Izdvojeno
Percepcija korupcije: BiH među zemljama koje najviše nazaduju
Bosna i Hercegovina (BiH) je jedna od zemalja koje su u proteklih devet godina najviše nazadovale kada je riječ o percepciji raširenosti korupcije, navodi se u novom izvještaju organizacije Transparency International.
Prema Indeksu percepcije korupcije za 2020. godinu, od ukupno 180 zemalja, BiH zauzima 111. poziciju, sa 35 indeksnih bodova i to mjesto dijeli sa Panamom, Mongolijom i Sjevernom Makedonijom. U odnosu na prošlogodišnji izvještaj, BiH je nazadovala za jedan bod i za 10 pozicija.
Poredeći sa Indeksom za 2012. godinu, to je pad za sedam bodova i čak 39 mjesta na listi.
„To znači da je vladavina prava disfunkcionalna i da institucije nisu u mogućnosti da kontrolišu jedne druge. U Bosni je povezano i sa fundamentalnom slabosti pravosudnog sistema. To je nešto što zahtijeva najveći mogući nivo pažnje“, kaže za Glas Amerike Lidija Prokić, koordinatorica Transparency International-a za Istočnu i Jugoistočnu Evropu.
Prema njenim riječima, dugogodišnji pad BiH na listi znači da vlast nije efikasna u borbi protiv korupcije:
„Postoji potreba da se unaprijede brojni zakoni koji regulišu sukob interesa, finansiranje političkih partija, finansiranje izbora, te da zemlja uspostavi snažniji i značajno transparentniji sistem kada je riječ o javnim nabavkama i odlukama o tome ko će imati korist od javnog novca.“
Transparency International objavljuje Indeks percepcije korupcije jednom godišnje, pri čemu zemlje ne rangiraju prema stvarnom nivou korupcije, nego prema percepciji društva o korupciji u javnom sektoru. Što određena država ima niži skor na indeksu (manje bodova), to je percepcija javnosti o korupciji u njoj veća – i obrnuto.
Istraživački novinari sa kojima je Glas Amerike razgovarao kažu da je visok nivo percepcije o korupciji opravdan u kontekstu sveprisutne korupcije u praksi.
„Teško da se može dati gora ocjena od onoga što je stvarnost, od onoga što mi viđamo svaki dan. Ovo je u punom smislu te riječi korupcijom zarobljena država“, kaže Semir Mujkić, urednik Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH).
Mujkić dodaje da smatra kako ljudi stavove o rasprostranjenosti korupcije formiraju na osnovu ličnih iskustava, te na osnovu toga što institucije ne rade dovoljno na borbi protiv korupcije i popravljanju tog imidža.
Upravo su vlasti, upravo su predstavnici pravosudne vlasti u BiH radili sve da se taj imidž pokvari. I nisu radili gotovo ništa da se taj imidž popravi.Semir Mujkić, urednik BIRN BiH
Aladin Abdagić, urednik Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN) ima slično mišljenje: „Nažalost, ja se mogu složiti sa ocjenom da je BiH i dalje pri dnu što se tiče korupcije“.
Abdagić objašnjava da njegova organizacija često objavljuje istraživanja o zloupotrebama javnog novca i korupciji, što u nekim slučajevima dovodi i do pokretanja istraga ili podizanje optužnica. Ipak, dodaje da ti pojedinačni primjeri ne odražavaju realnu sliku o efikasnosti pravosuđa, što posljedično utiče i na građane.
„Kada vide da nema reakcija pravosudnih institucija na te zloupotrebe, a u većini slučajeva u tim lokalnim sredinama, to je javna tajna, i oni se opredjeljuju i često su učesnici korupcije, naravno u manjem nivou, ali svakako i oni u tome učestvuju“, kaže Abdagić.
