Prema Indeksu percepcije korupcije za 2020. godinu, od ukupno 180 zemalja, BiH zauzima 111. poziciju, sa 35 indeksnih bodova i to mjesto dijeli sa Panamom, Mongolijom i Sjevernom Makedonijom. U odnosu na prošlogodišnji izvještaj, BiH je nazadovala za jedan bod i za 10 pozicija.

Poredeći sa Indeksom za 2012. godinu, to je pad za sedam bodova i čak 39 mjesta na listi.

„To znači da je vladavina prava disfunkcionalna i da institucije nisu u mogućnosti da kontrolišu jedne druge. U Bosni je povezano i sa fundamentalnom slabosti pravosudnog sistema. To je nešto što zahtijeva najveći mogući nivo pažnje“, kaže za Glas Amerike Lidija Prokić, koordinatorica Transparency International-a za Istočnu i Jugoistočnu Evropu.

Embed share

Percepcija javnosti odgovara stvarnom stanju korupcije u BiH

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:05:03 0:00

Link

• 240p | 12,2MB
• 360p | 17,4MB
• 480p | 27,4MB
• 720p | 76,4MB

Prema njenim riječima, dugogodišnji pad BiH na listi znači da vlast nije efikasna u borbi protiv korupcije:

„Postoji potreba da se unaprijede brojni zakoni koji regulišu sukob interesa, finansiranje političkih partija, finansiranje izbora, te da zemlja uspostavi snažniji i značajno transparentniji sistem kada je riječ o javnim nabavkama i odlukama o tome ko će imati korist od javnog novca.“

Transparency International objavljuje Indeks percepcije korupcije jednom godišnje, pri čemu zemlje ne rangiraju prema stvarnom nivou korupcije, nego prema percepciji društva o korupciji u javnom sektoru. Što određena država ima niži skor na indeksu (manje bodova), to je percepcija javnosti o korupciji u njoj veća – i obrnuto.

Istraživački novinari sa kojima je Glas Amerike razgovarao kažu da je visok nivo percepcije o korupciji opravdan u kontekstu sveprisutne korupcije u praksi.

„Teško da se može dati gora ocjena od onoga što je stvarnost, od onoga što mi viđamo svaki dan. Ovo je u punom smislu te riječi korupcijom zarobljena država“, kaže Semir Mujkić, urednik Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH).

Mujkić dodaje da smatra kako ljudi stavove o rasprostranjenosti korupcije formiraju na osnovu ličnih iskustava, te na osnovu toga što institucije ne rade dovoljno na borbi protiv korupcije i popravljanju tog imidža.

Aladin Abdagić, urednik Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN) ima slično mišljenje: „Nažalost, ja se mogu složiti sa ocjenom da je BiH i dalje pri dnu što se tiče korupcije“.

Abdagić objašnjava da njegova organizacija često objavljuje istraživanja o zloupotrebama javnog novca i korupciji, što u nekim slučajevima dovodi i do pokretanja istraga ili podizanje optužnica. Ipak, dodaje da ti pojedinačni primjeri ne odražavaju realnu sliku o efikasnosti pravosuđa, što posljedično utiče i na građane.

„Kada vide da nema reakcija pravosudnih institucija na te zloupotrebe, a u većini slučajeva u tim lokalnim sredinama, to je javna tajna, i oni se opredjeljuju i često su učesnici korupcije, naravno u manjem nivou, ali svakako i oni u tome učestvuju“, kaže Abdagić.

Tmurna slika korupcije širom svijeta

Centralna tema Indeksa percepcije korupcije za 2020. godinu je pandemija koronavirusa. Transparency International navodi da su brojni životi izgubljeni upravo zbog korupcije u zdravstvenom sektoru, da korupcija podriva globalni odgovor zdravstva na pandemiju, te doprinosi dugotrajnoj krizi demokratije.

„Covid-19 nije samo zdravstvena i ekonomska kriza. To je korupciona kriza. Kriza kojom trenutno ne uspijevamo upravljati”, izjavila je povodom objave Indeksa Delia Ferreira Rubio, predsjedavajuća Upravnog odbora Transparency International-a.

Lidija Prokić kaže da su se zemlje koje su korumpiranije i imaju niži skor na Indeksu slabije borile sa pandemijom: „Kada je korupcija prisutna javni novac je uklonjen iz neophodnih usluga, što uključuje medicinske usluge, a to dovodi do slabijeg upravljanja zdravstvenim sistemom“.

