Za opoziv je glasalo 229 članova Predstavničkog doma, uključujući desetero republikanaca, dok je protiv bilo njih 194. Za vrijeme prvog opoziva, nijedan republikanac nije glasao za rezoluciju.

Trump je tako postao prvi predsjednik u historiji koji je opozvan dva puta u Predstavničkom domu.

„Znamo da je predsjednik Sjedinjenih Država podstakao ovu oružanu pobunu protiv naše zemlje. Mora da ide. On je jasna i prisutna opasnost za naciju koju svi volimo”, poručila je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi na početku debate o opozivu.

Najmanje šestero republikanaca najavilo je da će se pridružiti demokratama u drugom opozivu Trumpa, samo sedam dana prije nego što napusti dužnost a na predsjednički položaj stupi novoizabrani predsjednik Joe Biden.

Lider većine u Predstavničkom domu Steny Hoyer, drugi po rangu demorata u tom tijelu izjavio je da njegova stranka planira da pošalje optužnicu u Senat „čim ona bude spremna”, dok je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi imenovala devet menadžera, koji će predstaviti slučaj protiv Trumpa tokom suđenja u Senatu.

Međutim, republikanski lideri odbacili su pozive demokrata da se suđenje u Senatu održi odmah, zbog čega je gotovo sigurno da Trump neće biti smijenjen prije isteka mandata naredne nedjelje.

Lider većine u Senatu Mitch McConnell izjavio je da je najbolje da Kongres provede narednih 7 dana dajući doprinos mirnoj inauguraciji i prenosu vlasti. On je ranije poručio da suđenje u tom tijelu neće moći da počne prije 19. januara, kada se senatori vraćaju s pauze.

Njegov portparol potvrdio je u srijedu na Twitteru izvještaj dnevnika Washington Posta da je McConnell informisao demokratskog lidera u Senatu Chucka Schumera da nije spreman da zakaže vanredno zasjedanje na kojem bi se razmatrala Trumpova smjena poslije opoziva u Predstavničkom domu.

Trump u video snimku osudio nasilje, bez pominjanja opoziva

Poslije opoziva, Bijela kuća je objavila video snimak u kome se predsjednik Trump obraća naciji, osuđuje nasilje i poziva Amerikance da prevaziđu „trenutne strasti” i ujedine se.

„Želim da jasno osudim nasilje koje smo vidjeli prošle nedjelje", rekao je dva puta opozvani predsjednik. „Nasilje rulje je suprotno svemu u šta vjerujem. Nijedna moja prava pristalica ne bi nikada podržala političko nasilje i nepoštovanje prema snagama reda.”

Trump je, međutim, u poruci i aludirao na poteze društvenih mreža koji su blokirali njegove naloge i onesposobili desničarsku platformu Parler.

„Ovo su napeta i teška vremena. Pokušaji da se cenzurišu, javno osuđuju i stave na crnu listu naši sugrađani su pogrešni i opasni”, objavio je.

„Rasprava na mjestu zločina”

„Razmatramo ovu historijsku mjeru na mjestu gdje se dogodio zločin”, poručio je demokratski kongresmen Jim McGovern na početku sjednice.

„Predsjednik SAD podstrekivao je puč u ovoj zemlji. Ljudi su stradali. Svi bismo trebalo da budemo bijesni. Ukoliko ovo nije prekšaj koji zalužuje opoziv, ja ne znam šta je”, rekao je on.

Demokratski kongresmen Julian Castro, bivši predsjednički kandidat, nazvao je Trumpa „najopasnijim čovjekom koji je ikada bio u Ovalnoj kancelariji”.

Vođa republikanaca u Predstavničkom domu Kevin McCarthy izjavio je da predsjednik Trump snosi odgovornost za napad na Kongres, iako se prethodno usprotivio opozivu predsjednika.

„Predsjednik snosi odgovornost za napad na Kongres. Trebalo je da odmah osudi postupanje mase čim je vidio šta se događa”, rekao je on.

Ocijenio je međutim da bi „opoziv predsjednika za tako kratko vrijeme bila greška”.

Republikanci u Predstavničkom domu koji se protive opozivu iznijeli su argumente da su demokrate otišle predaleko, jer je Trump na pragu da napusti položaj, i da bi trebalo napraviti komisiju da istraži događaje u vezi sa upadom u Capitol.

„Ovo je zastrašujuće jer se ne radi samo o opozivu predsjednika Sjedinjenih Država. Radi se o poništavanju predsjednika, ukidanju prava na mišljenje njemu i svim ljudima sa kojima se ne slažete”, kazao je republikanski kongresmen Jim Jordan, jedan od glavnih Trumpovih saveznika za vrijeme opoziva 2019.