Tmurna slika korupcije širom svijeta
Centralna tema Indeksa percepcije korupcije za 2020. godinu je pandemija koronavirusa. Transparency International navodi da su brojni životi izgubljeni upravo zbog korupcije u zdravstvenom sektoru, da korupcija podriva globalni odgovor zdravstva na pandemiju, te doprinosi dugotrajnoj krizi demokratije.
„Covid-19 nije samo zdravstvena i ekonomska kriza. To je korupciona kriza. Kriza kojom trenutno ne uspijevamo upravljati”, izjavila je povodom objave Indeksa Delia Ferreira Rubio, predsjedavajuća Upravnog odbora Transparency International-a.
Lidija Prokić kaže da su se zemlje koje su korumpiranije i imaju niži skor na Indeksu slabije borile sa pandemijom: „Kada je korupcija prisutna javni novac je uklonjen iz neophodnih usluga, što uključuje medicinske usluge, a to dovodi do slabijeg upravljanja zdravstvenim sistemom“.
BiH na Indeksu spada u region 19 zemalja Istočne Evrope i Centralne Azije, označen kao područje na kojem je pandemija razotkrila niz strukturalnih i upravljačkih problema i za koji se u izvještaju navodi:
„Neki od političkih lidera iskoristili su krizu da povećaju svoju moć, dodaju restrikcije na ionako ograničen pristup informacijama, eliminišu transparentnost iz javnih nabavki, te odbace mehanizme za odgovornost prema javnosti“.
Konkretno, za BiH piše da je tokom pandemije „iskusila brojna kršenja ljudskih i radničkih prava, kao i diskriminaciju u distribuciji ekonomske pomoći, te navodne nezakonite nabavke medicinske opreme“.
Kao izvor za ovu konstataciju navedena je prijava koju je organizacija Transparency International BiH podnijela protiv Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske „zbog spornih nabavki medicinske opreme od nekvalifikovanih ponuđača“. Riječ je o nabavci zaštitnih maski i druge zaštitne opreme od firmi koje nemaju dozvolu za promet medicinskim sredstvima.
Prema izvještaju, Indeks za 2020. godinu „oslikava tmurnu sliku korupcije širom svjieta“, pri čemu većina država u protekloj deceniji nije napravila značajan napredak u borbi protiv korupcije.
Kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana, sve države su plasirane bolje od BiH: Crna Gora (67. pozicija), Srbija (94), Albanija i Kosovo (104), dok Sjeverna Makedonija ima isti skor kao i BiH.
Prokić kaže da region u cjelini bilježi postepen pad iz godine u godinu, što je zabrinjavajuće.
Prosječan skor zemalja Zapadnog Balkana je značajno niži od globalnog prosjeka.Lidija Prokić, koordinatorica Transparency International-a za Istočnu i Jugoistočnu Evropu
Kao jedna od zemalja na koju treba obratiti posebnu pažnju u izvještaju je navedena Srbija, sa najlošijim rezultatom u proteklih devet godina i korupcijom koju odlikuju problemi sa vladavinom prava, urušavanjem demokratije i gušenjem kritika.
Prvo mjesto na Indeksu dijele Danska i Novi Zeland, sa po 88 bodova, dok su posljednjeplasirani Somalija i Južni Sudan, u oba slučaja sa skorom 12.
Sjedinjene Države imaju najniži skor od 2012. godine i sa 67. poena zauzimaju 25. poziciju. Kao razlozi su pobrojani navodni sukobi interesa i zloupotrebe položaja na najvišem nivou, ali i slab nadzor nad paketom pomoći američke vlade zbog pandemije, vrijednim hiljadu milijardi dolara.
Uticaj politike na pravosuđe
Drugi izvještaji Transparency Internationala također ukazuju na raširenu korupciju u BiH i u skladu su sa nalazima Indeksa percepcije korupcije. Krajem prošle godine, ova organizacija je objavila analizu pod nazivom: „Istraživanje zarobljenosti država”: Nepovoljan uticaj na donošenje zakona i na pravosuđe na području Zapadnog Balkana i Turske“.
