i da će po potrebi biti preduzete disciplinske mjere.
U izvještaju se iznosi niz "nedostataka u komunikaciji" prije nego što je 20-godišnji Thomas Matthew Crooks ispalio osam metaka u Trumpovom pravcu, sa krova zgrade koja je bila veoma blizu bine na kojoj je republikanski kandidat govorio. Crooksa je ubio snajperista Tajne službe.
Tajna služba je, prema izvještaju, znala prije pucnjave da je mjesto gdje se miting održava problematično iz bezbjednosnog aspekta.
Među problemima je bilo to što neki lokalni policajci nisu znali da postoje dva komunikaciona centra na licu mjesta, što znači da nisu znali da Tajna služba ne prima njihove radio prenose.
Lokalne policijske snage takođe su prenosile ključne informacije van radio frekvencije Tajne službe. Dok su policajci tragali za Crooksom prije napada, detalji su se prenosili "preko mobilnih uređaja, na nepotpun način", umjesto preko mreže koju je koristila Tajna služba.
"Neuspjeh službenika da putem radio veze opišu napadača, ili prenesu ključne informacije dobijene od lokalnih službi za sprovođenje zakona o sumnjivom pojedincu na krovu kompleksa AGR, svim federalnim službenicima u Butleru, 0meo je kolektivnu informisanost svih pripadnika Tajne službe", navodi se u izvještaju.
Taj prekid komunikacije naročito je bio problematičan za agente koji su štitili Trumpa, a "koji nisu bili informisani o tome koliko su državni i lokalni policajci bili usredsređeni na pronalaženje sumnjive osobe u minutima uoči napada". Da su znali, ističe se u izvještaju, mogli su da donesu odluku da Trumpa prebace na drugu lokaciju dok traje potraga.
U izvještaju se pokreću i pitanja o tome zašto pripadnici lokalnih policijskih snaga nisu bili na krovu na koji se Crooks popeo prije nego što je otvorio vatru.
Lokalni taktički tim bio je na drugom spratu zgrade, u kompleksu sa čijeg krova je Crooks pucao. Više službi za sprovođenje zakona dovodilo je u pitanje opravdanost te pozicije, "ali se nije naknadno raspravljalo" o tome da se to promijeni. I nije bilo razgovora sa Tajnom službom o tome da se jedan tim rasporedi na krovu, navodi se u izvještaju.
Tim koji je bio na drugom spratu zgrade nije imao kontakt sa Tajnom službom prije mitinga. Angažovala ga je lokalna policija da pomogne u organizaciji skupa, bez znanja Tajne službe, ističe se u izvještaju.
U sižeu izvještaja ne identifikuju se pojedinci koji možda snose krivicu za propuste, niti se sugeriše da je bilo ko kažnjen. AP je prethodno prenio da je najmanje pet agenata Tajne službe prebačeno na modifikovanu dužnost. Direktorica službe u to vrijeme, Kimberly Cheatle, podnijela je ostavku više od nedelju nakon pucnjave, navodeći da preuzima punu odgovornost za neuspjeh.
Istragu vode i Kongres, kao i generalni inspektor Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost.
Vršilac dužnosti Tajne službe rekao je da pucnjava u julu, kao i incident prošle nedelje kada je uhapšen 58-godišnji Ryan Wesley Routh, nakon što su agenti spazili cijev puške u žbunju na terenu u West Palm Beachu gdje je Trump igrao golf, naglašavaju potrebu da se promijene standardi zaštite zvaničnika.
Istakao je međutim da su agenti donijeli ispravne odluke prilikom drugog pokušaja napada na Trumpa. Routh nije otvorio vatru prije nego što je uhapšen.
Ratovi dominiraju dnevnim redom Generalne skupštine UN-a
Generalna skupština UN-a počinje naredne sedmice, ali svjetski lideri se počinju sastajati već u nedjelju. U fokusu ovogodišnjeg zasjedanja su ratovi u Gazi, Sudanu i Ukrajini. Više od dopisnice Glasa Amerike iz UN-a Margaret Besheer.
RSE: Sarajevski glumac otkupio kaznu za seksualno zlostavljanje maloljetnika
Nešto više od 36.000 maraka (18.000 eura) cijena je koju je platio 43-godišnji sarajevski glumac Moamer Kasumović da ne ode u zatvor zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnika.