BiH na Indeksu spada u region 19 zemalja Istočne Evrope i Centralne Azije, označen kao područje na kojem je pandemija razotkrila niz strukturalnih i upravljačkih problema i za koji se u izvještaju navodi:

„Neki od političkih lidera iskoristili su krizu da povećaju svoju moć, dodaju restrikcije na ionako ograničen pristup informacijama, eliminišu transparentnost iz javnih nabavki, te odbace mehanizme za odgovornost prema javnosti“.

Konkretno, za BiH piše da je tokom pandemije „iskusila brojna kršenja ljudskih i radničkih prava, kao i diskriminaciju u distribuciji ekonomske pomoći, te navodne nezakonite nabavke medicinske opreme“.

Kao izvor za ovu konstataciju navedena je prijava koju je organizacija Transparency International BiH podnijela protiv Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske „zbog spornih nabavki medicinske opreme od nekvalifikovanih ponuđača“. Riječ je o nabavci zaštitnih maski i druge zaštitne opreme od firmi koje nemaju dozvolu za promet medicinskim sredstvima.

Prema izvještaju, Indeks za 2020. godinu „oslikava tmurnu sliku korupcije širom svjieta“, pri čemu većina država u protekloj deceniji nije napravila značajan napredak u borbi protiv korupcije.

Kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana, sve države su plasirane bolje od BiH: Crna Gora (67. pozicija), Srbija (94), Albanija i Kosovo (104), dok Sjeverna Makedonija ima isti skor kao i BiH.

Prokić kaže da region u cjelini bilježi postepen pad iz godine u godinu, što je zabrinjavajuće.

Kao jedna od zemalja na koju treba obratiti posebnu pažnju u izvještaju je navedena Srbija, sa najlošijim rezultatom u proteklih devet godina i korupcijom koju odlikuju problemi sa vladavinom prava, urušavanjem demokratije i gušenjem kritika.

Prvo mjesto na Indeksu dijele Danska i Novi Zeland, sa po 88 bodova, dok su posljednjeplasirani Somalija i Južni Sudan, u oba slučaja sa skorom 12.

Sjedinjene Države imaju najniži skor od 2012. godine i sa 67. poena zauzimaju 25. poziciju. Kao razlozi su pobrojani navodni sukobi interesa i zloupotrebe položaja na najvišem nivou, ali i slab nadzor nad paketom pomoći američke vlade zbog pandemije, vrijednim hiljadu milijardi dolara.

Uticaj politike na pravosuđe

Drugi izvještaji Transparency Internationala također ukazuju na raširenu korupciju u BiH i u skladu su sa nalazima Indeksa percepcije korupcije. Krajem prošle godine, ova organizacija je objavila analizu pod nazivom: „Istraživanje zarobljenosti država”: Nepovoljan uticaj na donošenje zakona i na pravosuđe na području Zapadnog Balkana i Turske“.

U analizi je navedeno da je jedan od ključnih problema BiH i drugih država iz regiona nedostatak vladavine prava „kojeg konstantno podrivaju politički lideri, čiji je glavni motiv zarobljavanje države za privatnu korist, što vodi do raširenih zloupotreba javnih položaja.“

Iz Transparency International-a su istraživali dva ključna faktora koji dovode do zarobljenih država: nekažnjivost visoke korupcije, te postavljanje propisa i pravila koji ne odgovaraju interesima šire javnosti, već manjih grupa. Za BiH je istaknuto da političke elite iskorištavaju nedostatke u zakonodavstvu i imenuju stranački podobne ljude na ključne pozicije.

Kao primjer problematične prakse je naveden slučaj Amira Zukića, bivšeg funkcionera i generalnog sekretara Stranke demokratske akcije. Protiv njega je 2017. godine podignuta optužnica da je bio jedan od organizatora grupe koja je pronalazila osobe spremne da daju novac za posao u Elektroprivredi BiH, nakon čega je koristio uticaj da bi realizirao nezakonita zapošljavanja. Sudski postupak još traje, a Zukića su u međuvremenu zbog korupcije sankcionisale i Sjedinjene Države.

Transparency International je kao probleme koji pogoduju korupciji u BiH izdvojio upravo kompleksan politički i društveni sistem zasnovan na stranačkoj i etničkoj pripadnost, kao i politički uticaj na pravosuđe, te neefikasnost sudstva.