Republikanci protiv Trumpa

Iako mali, raste broj republikanaca koji najavljuju da će glasati za opoziv Donalda Trumpa, pošto su negove pristalice prije nedelju dana izazvale nerede u Kongresu u kojima je poginulo petoro ljudi.

Republikanska predstavnica iz Wyominga i članica republikanskog liderskog tima u Predstavničkom domu, Liz Cheney​, rekla je da će glasati za opoziv Trumpa.

"Nikada nije bilo veće izdaje SAD, predsjedničke pozicije i ustava nego sad", rekla je ona.

Takođe, predstavnci iz New Yorka John Katko i iz Illinoisa Adam Kinzinger​, obojica republikanci, najavili su da će glasati za opoziv.

Demokrate će na glasanje u srijedu iznijeti rezoluciju o opozivu predsjednika Donalda Trumpa i imaju dovoljno glasova da bude usvojena, pošto imaju 218 od 435 mjesta u Predstavničkom domu.

Ni lideri republikanaca u tom domu ne daju znake da će svoje članove pritiskati da glasaju protiv rezolucije. Ipak, sve i da prođe Predstavnički dom, malo je vjerovatno da će rezolucija o opozivu proći i u Senatu, gdje je na kraju potrebno dvije trećine glasova.

Predstavnički dom je u utorak uveče usvojio rezoluciju kojom se od potpredsjednika SAD Mikea Pencea traži da se pozove na 25. amandman i predsjednika proglasi nesposobnim za obavljanje dužnosti.

Pence ima 24 sata da se o tome izjasni, ali do sada nije nagovještavao da želi razrješenje Trumpa.

Zbog toga će Predstavnički dom, kako je i najavljeno, glasati o opozivu, što je opcija B.

"Predsjednik predstavlja prijetnju po naš ustav, zemlju i narod i mora smjesta biti razriješen dužnosti", rekla je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi.

Osim Pencea, ni ostali članovi Trumpovog kabineta nisu se izjasnili za smjenu predsjednika kojem je do kraja mandata ostalo sedam dana.

Trump i Pence su se u ponedjeljak sastali u Bijeloj kući, prvi put od prošle nedjelje. Pence je naljutio Trumpa time što nije htio da ospori rezultate glasanja Elektorskog koledža, odnosno pobjedu Joea Bidena.

Neimenovani zvaničnik administracije kazao je da su se Trump i Pence saglasili da oni koji su pravili nerede na Capitolu ne predstavljaju pokret "Amerika prvo" od 75 miliona Trumpovih glasača.

Iako se Trumpov mandat završava 20. januara, Predstavnički dom je na četiri stranice obrazložio prijedlog za opoziv i naveo da je "Trump pokazao da će i dalje biti prijetnja po nacionalnu bezbjednost, demokratiju i ustav ako ostane na dužnosti jer se nije ponašao u skladu sa svojim ovlaštenjima i vladavinom prava".

Rezolucija o opozivu takođe uključuje i Trumpove pozive lokalnim zvaničnicima u Georgiji da mu "nađu" 11 hiljada glasova koliko mu je trebalo za pobjedu.

Očekuje se da će rezolucija proći donji dom Kongresa, ali je malo vjerovatno da će Trump biti razriješen u Senatu gdje je potrebna dvotrećinska većina glasova.

Ako se suđenje Trumpu nastavi i posle 20. januara kada na vlast dođe novi predsjednik, presuda da je kriv zabranila bi mu da ikada više radi u nekoj od federalnih službi i da se kandiduje.

U slučaju da Trump bude opozvan, biće jedini od 45 američkih predsjednika koji je opozvan dva puta.

Stručnjak za interlingvistiku i esperanto, s doktoratom iz kompjuterskih nauka, upozorava na plagijat, eho-komore i dezinformacije, naglašavajući važnost kritičkog mišljenja.

Generativna umjetna inteligencija (genAI, GAI ili AGI) donosi niz izazova, posebno u akademskom kontekstu, gdje studenti često koriste chatbotove u procesu učenja i pisanja radova. Iako su neki od problema koje genAI donosi novi zbog obima podataka i dostupnosti alata, mnogi etički aspekti prisutni su već desetljećima, još prije pojave velikih jezičnih modela.

Profesor Gobbo primjećuje kako postoji nekoliko problema kod korištenja generativne umjetne inteligencije u obrazovanju, zbog načina na koji učenici i studenti koriste ove alate.