U analizi je navedeno da je jedan od ključnih problema BiH i drugih država iz regiona nedostatak vladavine prava „kojeg konstantno podrivaju politički lideri, čiji je glavni motiv zarobljavanje države za privatnu korist, što vodi do raširenih zloupotreba javnih položaja.“
Iz Transparency International-a su istraživali dva ključna faktora koji dovode do zarobljenih država: nekažnjivost visoke korupcije, te postavljanje propisa i pravila koji ne odgovaraju interesima šire javnosti, već manjih grupa. Za BiH je istaknuto da političke elite iskorištavaju nedostatke u zakonodavstvu i imenuju stranački podobne ljude na ključne pozicije.
Kao primjer problematične prakse je naveden slučaj Amira Zukića, bivšeg funkcionera i generalnog sekretara Stranke demokratske akcije. Protiv njega je 2017. godine podignuta optužnica da je bio jedan od organizatora grupe koja je pronalazila osobe spremne da daju novac za posao u Elektroprivredi BiH, nakon čega je koristio uticaj da bi realizirao nezakonita zapošljavanja. Sudski postupak još traje, a Zukića su u međuvremenu zbog korupcije sankcionisale i Sjedinjene Države.
Transparency International je kao probleme koji pogoduju korupciji u BiH izdvojio upravo kompleksan politički i društveni sistem zasnovan na stranačkoj i etničkoj pripadnost, kao i politički uticaj na pravosuđe, te neefikasnost sudstva.
Aladin Abdagić, urednik CIN-a, kaže da postoji protekcionizam prilikom procesuiranja najviših oblika korupcije, što dovodi do nepovjerenja građana prema pravosuđu:
„Primijetili smo kada pišemo o funkcionerima koji se nalaze na većim, odgovornijim funkcijama i kada otkrijemo njihove zloupootrebe javnih funkcija ili bilo kakvu korupciju, tada pravosuđe uopšte ne radi. Dok kada na isti način dokažemo neki kriminal ili zloupotrebu na manjem nivou, tada imamo više efekata.“
Prema pisanju BIRN-a BiH, Tužilaštvo BiH je u 2020. godini podiglo samo 12 optužnica protiv 22 osobe za koruptivna krivična djela, od čega više od polovine tek u decembru. Godinu ranije, državno tužilaštvo je zbog korupcije podiglo 11 optužnica protiv 33 osobe.
Urednik BIRN-a BiH, Semir Mujkić, objašnjava da je jedan od ključnih problema što se većina tih slučajeva odnosi na male prekršaje sa niskom pribavljenom materijalnom koristi optuženih, na primjer, graničnih policajaca.
Dodaje da na državnom nivou nedostaju slučajevi procesuiranja visoke korupcije, te da su čak neka od tužilaštava na nižim nivoima uspješnija u tome.
„Korupcija u BiH se zbog nerada tužilaštava, zbog odnosa koji ima posebno Tužilaštvo BiH, smatra nečim isplativim. Tako da na neki način ustvari i potiče ljude da budu korumpirani. Nema uopšte tu ulogu da ih sprečava, da visina kazne, da ozbiljnost tih optužnica bude takva da se ljudi zamisle“, kaže Mujkić.
See all News Updates of the Day
Kako su dronovi promijenili vojnu taktiku u ruskom ratu u Ukrajini
Rusija i Ukrajina proširile su upotrebu dronova 2024. godine, kao relativno jeftinu metodu ratovanja zbog koje protivnik mora da koristi mnogo skuplje protivvazdušne sisteme.
Tokom protekle godine, Moskva i Kijev nabavili su 1,5 miliona dronova, dok su ukrajinske snage gađale hiljade meta na ruskoj teritoriji.
Ukrajina je sredinom decembra, drugi put za šest mjeseci, dronovima napala naftnu rafineriju u ruskom Rostovu. Rafinerija se nalazi blizu granice sa Ukrajinom - udaljena je 10 kilometara od nje, zbog čega je strateški značajan logistički objekat sa rusku vojsku i važna meta za ukrajinske snage.
