Trump je ponovo ušao u istoriju ovog mjeseca, kada je postao prvi predsjednik kome je drugi put podnijet opoziv. Ovog puta optužen je za podsticanje svojih pristalica na juriš na američki Capitol 6. januara kako bi spriječio Kongres da potvrdi Bidenovu izbornu pobjedu nad njim.

Novu optužbu za opoziv zbog podsticanja pobune odobrio je Predstavnički dom 13. januara, nedjelju dana prije nego što je Trump napustio funkciju.

Ali s obzirom na to da je Senat trebalo da formalno sudi bivšem predsjedniku počev od 9. februara, ustavna kontroverza kreće se oko toga može li Senat da sudi i osudi bivšeg predsjednika.

Pitanje nije akademsko. U srijedu je 45 od 50 republikanacau Senatu pokušalo neuspješno da odbaci proces protiv Trumpa, preispitujući tokom rasprave ustavnost takvog postupka.

Njihovo obrazloženje: Jednom kada predsjednik ostane bez funkcije, on postaje privatno lice, građanin, i ne može mu se suditi i osuditi čak i ako ga je već opozvao Predstavnički dom.

To je argument koji se očekuje da iznesu Trumpovi advokati dok traže oslobađajuću presudu bivšem predsjedniku.

"Privatni građani ne mogu da budu opozvani", rekao je senator Rand Paul, republikanac iz Kentuckyja koji postojano podržava Trumpa. "Opoziv je za uklanjanje sa funkcije, a optuženi ovdje je već napustio funkciju."

Ipak, pitanje da li se bivšem predsjedniku može suditi ostaje neriješeno, a čak i oni koji osporavaju njegovu ustavnost priznaju da postoji prostor za raspravu.

"Postoje različita mišljenja, mada su gotovo svi učenjaci koji su pisali po ovom pitanju rekli da je to vrlo tijesno pitanje", napisao je Jonathan Turley, konzervativni profesor prava sa Univerziteta George Washington u srijedu na svom ličnom blogu nakon što je brifovao Republikanske senatore o ustavnim i istorijskim aspektima opoziva.

Keith Whittington,​ profesorica politike sa Univerziteta Princeton, rekala je da među pravnim ekspertima nema konsenzusa po tom pitanju, jer je malo njih razmatralo to pitanje prije Trumpovog drugog opoziva i ustavne kontroverze koja je uslijedila.

"To je jedno od takvih pitanja koje se nalazi na samoj periferiji moći opoziva, pa čak i ljudi koji su pisali o moći opoziva obično ne pišu o ovom konkretnom pitanju", rekla je ona u intervjuu.

Debata o detaljima

U Ustavu SAD se navodi da će "predsjednik, potpredsjednik i svi civilni službenici Sjedinjenih Država... biti uklonjeni sa funkcije" ako budu osuđeni za "izdaju, primanje mita ili druge ozbiljne zločine i prekršaje".

Prema tumačenju Turleyja, fraza "predsjednik" označava trenutnog stanara Bijele kuće i sugeriše da se može opozvati samo predsjednik koji je na funkciji.

"Na drugom Trumpovom suđenju za opoziv, predsjednik će biti Joe Biden, a ne Donald Trump", napisao je on.

Štaviše, emeritus profesor prava na Harvardu, Alan Dershowitz​ primjetio je da u slučajevima opoziva Ustav zahtijeva "uklanjanje sa funkcije i izuzeće" sa vršenja funkcije, a ne "uklanjanje sa funkcije ILI diskvalifikaciju".

Drugim riječima, diskvalifikacija pretpostavlja smjenu, a pošto Trump nije smijenjen sa funkcije, on ne podliježe diskvalifikaciji.

"Čini se da tekst Ustava snažno sugeriše da su autori opoziva namjeravali da se on koristi samo za uklanjanje aktuelnog zvaničnika, a kad ga jednom uklone, mogao bi i da ga diskvalifikuje", rekao je on u intervjuu. "Ali nikada nije bilo predviđeno da se koristi samo kao sredstvo buduće diskvalifikacije kao što se koristi danas."