Algoritmi umjetne inteligencije nisu internet pretraživači

„Jedan od najvažnijih problema je plagijat. To je lako prepoznati kada student jednostavno kopira i zalijepi tekst iz AI chatbota, mnogo je teže kada taj tekst prepravi vlastitom rukom. Ovo postaje još složenije u programiranju, gdje studenti mogu koristiti genAI za generisanje koda. Jedini pravi odgovor na ovaj problem, barem zasad, jeste iskrenost, priznati jesmo li koristili genAI alate dok smo pisali svoje radove. To vrijedi i za studente i za istraživače”, istakao je dr. Gobbo.

On također primjećuje da dosta ljudi, uključujući studente, koristi generativnu umjetnu inteligenciju kao pretraživač.

„Algoritmi iza genAI nisu dizajnirani za pretragu informacija, već za generisanje odgovora na osnovu jezičnih uzoraka. Zbog toga studenti često dobijaju netačne ili obmanjujuće informacije”, dodao je.

Gobbo prepoznaje i problem takozvanih halucinacije generativne umjetne inteligencije, kada ovi alati izmišljaju informacije kako bi se popunile praznine u znanju.

„Ove informacije često djeluju uvjerljivo i logično, što može navesti korisnike na pogrešne zaključke. Rješenje se krije u sistematičnoj provjeri izvora”, kazao je dr. Gobbo i dodao: „ako studenti budu trenirani da provjeravaju svoje izvore, koristeći knjige i originalne autore umjesto komentatora, ovaj problem se može smanjiti, ako ne i izbjeći”.

Umjetna inteligencija može stvoriti eho-komore koje sužavaju poglede na svijet

Još jedan izazov primjene ove tehnologije je, prema dr. Gobbou, efekt eho-komore.

„Chatbotovi su programirani da ugađaju korisnicima, potvrđujući njihove predrasude umjesto da ih izazivaju. Time se sužava perspektiva studenata i izbjegavaju informacije koje bi mogle proširiti njihove poglede na svijet. Rješenje? Samosvijest. Jedini način da ovo izbjegnemo jeste da budemo svjesni sebe – kako u ličnom, unutrašnjem smislu, tako i u društvenom kontekstu.”

On je naglasio i kako tehnologija često ima oreol magije jer ne razumijemo u potpunosti kako funkcioniše.

„Moramo demistifikovati naš odnos s tehnologijom.”
Professor Gobbo smatra kako je čitanje knjiga izuzetno važno i za razvoj samosvijesti i kritičkog mišljenja.

„Navikli smo se na brzu konzumaciju informacija, što vodi pojednostavljivanju teksta. Nekada je bilo normalno da studenti humanističkih nauka za jedan ispit pročitaju 2000 stranica. Danas bi se takav zahtjev smatrao radikalnim.”

Na kraju, važna lekcija dolazi iz esperanta.

„Esperanto je čudo – jezik bez političke moći, koji opstaje zahvaljujući idealima bratstva i međusobnog poštovanja. Njegova humanistička osnova uči nas kako da budemo bolji ljudi, bez obzira na razlike u pasošima, polu, prihodima ili etničkoj pripadnosti. Također, zanimljivo je kako eho-komora funkcioniše drugačije kada koristimo AI chatbotove na više jezika, uključujući esperanto. To nas čini svjesnijima kako algoritmi rade, a što ih bolje razumijemo, to ih možemo etičnije koristiti.”

Ona je napomenula da bi putovanje Emmanuela Macrona, Volodimira Zelenskog i Keira Starmera trebalo da se održi u kratkom roku, ali nije navela datum.

Macron je ranije najavio da će se 5. marta obratiti naciji, a za 6. mart je zakazan posebni samit evropskih lidera posvećen odbrani Ukrajine.

U obraćanju Kongresu, američki predsjednik Donald Trump rekao je prethodno da ga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavijestio da je spreman razgovarati s Rusijom o okončanju rata u svojoj zemlji i ponudio je potpisivanje sporazuma o ukrajinskim mineralnim resursima "u bilo kojem trenutku".

Nakon sedmične previranja koja su kulminirala tako što su SAD najavile obustavu vojne pomoći Ukrajini nakon verbalnog sukoba ukrajinskog i američkog predsjednika u Washingtonu, Trump je na zajedničkoj sjednici Kongresa 4. marta rekao da mu je Zelenski poslao pismo u kojem izražava spremnost da sjedne za pregovarački sto.

utku'
"Ranije danas, primio sam važnu pismo od predsjednika Zelenskog iz Ukrajine. U pismu se navodi: 'Ukrajina je spremna doći za pregovarački stol što je prije moguće kako bi se približila trajnom miru. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca,' rekao je", citirao je Trump pismo.