Također, dronovi mogu da pređu veliku razdaljinu. U aprilu 2024. godine, dronom je napadnuta fabrika u kojoj se sastavljaju iranske bespilotne letjelice šahed u Tatarstanu, hiljadu kilometara udaljenom od rusko-ukrajinske granice.
"U suštini, mali avion je pretvoren u dron i pogodio je fabriku šaheda. To ima strateške implikacije zato što smanjuje kapacitet (Rusa) da proizvode više tih dronova", kaže Noah Sylvia, analitičar u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi.
Prema vebsajtu Verstka, Ukrajina je 2024. godine izvela više od 7.000 napada dronovima na mete u 30 ruskih regiona. Rusija je za samo mjesec - u novembru - izvela više od 2.000 napada bespilotnim letjelicama.
"Nije mnogo važno koliko koja strana koristi dronove. Pitanje je ko može da se zaštiti od njih", rekao je u intervjuu za agenciju Rojters ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju Mihailo Fedorov.
Jurij Šelmuk osnovao je kompaniju "UNWAVE", koja prizvodi sisteme za ometanje dronova.
"Interesovanje za taj proizvod je u početku bilo minimalno. Sada se na ’ometače’ čeka mjesec i po. Naš zadatak danas je da obustavimo korišćenje stranih komponenti u proizvodnji antena. Odlučeno je da se napravi odsjek koji bi se bavio i razvojem i proizvodnjom. Već smo u potpunosti prestali da koristimo kineske komponente", kaže Šelmuk.
U Ukrajini, oko 36 kompanija proizvodi sisteme za elektronsko ratovanje.
"Rat u 21. vijeku je kada dronovi jednostavno zuje u vazduhu i ne možete ništa da čujete od tog užasnog zvuka. Prije 10 godina, samo mali broj ljudi je znao šta znači skraćenica EW (electronic warfare - elektronsko ratovanje). Sada svi znaju da ništa ne daje rezultate bez elektronskog ratovanja", kaže za Glas Amerike Ivan Stupak, bivši službenik ukrajinske bezbjednosne službe.
Ukrajina takođe razvija nove vrste dronova. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je početkom decembra predstavio dron "Peklo", što znači "pakao" na ukrajinskom.
Ti dronovi mogu da pogode mete na razdaljini do 700 kilometara i da lete brzinom od 700 kilometara na sat. Zbog toga se smatraju teškom metom za rusku protivvazdušnu odbranu.
"Da bi ste oborili dron koji je recimo vrijedan 400 dolara, morate da imate opremu za presretanje i protivvazdušnu odbranu vrijednu nekoliko hiljada, a nekada i više od milion dolara. Znači, postoji određena neravnoteža između troškova proizvodnje drona, bez obzira da li je riječ o letjelici za osmatranje, napad ili dronu kamikazi, i troškova opreme za njegovo obaranje. I sada obje strane eksperimentišu sa jeftinijim načinima da presretnu i unište dronove", kaže Joseph Fitsanakis, ekspert za obavještajna i bezbjednosna pitanja na Univerzitetu "Coastal Carolina".
Fitsanakis istovremeno smatra da ne bi trebalo precijeniti ulogu dronova kao oružja na ratištu. Prema njegovom mišljenju, većina dronova se trenutno koristi za osmatranje zbog čega veoma teško dolazi do taktičkih iznenađenja. Međutim, sa razvojem vještačke inteligencije, možda će se povećati i uloga dronova u vojnim operacijama.
"Vidimo evoluciju, a ne revoluciju dronova na ratištu. Međutim, ta revolucija može potencijalno da se dogodi u budućnosti zbog dva faktora. Prvi je kombinovanje dronova sa drugim elementima na ratištu, na besprekoran način. Do sada nije često bilo takve veze. Na primjer, kombinovati taktičke dronove sa artiljerijom. A drugi faktor je evolucija vještačke inteligencije. Kada dronovi mogu da napadnu neprijatelja, koordinirajući svoje akcije bez mnogo ljudskog upliva", naglašava Fitsanakis.