Aladin Abdagić, urednik CIN-a, kaže da postoji protekcionizam prilikom procesuiranja najviših oblika korupcije, što dovodi do nepovjerenja građana prema pravosuđu:

„Primijetili smo kada pišemo o funkcionerima koji se nalaze na većim, odgovornijim funkcijama i kada otkrijemo njihove zloupootrebe javnih funkcija ili bilo kakvu korupciju, tada pravosuđe uopšte ne radi. Dok kada na isti način dokažemo neki kriminal ili zloupotrebu na manjem nivou, tada imamo više efekata.“

Prema pisanju BIRN-a BiH, Tužilaštvo BiH je u 2020. godini podiglo samo 12 optužnica protiv 22 osobe za koruptivna krivična djela, od čega više od polovine tek u decembru. Godinu ranije, državno tužilaštvo je zbog korupcije podiglo 11 optužnica protiv 33 osobe.

Urednik BIRN-a BiH, Semir Mujkić, objašnjava da je jedan od ključnih problema što se većina tih slučajeva odnosi na male prekršaje sa niskom pribavljenom materijalnom koristi optuženih, na primjer, graničnih policajaca.

Dodaje da na državnom nivou nedostaju slučajevi procesuiranja visoke korupcije, te da su čak neka od tužilaštava na nižim nivoima uspješnija u tome.

„Korupcija u BiH se zbog nerada tužilaštava, zbog odnosa koji ima posebno Tužilaštvo BiH, smatra nečim isplativim. Tako da na neki način ustvari i potiče ljude da budu korumpirani. Nema uopšte tu ulogu da ih sprečava, da visina kazne, da ozbiljnost tih optužnica bude takva da se ljudi zamisle“, kaže Mujkić.

Tri dana nakon što su brojni mediji prenijeli tekst da je državna policijska agencija obustavila svoj rad u Republici Srpskoj, iz uprave SIPA-e nisu odgovorili na upitDetektora o ovim navodima, niti su se o njima javno oglašavali.

Portal Istraga je u petak objavio da je Državna agencija za istrage i zaštitu već počela primjenjivati zabranu rada na teritoriji Republike Srpske, nakon što su poslanici Narodne skupštine usvojili zakon o tome, koji još uvijek nije zvanično stupio na snagu.

Detektor je kontaktirao niz uposlenika državnih pravosudnih i policijskih agencija te političara koji su dali različite odgovore o mogućem prekidu rada državne policijske agencije na području RS-a. Većina je odbila govoriti zvanično.

Govoreći pod uslovom anonimnosti, jedan dugogodišnji državni tužilac rekao je za Detektor da je uprava SIPA-e odbila sve putne naloge.

Za profesora kriminalistike, kriminologije i sigurnosti Armina Kržalića izostanak reakcije SIPA-e na navode o prekidu rada dodatno usložnjava već složenu situaciju u Bosni i Hercegovini.

“Dobro bi bilo da imamo informacije tačne, precizne o svim dešavanjima i to ne bi bacalo ljagu ili sumnju na neke pogrešne radnje ili pogrešne pristupe koji se mogu koristiti”, smatra Kržalić.

Poslanici NSRS-a su u četvrtak usvojili četiri zakona, od kojih je posebno veliku pažnju izazvao zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BIH, odnosno zabrana rada Tužilaštva i Suda BiH, te Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA) na teritoriji RS-a.

Portal Istraga je u petak objavio informacije da je SIPA privremeno obustavila svoje aktivnosti na području RS-a. Prema informacijama ovog portala, MUP RS-a odbio je provesti dvije naredbe Tužilaštva BiH te SIPA-i nisu dostavili izvod iz kazneno-operativne evidencije za dvije osobe iz Banje Luke koje su uhapšene zbog prijetnje državnoj sutkinji Seni Uzunović.

MUP RS-a nije odgovorio na upit Detektora za komentar.

Direktor SIPA-e Darko Ćulum također nije odgovarao na pozive, niti je Agencija odgovorila na zvanični upit u ponedjeljak.

Ćulum je u nedjelju prisustvovao proširenom kolegiju Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, ali nije davao izjave za medije. U ponedjeljak je državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac održao sastanak s 33 direktora i zamjenika direktora iz RS-a u agencijama na nivou BiH.

Ni glavni državni tužilac Milanko Kajganić nije odgovorio na poruku i pozive novinara Detektora. Tužilaštvo BiH također nije u ponedjeljak odgovorilo na zahtjev za komentar.

Tužilaštvo BiH je 2021. godine pokrenulo istragu zbog sumnje u rušenje ustavnog poretka, nakon što je Narodna skupština usvojila Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a, čime bi se ukinula nadležnost državnog pravosudnog regulacionog tijela. Iz Državnog tužilaštva nikada poslije nisu javno saopštili rezultate istrage.

