Trump podržao dugogodišnji zahtjev plemena Lumbee za federalnim priznanjem

Federalno priznanje priznaje historijsko postojanje plemena i njegov moderni status „nacije u naciji“ koja ima pravo da upravlja sobom i prima federalne beneficije, uključujući zdravstvenu zaštitu, stanovanje i obrazovanje.

Istorijski gledano, plemena su bila priznavana kroz ugovore ili zakone ili naredbe predsjednika ili sudske odluke. Godine 1978. Ministarstvo unutrašnjih poslova je standardiziralo te procedure, dozvoljavajući priznavanje putem Biroa za indijska pitanja, Kongresa ili odluke federalnog suda.

Ti standardi zahtijevaju od plemena da pokažu kontinuiranu političku autonomiju od 19. stoljeća, a članovi moraju dokumentirati porijeklo povijesnih članova plemena.

Proces je dugotrajan i skup, često zahtijeva pomoć istoričara, genealoga i advokata. Istorijski zapisi, ako su ikada postojali, mogu biti izgubljeni ili uništeni.

Pravila iz 1978. godine, ažurirana 1994., također navode da plemena koja su prethodno odbijena ne mogu ponovo podnijeti zahtjev.

'Sive oči'

Tokom vremena, Lumbee su bili povezani sa nekoliko istorijskih plemena, uključujući plemena Cheraw, Tuscarora, pa čak i Siouan.

“Jedno plemensko ime ili jedno kulturno porijeklo nije dovoljno da se objasni povijest Lumbija, jer su preci Lumbeeja pripadali mnogim od desetina nacija koje su živjele na teritoriji od 44.000 kvadratnih milja”, piše istoričarka Lumbee-ja Malinda Maynor Lowery. „Imena ovih raznolikih zajednica varirala su u zavisnosti od toga gdje su ljudi živjeli i šta su Evropljani zapisali o njima.”

Godine 1584. engleski istraživač Arthur Barlowe zabilježio je da su neka indijska djeca na ostrvu Roanoke imala „veoma finu kestenjastu kosu“.

Tri godine kasnije, Engleska je osnovala malu koloniju na ostrvu. Guverner je otišao u Englesku da prikupi zalihe. Kada se vratio, nikoga nije bilo. Postojala su dva traga: riječ "CROATOAN" urezana u stub ograde i "CRO" na drvetu. To je dovelo do teorije da su ih udomili kroatanski Indijanci.

Početkom 1700-ih, Hatteras Indijanci u Roanokeu, kako se sada zovu Croatans, rekli su engleskom istraživaču Johnu Lawsonu da potječu od tih nestalih doseljenika. Imali su i "sive oči", za koje je Lawson vjerovao da potvrđuju njihovo miješano nasljeđe.

“Oni nam kažu da su nekoliko njihovih predaka bili bijelci i da su mogli pričati u knjizi [čitati], kao i mi, čiju istinu potvrđuju sive oči koje se često nalaze među ovim Indijancima, a ne kod drugih”, napisao je Lawson.

Trajnost imena

Federalni popis stanovništva iz 1790. godine zabilježio je prezimena koja se danas nalaze među Lumbeeima i klasificirao ih kao “sve druge slobodne osobe”.

Godine 1835., Sjeverna Karolina je zabranila glasanje na državnim izborima za svakoga ko je imao pretke crne, mješovite rase ili biračke rase u posljednje četiri generacije, a država je izmijenila svoj ustav kako bi segregirala crnu i bijelu djecu u zasebne državne škole.

"Kako su linije između 'bijelog' i 'obojenog' jačale u Sjevernoj Karolini... Indijanci su odlučili da ne-Indijanci moraju prepoznati svoj poseban identitet", napisao je Lowery.

Godine 1885. Sjeverna Karolina je priznala Lumbee kao “croatanske” Indijance i za njih stvorila zasebne škole. Ubrzo nakon toga, 54 člana koji se izjašnjavaju kao croatanski Indijanci i "ostaci" izgubljene kolonije zatražili su od Kongresa pomoć za obrazovanje više od 1.100 djece iz plemena.

Komesar za indijanske poslove ih je odbio, rekavši da jedva može priuštiti da izdržava već priznata plemena, a kamoli Croatane.

Pleme se 1952. preimenovalo u "Lumbee", po obližnjoj rijeci Lumber. Godine 1956. Kongres je usvojio javni zakon 570, priznajući pleme kao mješavinu kolonijalne i primorsko-indijanske krvi, ali im je uskratio federalne beneficije.

Tokom 1990-ih, Ministarstvo unutrašnjih poslova ponovo je odbilo Lumbee peticiju, navodeći nedovoljne dokaze o kulturnim, političkim ili genealoškim vezama sa određenim istorijskim plemenom. Uprkos neuspjelim zakonima, Dom je u decembru 2024. usvojio Lumbe zakon o pravednosti, koji bi, ako ga Senat odobri, dodijelio savezno priznanje i beneficije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je ažuriranje procesa priznavanja, dozvoljavajući određenim plemenima kojima je ranije uskraćena mogućnost da se ponovo prijave za priznanje. To je trebalo da stupi na snagu ove sedmice, ali je odgođeno za 21. mart.

Kongres 'nije opremljen'

Federalno priznati Eastern Band Cherokee Indijanaca (EBCI) iz Sjeverne Karoline dugo se protivio priznanju Lumbeea.

"Lumbiji ne mogu čak ni precizirati iz kojeg istorijskog plemena potječu, a nedavna istraživanja su naglasila opasnosti od zakonodavnog priznavanja bez odgovarajuće provjere", rekao je glavni šef EBCI-ja Michell Hicks u izjavi iz decembra 2024. godine. “Dozvoljavanje usvajanja ovog zakona [Lumbee Fairness Act] naštetilo bi plemenskim nacijama širom zemlje stvaranjem prečice do priznanja koja umanjuje žrtve plemena koja su se godinama borila da zaštite svoj identitet.”

Bivši šef EBCI-ja Richard Sneed rekao je za Glas Amerike 2022. godine: “Kongres nije opremljen da izvrši neophodna istraživanja kako bi utvrdio da li je grupa istorijsko pleme ili ne. Proces je kreiran u tu svrhu.”

U izjavi poslanoj e-poštom, predsjedavajući plemena Lumbee John L. Lowery izrazio je oprezan optimizam da će Zakon o pravednosti Lumbeeja biti usvojen.

"Naši kritičari su tužni pojedinci koji koriste rasističku propagandu da nas diskredituju, ignorišući borbu drugih manjina u Americi", rekao je on za Glas Amerike. “Kao autohtoni narod, mi smo manjina manjine ovdje u Sjedinjenim Državama, a naši kritičari pokušavaju da izbrišu sjećanja na naše pretke, a mi to nećemo dopustiti!”

Pedeset šest hiljada ljudi identifikovanih kao Lumbee na američkom popisu 2020. Ako budu priznati, oni bi bili najveće priznato pleme istočno od rijeke Mississippi.