"Predsjednik Trump je ispunio to očekivanje", kaže Michael Gerrard, direktor Sabin centra za zakon o klimatskim promjenama na Univerzitetu Columbia u New Yorku.
U nedavnoj analizi istraživačka firma Rhodium grupa izračunala je da će ukidanje najznačajnijih regulativa od strane Trumpove administracije značiti da će ukupna emisija štetnih gasova u SAD biti tri procenta viša do 2035. godine, nego što bi bila da su regulative ostale na snazi.
U vrijeme kada naučnici kažu da bi emisije gasova morale da budu u oštrom padu, kako bi se spriječili najgori efekti klimatskih promjena, pomenuta analiza pokazuje da Trumpova politika vodi SAD u pogrešnom smjeru.
Nije međutim jasno da li će njegova ublažena pravila ostati na snazi.
"Sve što je Trumpova administracija uradila da ukine regulative trenutno se razmatra na sudovima", objašnjava Gerrard.
Ukoliko Trump izgubi na predstojećim izborima, dodaje Gerrard, sljedeća adminstracija vjerovatno će odustati od tih parnica.
Pravila za motorna vozila
Trumpova administracija otkazala je planove njegovog prethodnika Baracka Obame da smanji ispuštanje ugljen-dioksida iz termoelektrana i zamijenila ga mnogo više ublaženim pravilom.
Trump je ublažio pravila za kompanije koje prozivode naftu i gas kada je riječ o kontroli curenja metana, veoma moćnog štetnog gasa.
Međutim, stručnjaci tvrde da je ukidanje regulativa koje se odnose na automobile i kamione ono što će imati daleko najveći negativan uticaj.
Obamina administracija zahtijevala je da proizvođači motornih vozila povećavaju efikasnost svojih proizvoda za oko pet odsto svake godine. Trump je taj broj smanjio na oko 1,5 odsto.
Nova pravila "mijenjaju skupe, sve više nedostižne standarde potrošnje goriva i emisije ugljen-dioksida kod motornih vozila", rekla je sekretarica za saobraćaj Elaine Chao u saopštenju.
Umanjeni standardi odgovorni su za skoro četvrtinu povećanja emisija štetnih gasova pod Trumpovom administracijom u izvještaju Rhodium grupe.
Međutim, još veći uticaj dolazi od poteza administracije da ukine mogućnost saveznih država da same uspostave svoje standarde.
Federalni Zakon o čistom vazduhu iz 1970. godine omogućio je Kaliforniji ida se izuzme iz uspostaveljnih standarda i postavi strožija pravila o zagađivanju vazduha u odnosu na ona na nacionalnom nivou. Više od deset drugih saveznih država usvojile su kalifronijske standarde. Pošto te države zajedno predstavljaju više od trećine nacionalnog automobilskog tržišta, proizvođači uglavnom prave vozila da zadovolje kalifornijske standarde.
Međutim, Trump je ukinuo takozvani "vejver" koji je Kalifornija imala, kako bi "uspostavio jedinstvene standarde u potrošnji goriva za vozila širom SAD, osiguravajući da nijedna država nema pravo da se izuzme iz pravila na nacionalnom nivou i da nijedna država nema pravo da nametne svoju politiku ostatku zemlje", dodaje se u saopštenju Elaine Chao.
U izveštaju Rhodium grupe skoro trećina ukupnog Trumpovog povećanja emisije štetnih gasova pripisuje se samo ovoj promjeni politike.
Ali Kalifornija je odgovorila, zaobišla Trumpovu adminsitraciju i postigla sporazum sa pet vodećih automobilskih kompanija da povećaju standarde efikasnosti za 3,7 odsto godišnje. Ta stopa je između onoga što je zahtijevala Obamina administracija i onoga što je zahtijevala Trumpova, a doprinosi smanjenju povećanja koje su izazvale Trumpove odluke za oko jednu četvrtinu.
Popunjavanje praznine
Taj potez Kalifronije ujedno naglašava ulogu saveznih država, lokalnih vlasti i biznisa u pokušaju da nadoknade nazadovanje federalne vlade.
Virginia je ove godine postala osma država, prva na američkom jugu, koja zahtijeva da sva struja koja se koristi, bude iz obnovljivih izvora emergije do 2050. Houston se priključio više od 160 gradova koji su se obavezali na korištenje obnovljive energije. Kompanija Lyft saopštila je da će do 2030. sva njena vozila biti na električni pogon.
Zajedno, države, gradovi i biznisi mogli bi da smanje emisiju štetnih gasova u SAD i do 37 odsto do 2030. čak i bez federalne vlade, navodi se u izvještaju čiji je jedan od koautora stručnjakinja za klimatsku politiku Devashree Saha iz Instituta za svetske resurse, mada to zahtijeva mnogo obimniju akciju od one koja se trenutno odigrava.
To je doduše manje od 45 do 50 odsto smanjenja koliko je potrebno da SAD ostanu na putu da ispune ciljeve postavljene u Pariskom klimatskom sporazumu Ujedinjenih nacija iz 2015, kaže Saha.
"Očigledno, moći ćemo da uradimo mnogo više, mnogo brže, ukoliko budemo imali pomoć federalne vlade", dodale je Saha.
Nije vjerovatno da će ta pomoć stići u drugom Trumpovom mandatu, zaključila je Saha.