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi, demokratkinja iz Californije, rekla je da članovi parlamenta nemaju drugog izbora osim da opozivaju Trumpa i traže njegovo uvjerenje kao način spriječavanja da se ikada više kandiduje za saveznu funkciju nakon što je tadašnji potpredsjednik Mike Pence odbio pozive demokrata da se pozive se na 25. amandman na Ustav za uklanjanje Trumpa sa funkcije.

Trump je nagovijestio da želi da se kandiduje za reizbor 2024. godine.

Drugi eksperti tvrde da su uklanjanje i diskvalifikacija dva odvojena "aspekta" moći opoziva, što znači da predsjednik može biti diskvalifikovan sa vršenja funkcije u budućnosti čak i ako nije bio prisiljen da napusti funkciju.

"To znači da bivši službenici ostaju podložni opozivu i nakon napuštanja funkcije, u svrhu omogućavanja izricanja kazne diskvalifikacije", napisala je grupa pravnih eksperata u nedavnom otvorenom pismu u znak podrške suđenju u Senatu.

Keith Whittington je primjetila da Ustav ne "zabranjuje izričito" opoziv bivšeg predsjednika, niti da diskvalifikacija zavisi od toga da li "trenutno imate funkciju u vrijeme opoziva".

Istorijska pozadina

Još jedna sporna tačka među ekspertima koji raspravljaju o ustavnosti suđenja bivšem predsjedniku jeste šutnja američkog ustava o tome da li bivši zvaničnici mogu da budu opozvani.

Prema Whittington, autori američkog ustava preuzeli su "moć opoziva" iz britanske parlamentarne prakse i državnih ustava, koji su dozvoljavali opoziv i suđenje bivšim zvaničnicima.

"I zato, kada su Kongresu povjerili moć opoziva, dei onoga što je pošlo uz to je mogućnost opoziva bivših vladinih zvaničnika zbog njihovog ponašanja dok su bili na funkciji", navodi ona.

Prema Dershowitzu, međutim, samo odsustvo bilo kakvog pominjanja opoziva bivšeg predsjednika sugeriše da su se osnivači protivili toj ideji.

"Mogli su lako da dodaju odredbu koja kaže da bi bivši predsjednik mogao da bude opozivan i da predsjedava vrhovni sudija. Oni to nisu uradili", rekao je on.

Postoji li presedan?

Iako nijednom bivšem predsjedniku nikada nije suđeno, postoji presedan za suđenje bivšem zvaničniku visokog nivoa.

1876. godine Senat je sudio bivšem ratnom sekretaru Williamu Belknapu zbog optužbi za korupciju nakon što je utvrdio da ima nadležnost nad bivšim zvaničnicima.

Iako u konačnom glasanju nije dobijena dvotrećinska većinu potrebna da bi se Belknap osudio, neki eksperti su pristupili slučaju tvrdeći da je Senat nadležan za bivšeg predsjednika.

Ali Dershowitz​ kaže da slučaj Belknap i suđenje Trumpu nisu analogni.

Kao prvo, Belknap je podnio ostavku prije nego što je opozivan. Drugo, nije bio predsjednik. I treće, na kraju je oslobođen "u velikoj mjeri" zato što su mnogi senatori vjerovali da Senat nema moć da sudi bivšem članu vlade.

Predsjednik Donald Trump tada nije bio u Bijeloj kući jer vikend provodi u svojoj rezidenciji na Floridi.

Zvaničnici Tajne službe primili su u subotu dojavu od lokalnih vlasti da suicidalna osoba možda putuje u Washington iz Indiane, a automobil te osobe pronađen je blizini od Bijele kuće, stoji u priopćenju.

Muškarac je mahao vatrenim oružjem dok su mu policajci prilazili, a Tajna služba je otvorila vatru malo nakon ponoći po lokalnom vremenu.