Novac je uplatio u novembru prošle godine, čime je izbjegao jednogodišnju robiju na koju je osuđen, potvrđeno je iz Općinskog suda u Sarajevu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Kasumović je osuđen zbog bludnih radnji nad petnaestogodišnjakom, a pravosnažnu kaznu mu je izrekao 22. maja prošle godine Općinski sud u Sarajevu.
Proglašen je krivim da je u decembru 2019. počinio bludne radnje nad maloljetnikom, navedeno je u presudi u koju je RSE imao uvid. Optužnicu protiv njega Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je početkom februara 2021. godine.
Kasumović je nakon pravosnažne presude iskoristio pogodnost koju osuđenicima omogućavaju zakoni u Bosni i Hercegovini i zatražio da mu kazna zatvora bude zamijenjena novčanom.
Za proces protiv njega i presudu koja mu je izrečena saznalo se nakon što se, prije nekoliko dana, po završetku predstave na Sarajevo Festu obratio mladić koji je rekao da je bio žrtva seksualnog zlostavljanja, a za to je okrivio Kasumovića.
Mladić je tada kazao da nije bio "jedina žrtva" i da je postojao proces u drugom slučaju u kome je Kasumović već osuđen.
Glumac, koji je proteklih nekoliko godina rijetko istupao u medijima, nije odgovarao na telefonske pozive i poruke RSE za razgovor o optužbama za zlostavljanje.
Pojavljujući se u programu Radio-televizije Crne Gore, u decembru 2022. godine, potvrdio je da živi na porodičnom imanju u rodnom Bijelom Polju, na sjeveru Crne Gore.
U zemljama regije ovaj glumac je poznat po ulozi u popularnoj humorističnoj seriji, ali u brojnim pozorišnim predstavama.
Kako se saznalo?
Predstava Beogradskog narodnog pozorišta "Tiho, tiše" izvedena je 16. septembra na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu.
Bavi se problemima seksualnog i vršnjačkog nasilja o čemu je nakon njene izvedbe upriličen i razgovor s publikom.
Glumcima i publici tada se obratio mladić iz publike koji je kazao da je kao 14-godišnjak bio žrtva seksualnog zlostavljanja.
U pozorišnoj dvorani tada je bila i Teodora Marković, dramaturginja u predstavi, koja je za RSE kazala da je mladić njen prijatelj te je istaknula da on taj slučaj nije prijavio policiji i tužilaštvima.
"Pogledao je predstavu i osjetio potrebu da kaže svoje iskustvo nakon aplauza i poklona glumaca. U tom trenutku uopšte nisam mogla da zamislim da se to zaista dešava. U svemu, nije želeo neku medijsku pažnju", kazala je Marković.
Umjetnički direktor Sarajevo Festa Haris Pašović, koji je također prisustvovao ispovijesti mladića, kazao je za RSE da su svi prisutni bili veoma potreseni.
"Pitao sam ga možemo li nekako da mu pomognemo. On je rekao – ne. Kazao je da ima potrebnu pomoć, ali da je želio da se to zna", kazao je Pašović.
Istakao je i kako je bio šokantan trenutak kada je mladić iznio ime sarajevskog glumca, tereteći ga za zlostavljanje.
Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo za RSE je rečeno da, izuzev presude iz 2023, protiv Kasumovića nema drugih prijava i pokrenutih istraga.
Šutnja struke
Nakon saznanja da je Kasumović osuđen za bludnje radnje nad maloljetnikom i da se njegovo ime spominje u još jednom svjedočenju mladića, nije bilo značajnijih reakcija iz krugova filmskih i teatarskih umjetnika u BiH.
"Mi to, jednostavno, nismo znali. Vidio sam dosta ljudi koji su pisali o tome i koji su vrlo žestoki u toj osudi. Ne može niko ko je pri svijesti da kaže bilo šta drugo osim najveće osude", rekao je Pašović.
On je naveo i kako je bitno da se priča o sličnim slučajevima, te da "pravosuđe prati to što se dešava".
Sarajevska dramaturginja Asja Krsmanović jedna je od rijetkih koja je javno reagirala objavivši na svom Facebook profilu da bosanskohercegovačko društvo "svojim nepostojećim kaznama i prešućivanjem dozvoljava da se najgore stvari dešavaju najugroženijima".