Zelenski je, ranije tokom dana, kazao da "niko od nas ne želi beskonačan rat", dodajući da je Ukrajina "spremna vratiti se pregovaračkom stolu što je prije moguće kako bi se približila dugoročnom miru".

"Tim i ja smo spremni raditi pod snažnim liderstvom predsjednika Trumpa kako bismo postigli dugoročni mir", dodao je.

Tramp je okončanje rata stavio kao prioritet i preokrenuo trogodišnju američku politiku tako što se direktno obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, kojeg je njegov prethodnik politički izolirao od početka rata u februaru 2022.

Sekretarijat pravosuđa saopštio je da je operativac Islamske države Korasan (ISIS-K) Mohamed Šarifulah, takođe poznat kao „Džafar”, optužen 2. marta za „pružanje materijalne podrške i resursa određenoj stranoj terorističkoj organizaciji, što je dovelo do smrti”.

Predsjednik Donald Trump objavio je vijest o Šarifulahovom hapšenju u utorak uveče u govoru u Kongresu na Capitol Hillu. „Večeras mi je zadovoljstvo da objavim da smo upravo uhapsili najvećeg teroriste odgovornog za taj zločin”, rekao je Trump. „I on je upravo sada na putu ovamo da se suoči sa brzim mačem američke pravde.”

U bombaškom napadu u Ebi Gejtu na međunarodnom aerodromu Hamid Karzai u Kabulu 26. avgusta 2021. godine također je poginulo oko 170 Afganistanaca.

Islamska država Korasan, ili ISIS-K, koju SAD smatraju za terorističku organizaciju, povezana sa terorističkom grupom Islamska država, preuzela je odgovornost.

Samoubilački napad se dogodio usred haotičnog povlačenja trupa na kraju 20-godišnjeg rata u Afganistanu koji su predvodile SAD.

U ovom govoru, Trump je pozdravio Pakistan što je pomogao u misiji hapšenja Šarifulaha. „I želim da se posebno zahvalim vladi Pakistana što je pomogla u hapšenju ovog čudovišta”, rekao je predsjednik SAD.

Kako je uhvaćen Šarifulah?

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif identifikovao je Šarifulaha kao „najvišeg komandanta” i afganistanskog državljanina u objavi na X-u.

„Traženi terorista je uhapšen u uspješnoj operaciji sprovedenoj u graničnom regionu Pakistana i Afganistana”, napisao je Šarif, ne iznoseći detalje.

Američki sekretarijat pravosuđa saopštio je da je misija predstavlja napor više agencija u koji su također učestvovali CIA i FBI.

„Šarifulah je priznao da je pomagao u pripremama za napad na kapiju opatije, uključujući izviđanje rute u blizini aerodroma za napadača”, saopštio je Sekretarijat pravosuđa.

Šarifulah je priznao da je prepoznao Abdula Rahmana al-Logarija koji je detonirao bombu samoubicu i priznao da je igrao ulogu u drugim napadima u Afganistanu i Rusiji, dodaje se u saopštenju.

Analitičar za bezbednosna pitanja sa sedištem u Islamabadu Iftehar Firdaus rekao je za Glas Amerike da se Šarifulah, stanovnik Kabula, pridružio ISIS-K 2016.

„Uhapšen je 2019, a je pobjegao iz zatvora kada su afganistanski talibani preuzeli vlast 15. avgusta 2021. godine”, rekao je Firdaus, osnivač The Khorasan Diari, online platforme koja prati ekstremiste.

Ako bude osuđen, Šarifulah bi mogao dobiti maksimalnu kaznu doživotnog zatvora, saopštilo je Ministarstvo pravde.

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif zahvalio je Trumpu što je priznao doprinos njegove zemlje u objavi društvenoj mreži X.

„Zahvaljujemo se američkom predsjedniku Donaldu Trumpu što je priznao i cijenio ulogu i podršku Pakistana u borbi protiv terorizma širom regiona”, napisao je Šarif. „Nastavićemo da blisko sarađujemo sa Sjedinjenim Državama u obezbeđivanju regionalnog mira i stabilnosti”, dodao je premijer.

Hapšenje predstavlja signal da Islamabad i Washington blisko sarađuju na nekim bezbjednosnim pitanjima uprkos tome što su odnosi dostigli nizak nivo od završetka rata SAD u Afganistanu i povratka Talibana na vlast.