Muškarac je prebačen u područnu bolnicu i nije poznato njegovo stanje, navodi se u priopćenju, dodajući da nije bilo ozlijeđenih među osobljem Tajne službe.

Tokom godina dogodio se niz incidenata koji su uključivali naoružane muškarce koje su ustrijelili službenici sigurnosti kod ili u blizini Bijele kuće, uključujući incident iz 2016. kada je čovjek mahao pištoljem na sigurnosnim vratima Bijele kuće.

Godine 2023. godine, 20-godišnji indijski imigrant po imenu Sai Varshith Kandula neuspješno je pokušao probiti zaštitne barijere Bijele kuće u unajmljenom kamionu.

Sam Trump za dlaku je preživio atentat u julu, kada je naoružani muškarac pucao na njega tokom skupa u Butleru u Pennsylvaniji, pogodivši ga u uho.

Od kada je preuzeo dužnost u januaru, američki predsjednik Donald Trump pauzirao je američku vojnu pomoć Ukrajini, kao i razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom.

Optužio je Zelenskog da nije ozbiljan u pogledu postizanja mirovnog sporazuma s Rusijom, koja je napala Ukrajinu prije tri godine i zauzela oko 20 posto njene teritorije.

"Ukrajina traži mir od prve sekunde ovog rata. Realni prijedlozi su na stolu. Ključ je da se krene brzo i efikasno", rekao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Zelenski je rekao da će sljedeće sedmice posjetiti Saudijsku Arabiju i da će ukrajinski diplomatski i vojni predstavnici nakon sastanka s prijestolonasljednikom Mohamedom Bin Salmanom u ponedjeljak ostati na sastanku u utorak sa američkim timom.

"Sa naše strane, mi smo u potpunosti posvećeni konstruktivnom dijalogu i nadamo se da ćemo razgovarati i usaglasiti potrebne odluke i korake", rekao je on.

U februaru, Rijad je bio domaćin sastanka između američkih i ruskih zvaničnika na razgovorima o načinima za zaustavljanje najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata. Ukrajina nije bila uključena u te razgovore, što je izazvalo zabrinutost u Kijevu i među njenim evropskim saveznicima.

Zelenski se susreo s Trumpom u Bijeloj kući 28. februara, ali je taj susret postao žestok kada su se sukobili pred svjetskim medijima zbog mirovnih poteza.

U intervjuu za Fox Business, Trump je rekao: "Postoje dva načina na koji se Iran može nositi: vojno ili sklapanjem dogovora" kako bi se spriječilo Teheran da nabavi nuklearno oružje.

Na sastanku s visokim iranskim zvaničnicima, Khamenei je rekao da je cilj Washingtona "nametnuti vlastita očekivanja", prenijeli su iranski državni mediji.

"Insistiranje nekih vlada koje maltretiraju na pregovorima nije da se riješe pitanja. ... Razgovori za njih su put do novih zahtjeva, ne radi se samo o iranskom nuklearnom pitanju. ... Iran definitivno neće prihvatiti njihova očekivanja", rekao je Khamenei, bez direktnog spominjanja Trumpa.

Kao odgovor na Khameneijeve komentare, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Brian Hughes ponovio je gotovo od riječi do riječi Trumpove riječi o vojnoj akciji ili sklapanjem dogovora.

"Nadamo se da će Iranski režim svoje ljude i najbolje interese staviti ispred terora", rekao je Hughes u saopćenju.

Izražavajući otvorenost za sporazum s Teheranom, Trump je ponovo pokrenuo kampanju "maksimalnog pritiska" koja je primjenjivana tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata kako bi se Iran izolirao od globalne ekonomije i doveo njegov izvoz nafte na nulu.

Tokom svog mandata 2017-2021, Trump je povukao Sjedinjene Države iz značajnog sporazuma između Irana i velikih sila koji je postavio stroga ograničenja na nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Nakon što se Trump povukao 2018. i ponovno uveo sankcije, Iran je prekršio i daleko premašio ta ograničenja.

