Fotografiju su poslali otmičari njenog sina, a na njoj je, kako kaže, njegovo pretučeno tijelo.
Majka, koja je tražila da se njeno ime i ime njenog sina ne objavljuju iz straha od odmazde otmičara, kaže da je njen 24-godišnji sin iz Malezije otputovao na odmor na Tajland. Ona ne zna kako je završio u susjednom Mjanmaru.
Međutim, prije nekoliko sedmica njegova porodica je očekivala njegovo oslobađanje nakon što su platili oko 16.000 dolara otkupnine, ali je njegova majka rekla da su prevareni od strane kriminalne organizacije i da se ovom iskušenju ne nazire kraj.
“Izgubila sam sav svoj novac i još ga nisam dobila nazad”, rekla je majka. „Veoma je srceparajuće. Plakala sam mnogo dana.”
U dijelovima jugoistočne Azije ova priča je postala previše uobičajena.
“Tokom posljednjih nekoliko godina stotine hiljada ljudi dovedeno je u regiju, mnogi od njih putem raznih oblika prinude, obmane i trgovine ljudima, kako bi bili uključeni u vrlo unosnu globalnu industriju organiziranog cyber kriminala”, rekao je Jake Sims , gostujući stručnjak na Američkom institutu za mir sa sjedištem u Washingtonu.
“Glavna središta za ove prijevare su u Mjanmaru, Kambodži i Laosu zbog korupcije, nedostataka u upravljanju i odsustva efikasne vladavine prava”, rekao je on.
Vlade Mjanmara, Kambodže i Laosa nisu odgovorile na zahtjeve Glasa Amerike za komentare.
Sims je rekao da žrtve trgovine ljudima dolaze iz cijelog svijeta, ali većina je iz istočne i jugoistočne Azije. Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal opisao je jugoistočnu Aziju kao "nultu tačku za globalnu industriju prevara".
Prošle godine su Ujedinjene nacije procijenile da je više od 200.000 ljudi bilo prisiljeno da radi u centrima za prevare samo u Kambodži i Mjanmaru.
Prema Uredu Visokog komesara UN-a za ljudska prava, centri za prevare “generišu prihod u iznosu od milijardi američkih dolara svake godine”. I uprkos upozorenjima zagovornika ljudskih prava, kao i izvještajima u lokalnim i međunarodnim medijima, problem se pogoršava, kaže Sims.
"Ova industrija raste i vjerovatno će nastaviti rasti još neko vrijeme", rekao je Sims. “Ova industrija obmanjuje svijet u iznosu od desetine milijardi dolara godišnje. Dakle, postoji veliki poticaj za ove kriminalne organizacije da nastave djelovati.”
Žrtve su često namamljene lažnim obećanjem dobre prilike za posao, samo da bi se našle zarobljene unutar čuvanog imanja gdje su prisiljene raditi 15 sati dnevno, sedam dana u sedmici, sprijateljiti se s ljudima na društvenim mrežama i aplikacijama za sastanke i uvjeravati da ulažu svoj novac u prevare s kriptovalutama. Oni koji odbijaju rizikuju nasilje.
"Postoje rašireni izvještaji o mučenju, misterioznim smrtima - svim vrstama problema koji se pojavljuju za ljude koji se ili ne pridržavaju ili ne uspijevaju u zadacima koji su im dati", rekao je Sims.
Dodao je da neke žrtve ne znaju za organizacije prevare sve dok ne budu zarobljene. U drugim slučajevima, rekao je Sims, žrtve shvataju rizike, ali su toliko finansijski očajne da su spremne da ih preuzmu.
Jedan malezijski otac, koji je insistirao na anonimnosti, ima 27-godišnjeg sina zarobljenog u imanju u Mjanmaru. Roditelj je za Glas Amerike rekao da je dobio video snimke mučenja njegovog sina. Porodica sada plaća skoro 1.000 dolara mjesečno kao otkupninu kako bi spriječila dalje nasilje prema njemu.
Phil Robertson, direktor Asia Human Rights and Labour Advocates, konsultantske kuće sa sjedištem u Bangkoku, rekao je da druge zemlje u regiji ne vrše dovoljan pritisak na vlade Kambodže i Laosa i huntu u Mjanmaru.
"Moraju pronaći poluge koje zaista donose bol ovim vladama i natjerati ih da imaju drugačiji pristup", rekao je Robertson. “Bez toga, ove kriminalne mreže u ovim zemljama će i dalje ostati nekažnjene.”
Zsombor Peter je doprinio ovom izvještaju.