Rusija, uprkos zapadnim sankcijama, povećava sopstvenu proizvodnju dronova. Prema više izvora, mjesečno proizvodi više od 500 bespilotnih letjelica tipa šahed. Troškovi proizvodnje su do stotinu miliona dolara.
Ruska vojska je prošle godine, prema navodima ruskih vlasti, dobila do 140.000 dronova različitih tipova. Još nema podataka za 2024. godinu. Istovremeno, ruski predsjednik Vladimir Putin zahtijeva da se ta cifra udesetostruči. Rusija gotovo svakodnevno dronovima napada ukrajinske gradove i sela i uništava energetsku infrastrukturu, stambene zgrade i bolnice.
Ukrajina takođe povećava proizvodnju dronova. Kako je Zelenski naveo, Kijev je u ovoj godini planirao da kupi do milion i po dronova za vojsku. Ukrajinska strana na kraju nije objavila detalje te kupovine.
Američki mediji u 2024: Izazovi i pobjede
Hapšenja medijskih radnika na prosvjedima, izabrani dužnosnik osuđen na zatvorsku kaznu zbog ubojstva novinara i historijski dogovor o oslobađanju američkih novinara iz ruskog zatvora. Cristina Caicedo Smit se osvrće na medijska događanja 2024. godine.
SAD: Veliki broj sjevernokorejskih žrtava u Kursku
Veliki broj sjevernokorejskih vojnika stradao je na linijama fronta ruskog rata u Ukrajini, a samo prošle nedelje je u ruskoj Kurskoj oblasti poginulo ili ranjeno hiljadu pripadnika trupa koje je Pjongjang poslao u Rusiju, rekao je u petak portparol Bijele kuće John Kirby.
Cifra, koju je Kirby iznio, daleko je veća od one koju su američki zvaničnici prethodno objavili.
"Jasno je da ruski i sjevernokorejski vojni lideri tretiraju te vojnike kao nebitne i da ih šalju u beznadežne napade na ukrajinsku odbranu", rekao je Kirby.
Sjevernokorejska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nije odgovorila na zahtjev agencije Rojters za komentar. Ruska ambasada pri UN-u odbila je da komentariše vijest o sjevernokorejskim žrtvama.
Kirby je rekao da će predsjednik Joe Biden narednih dana vjerovatno odobriti novu vojnu pomoć Ukrajini. Biden je ove nedjelje osudio ruski napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i neke gradove na Božić, i od Pentagona zatražio da nastavi da šalje oružje Kijevu.
Jedan američki vojni zvaničnik rekao je sredinom decembra da je nekoliko stotina sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama protiv ukrajinskih snaga u Kursku.
Zvaničnik, koji je govorio za medije pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da su među žrtvama vojnici nižeg ranga do onih "pri samom vrhu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da je više od 3.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u Kursku, pozivajući se na preliminarne podatke. Reuters nije mogao da to potvrdi iz nezavisnih izvora.
Anketa: Amerikanci za smrt direktora zdravstvenog osiguranja krive i sistem i optuženog za ubistvo
Većina Amerikanaca vjeruje da je sistem zdravstvenog osiguranja, kojem je cilj profit i koji pacijentima odbija da pokrije troškove liječenja, jednako odgovoran za smrt direktora osiguravajuće kuće UnitedHealthcare - kao i optuženi za njegovo ubistvo.
To su rezultati ankete koju je sproveo Centar za istraživanje javnog mnijenja (NORC) Univerziteta u Chicagu.
Oko 8 od 10 odraslih Amerikanaca je reklo da optuženi za ubistvo, Luigi Mangione, snosi "veliki ili dobar deo odgovornosti" za smrt direktora osiguravajuće kuće Briana Thompsona, koji je ubijen u centru Njujorka 4. decembra.