Krsmanović je za RSE izjavila da je "većina šokirana", jer se godinama nije znalo za proces i presudu protiv Kasumovića.
"Živimo stvarno u društvu u kojem se, nažalost, takve stvari zataškavaju, moguće ih je zataškati. Dakle, nemamo nikakav način da saznamo, osim kuloara, pa do koga dođe, e to je ono što je jezivo u cijeloj priči", rekla je za RSE.
Dodala je i kako problem predstavljaju sudske presude koje su uglavnom blage i ne idu u zaštitu žrtava.
"Dakle, činjenica da vi možete zatvorsku kaznu od godinu dana zamijeniti za novčanu nadoknadu je neka vrsta ismijavanja pravde", rekla je Krsmanović.
Krsmanović je inače jedna od osnivačica pokreta "Nisam tražila" koji je nastao u januaru 2021, otvaranjem stranice na Facebooku, nakon ispovijesti srbijanske glumice Milene Radulović o tome kako ju je njen učitelj glume, beogradski režiser i scenarista Miroslav Aleksić silovao kada je imala 17 godina.
Na stranici je prikupljeno na stotine ispovijesti o verbalnom, fizičkom i seksualnom zlostavljanju iz cijelog regiona.
Nema registra pedofila?
Presuda Moameru Kasumoviću nije jedini primjeri seksualnog zlostavljanja maloljetnika koji je "isplivao" u javnost proteklih godina u BiH.
Među najpoznatijima je slučaj nastavnika tjelesnog odgoja Samira Alihodžića koji je u novembru 2021. pravosnažno osuđen za bludne radnje nad maloljetnicom.
Nakon toga objavljeno je da se vratio na posao, a uslijedile su brojne reakcije roditelja i javnosti, a Alihodžić je, u konačnici, dao otkaz.
Registar osoba koji su pravosnažno osuđeni za pedofiliju i seksualno prijestupništvo još nije zaživio u Federaciji BiH iako je Zakon koji to predviđa usvojen još u januaru ove godine.
U tzv. registar pedofila će biti, među ostalima, upisani pravosnažno osuđeni za spolni odnos s djecom, bludne radnje te zadovoljenje pohote pred djetetom.
Registar neće biti javan. Podaci iz njega, kako se navodi u zakonu, mogu se osim pravosudnim i sigurnosnima institucijama, ustupati organizacijama i institucijama koji su u svom angažmanu u neposrednom kontaktu s djecom.
Drugi bh. entitet, Republika Srpska, ovakav registar je dobila 2018. godine.
Ministar pravde u tom entitetu Miloš Bukejlović kazao je na sjednici Narodne skupštine RS u martu 2023. da se u njemu nalazi oko 200 osoba.
Koliko košta sloboda?
Za kazneno djelo spolnog odnosa s djecom, Kazneni zakon Federacije BiH odredio je kazne od jedne godine do kazne dugogodišnjeg zatvora.
Zakon predviđa blaže kazne za bludnje radnje, za koje je Kasumović i osuđen, a one se kreću u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora.
U predmetima u kojima je pravosnažno izrečena jednogodišnja kazna zatvora, osuđenici stječu pravo da kaznu zamijene novčanom. To im omogućavaju krivični zakoni BiH, dvaju entiteta i Brčko Distrikta, a za to je dovoljno da osuđenici podnesu zahtjev koji sudovi automatski prihvaćaju.
Dan zatvora "košta" 100 konvertibilnih maraka (oko 50 eura), prema kaznenim zakonima BiH, Federacije BiH i Brčko distrikta, kao zasebne administrativne jedinice, dok ga je u RS moguće otplatiti za 50 konvertibilnih maraka (oko 25 eura).
Od mogućnosti zamjene za novčanu kaznu, u Krivičnom zakonu BiH izuzeta su kaznena djela terorizma i ona koja su usmjerena protiv integriteta države.
Negiranje genocida u značajnom porastu. Predmeti ne dolaze na sud
Kada je Valentin Inzko napuštao BiH, rekao je da nema pravo okončati mandat dok se veličaju ratni zločinci. Ali tri godine od „Inzkovog zakona”, kojim je kažnjivo postalo negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, gotovo se ništa nije promijenilo.