Šef UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela Rafael Grossi rekao je da diplomatiji istječe vrijeme za nametanje novih ograničenja na aktivnosti Irana, dok Teheran nastavlja ubrzavati svoje obogaćivanje urana gotovo do razine oružja.

Teheran kaže da je njegov nuklearni rad isključivo u miroljubive svrhe.

Khamenei, koji ima posljednju riječ o ključnim politikama Irana, rekao je kako "ne postoji drugi način da se suprotstavimo prisili i maltretiranju".

"Oni iznose nove zahtjeve koje Iran sigurno neće prihvatiti, poput naših odbrambenih sposobnosti, dometa projektila i međunarodnog utjecaja", citiran je.

Iako Teheran kaže da je njegov program balističkih projektila isključivo odbrambeni, na Zapadu ga se vidi kao destabilizirajući čimbenik na nestabilnom Bliskom istoku opterećenom sukobima.

Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, Trump je rekao da su "ogromne carine" koje Kanada nameće na američke mliječne i drvne proizvode onemogućavale SAD da prodaju svoje proizvode u Kanadi. Rekao je da će, osim ako Kanada ne pristane da odustane, nametnuti istu carinu Kanadi.

Trump je u četvrtak odgodio za četiri sedmice svoje nove carine od 25 posto na većinu meksičkog i kanadskog izvoza u Sjedinjene Države. Rekao je da je odgodio meksičke tarife nakon što je direktno čuo od meksičke predsjednice Claudije Sheinbaum koja je rekla da je njena vlada pomogla u obuzdavanju priliva migranata i smrtonosnog opioidnog fentanila u SAD.

Dan ranije, Trump je objavio da pauzira carine na uvoz vozila iz dvije zemlje nakon što su tri najveća američka proizvođača automobila izjavila da će carine imati ozbiljan finansijski uticaj na njih.

Trump je u petak rekao: "Indija nam naplaćuje ogromne carine" i da SAD ne mogu ništa prodati Indiji. Ministarstvo vanjskih poslova Indije objavilo je u petak, međutim, da radi na bilateralnom trgovinskom sporazumu sa SAD-om koji će "smanjiti carinske i necarinske barijere i produbiti integraciju lanca snabdijevanja između dvije zemlje".

"Moramo očuvati nacionalno jedinstvo i domaći mir, možemo živjeti zajedno", rekao je Sharaa, privremeni predsjednik, dok su sukobi trajali između snaga povezanih s novim islamističkim vladarima i boraca iz Assadove alavitske sekte.

"Budite uvjereni u Siriji, ova zemlja ima karakteristike za opstanak", rekao je Sharaa. "Ono što se trenutno dešava u Siriji je u okviru očekivanih izazova."

Sirijski sigurnosni izvori rekli su da je najmanje 200 njihovih pripadnika ubijeno u sukobima s bivšim vojnim osobljem odanom Assadu nakon koordiniranih napada i zasjeda.

Napadi su prerasli u ubistva iz osvete kada su se hiljade naoružanih pristalica novih sirijskih lidera iz cijele zemlje spustile u obalna područja da podrže opkoljene snage nove administracije.

Sukobi su nastavljeni tokom noći u nekoliko gradova, rekao je sirijski sigurnosni izvor Reutersu u nedjelju.

Sirijska opservatorija za ljudska prava, ratni posmatrač sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, saopćila je u subotu da dvodnevne borbe u obalnoj regiji Mediterana predstavljaju jedno od najgorih nasilja u 13-godišnjem građanskom sukobu.

Broj poginulih u dvodnevnim sukobima između sirijskih snaga sigurnosti i lojalista svrgnutog predsjednika Bashara Assada, te ubistvima iz osvete koja su uslijedila popeo se na više od 1.000, objavila je u subotu grupa za praćenje rata.

Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Britaniji saopćila je da je pored 745 ubijenih civila, uglavnom u pucnjavi iz neposredne blizine, ubijeno 125 pripadnika vladinih sigurnosnih snaga i 148 militanata iz oružanih grupa povezanih s Assadom.