Uprkos tome, mnogi 26-godišnjeg Mangionea vide kao heroja i sve više ljudi javno iskazuje svoje nezadovoljstvo kompanijama za zdravstveno osiguranje. Policija je objavila da su na čahurama od metaka, koje su pronađene na licu mjesta, bile urezane reči "odloži", "odbij" i "ukloni" koje se često koriste da opišu taktike osiguravajućih kuća da odbiju da pokriju troškove liječenja.
UnitedHealthcare je saopštio da Luigi Mangione nije bio njihov klijent.
Oko 7 od 10 ispitanika u anketi kaže da su odbijanje osiguranja da pokrije troškove i profit koji te kompanije zarađuju, također u određenoj meri odgovorni za smrt Thomsona. Mlađi Amerikanci su posebno skloni tome da misle da je ubistvo rezultat nekoliko faktora, a ne akcija jedne osobe.
Koji su faktori doveli do ubistva?
Istraživanje pokazuje da se priča intenzivno pratila u javnosti. Čak 7 od 10 ispitanika je reklo da je čitalo "mnogo" ili "ponešto" o Thomsonovom ubistvu.
U igri su mnogi faktori, smatraju ispitanici. Polovina smatra da "određen dio" odgovornosti leži u bogatstvu i nejednakosti u primanjima, dok političke podele u SAD ne vide kao jednako važan faktor u ovom slučaju.
Pacijenti i ljekari se često žale na to da osiguranje odbija da pokrije troškove liječenja, ili na druge komplikacije u vezi sa medicinskom njegom - posebno kada je riječ o ozbiljnim bolestima poput raka ili ALS-a. Kritičari industrije zdravstvenog osiguranja često pitaju da li je profit osiguravajuće kuće iznad dobrobiti pacijenata.
Kompanija UnitedHealthcare je prošle godine imala ukupno 281 milijardu dolara prihoda, i 16 milijardi dolara profita. Osiguravajuće kuće, međutim, tvrde da im profit uglavnom ode na pokrivanje troškova liječenja pacijenata. UnitedHealthcare je nedavno saopštio da pokriva oko 90 odsto troškova pacijenata, ali nije rečeno o kom broju pacijenata i njihovih faktura je riječ.
Mladi misle da krivicu dijele sistem i ubica
Amerikanci mlađi od 30 godina su skloniji da misle da je za Thompsonovu smrt odgovoran skup faktora.
Smatraju da su odbijanja osiguravajućih kuća da plate troškove liječenja, kao i njihov profit, većinom krivi za njegovo ubistvo. Oko 7 od 10 Amerikanaca starosti između 18 i 29 godina smatra da "u velikoj ili određenoj mjeri" odgovornost pada na profit koji zarađuju velike osiguravajuće kuće i na to što odbijaju da plate liječenje.
Mladi su također manje skloni da misle da "veliki dio" odgovornosti pada na ubicu - samo 4 od 10 ispitanika tako misli, u poređenju sa 6 od 10 ispitanika u starosnoj grupi od 30 do 59 godina. Oko 8 od 10 ispitanika starijih od 60 godina smatra da optuženi za ubistvo snosi "veliki dio" odgovornosti.
Oko dvije trećine mladih ljudi smatra da bar "umjerenu odgovornost" snosi i ekonomska nejednakost.
Ispitanici mlađi od 3o godina su skloniji da krive medije - čak 54 odsto njih u odnosu na trećinu starijih ispitanika.
Koliko ljudi ima problem sa zdravstvenim osiguranjem?
Frustracija osiguravajućim kućama i pokrivanjem troškova liječenja, kao i komplikovanim američkim zdravstvenim sistemom, među pacijentima postoji već godinama.
Oko 3 od 10 Amerikanaca kaže da su u protekloj godini imali problem sa pokrivanjem troškova liječenja - bilo da im je bilo teško da nađu zdravstvenu ustanovu koja prima njihovo osiguranje, ili da im je odbijeno da se pokrije liječenje, ili da nisu unaprijed dobili odobrenje od osiguranja da će pokriti troškove neke procedure. Većinom su navedene probleme imali Amerikanci stariji od 60 godina.
Oko 3 od 10 ispitanika kaže da je u protekloj godini njihov član porodice ili neko od bliskih prijatelja imao problem sa osiguranjem jer mu nije pokrilo troškove liječenja. Ispitanici mlađi od 30 godina u najvećoj mjeri kažu da nemaju osiguranje.
Većina Amerikanaca ima osiguranje preko poslodavca ili kupuju individualne polise od privatnih osiguravajućih kuća. Programi koje finansira vlada pokrivaju osiguranje za najsiromašnije, starije od 65 godina i one sa teškim bolestima ili invaliditetom.
U istraživanju NORC-a, sprovedenom od 12-16. decembra, učestovao je 1.001 ispitanik. Margina greške, kako se navodi, je 4,2 procenta.
Preživjeli u padu aviona Azerbejdžan Airlinesa dijele potresne priče
Dva putnika aviona Azerbejdžan Airlinesa koji se srušio u Kazahstanu rekli su Reutersu da su čuli najmanje jedan glasan prasak dok se približavao svom prvobitnom odredištu Grozni u južnoj Rusiji.
Let J2-8243 srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu nakon skretanja s područja južne Rusije gdje je Moskva više puta koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih dronova. Najmanje 38 ljudi je poginulo, dok je 29 preživjelo.
"Nakon praska... Mislio sam da će se avion raspasti", rekao je za Reuters iz bolnice Subhonkul Rakhimov, jedan od putnika.
Rekao je da je počeo da čita molitve i da se priprema za kraj nakon što je čuo prasak.
"Bilo je očigledno da je avion na neki način oštećen", rekao je on. "Kao da je bio pijan - više nije isti avion."
Druga putnica u avionu rekla je Reutersu da je čula i glasan prasak.
"Bila sam veoma uplašena", rekla je Vafa Šabanova i dodala da je došlo i do drugog praska.
Tada joj je stjuardesa rekla da se preseli u zadnji dio aviona. Oba putnika su izjavila da se činilo da postoji problem sa nivoom kiseonika u kabini nakon praska.
Azerbejdžan Airliness obustavio je u petak niz letova za ruske gradove i saopštio da smatra da je nesreću izazvalo ono što je nazvao "fizičkim i tehničkim spoljnim smetnjama".
Četiri izvora koji poznaju preliminarne nalaze azerbejdžanske istrage o katastrofi rekli su Reutersu u četvrtak da ju je ruska protivvazdušna odbrana greškom oborila.
Rusija je rekla da je važno sačekati da zvanična istraga završi svoj posao kako bi se shvatilo šta se dogodilo.
Embraer (EMBR3.SA) je odletio iz glavnog grada Azerbejdžana Bakua do Groznog, u ruskoj južnoj Čečeniji, prije nego što je skrenuo stotinama kilometara preko Kaspijskog mora.
Srušio se na suprotnoj obali Kaspijskog mora nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.
Ruska agencija za nadzor avijacije saopštila je u petak da je avion odlučio da se preusmjeri sa svog prvobitnog odredišta u Čečeniji usred guste magle i lokalnog upozorenja zbog ukrajinskih dronova.
Rosaviatsia je rekla da su kapetanu ponuđeni drugi aerodromi za slijetanje, ali je odabrao kazahstanski Aktau. Kažu e da će pružiti sveobuhvatnu podršku kazahstanskim i azerbejdžanskim istragama koje se bave nesrećom.
Upitan o izvještajima da je ruska protivvazdušna odbrana greškom oborila letjelicu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak da nema šta da doda i da ne želi da daje bilo kakve procjene dok zvanična istraga ne donese svoje zaključke.