Kržalić kaže da su institucije u ovakvim slučajevima trebale djelotvornije reagovati i procesuirati prijašnje radnje.

“Sigurno ne bi došlo do ovakvih radnji. Da su prije reagovali, spriječili bi ovakvo djelovanje”, kaže on.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik, prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog neizvršenja odluke visokog predstavnika, komentarisao je rad SIPA-e u ponedjeljak nakon susreta s Draganom Čovićem u Mostaru.

“U 7 sati, kada stupi taj zakon na snagu, niti jedna prostorija SIPA-e neće moći da djeluje na području RS-a, niti jedna ispostava Suda BiH, Tužilaštva BiH, niti će se primjenjivati njihove odluke. Ako neko misli da može, neka proba”, rekao je Dodik, prenosi RTRS.

Detektor danas nije mogao dobiti komentar državnog ministra pravde Davora Bunoze.

Edin Kahrimanović, predsjednik Sindikata SIPA-e, kaže da se rad u Agenciji odvija neometano.

“Samo mogu reći da smo mi profesionalci i radimo svoj posao u skladu sa Zakonom o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, sve ostalo je do politike, to nas trenutno zanima. Mi smo za sada svi na poslu – i jedni i drugi i treći. Mi smo kolege, odnosi su korektni”, kaže Kahrimanović za Detektor.

On je rekao da se trenutna situacija ne odražava na uposlene i postupanja u Agenciji. Da se rad SIPA-e odvija neometano na teritoriji RS-a tvrdi i državni ministar odbrane Zukan Helez.

Ured visokog predstavnika (OHR) nije odgovorio na upit Detektora, ali su ranije izjavili da visoki predstavnik Christian Schmidt neće reagovati, već to prepustiti institucijama BiH koje na raspolaganju imaju potrebne mehanizme.

Član zajedničke Komisije za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH Milan Dunović kazao je za Detektor da se Komisija nije sastajala u međuvremenu, niti su dobili poziv u vezi s radom SIPA-e u RS-u.

“Ja, kao član Komisije, nemam nikakvu informaciju niti je predsjedavajući ikakvu informaciju uputio prema nama”, kaže Dunović.

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković tvrdi da nema zvaničnih informacija o nepostupanju SIPA-e na prostoru RS-a i smatra da do toga neće ni doći.

“Ako Dodik izjavljuje da svako profesionalno treba da radi svoj posao, kako entitetske tako i državne institucije, meni ništa iz toga nije bilo jasno. Da bi nešto bilo zvanično, mora biti napismeno. Ne vjerujem da će neko ko je direktor SIPA-e biti toliko preambiciozan da ne poštuje ono što mu je zakon naložio”, kaže Duraković.

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević kaže da navodi o obustavi rada SIPA-e na teritoriji RS-a nisu tačni jer se ne može postupati u skladu s bilo kojim zakonom, ukoliko on nije stupio na snagu.

“Da li se određeni ljudi na neki način pripremaju za to, to je već druga stvar”, kaže Kovačevič.

“Zakon je usvojen u Narodnoj skupštini, čeka se da prođe ostalu proceduru. Onda da dođe do predsjednika Republike Srpske, predsjednik da potpiše ukaz o stupanju zakona na snagu. Do tada, da li određeni ljudi žele da pošalju poruku, to je druga stvar”, dodaje on.

Kržalić kaže da su zakoni usvojeni u NSRS-u jednostrani, nisu stupili na snagu, i po njima se ne može ni raditi ni djelovati.

“Ono kako je izgledno institucionalno, sigurno da će ovi zakoni završiti na Ustavnom sudu. Šta će biti nakon tog perioda, to je sad pitanje, možda na neki način se priprema teren, ali za sada nema nikakvih smetnji da institucije nastave da funkcionišu i rade onako kako su i radile do sada”, kaže on.

Dodaje da vjeruje u profesionalizam ljudi na čelu tih institucija te da će izvršavati svoje obaveze i zadatke, ili na neki način podnijeti ostavku, pa da se nađu drugi ljudi koji će biti na tim pozicijama.

“Ne možete se jednostrano se povući iz nekih ugovora i napustiti neke zakone koje ste vi izglasali s jednostranim pristupom, nego imaju procedure kako i na koji način se takvi zakoni mogu donositi. I to stoji u Ustavu BiH i kako na neki način se mogu uzimati i vraćati nadležnosti. Sve drugo je poigravanje ili sprovođenje samovolje i glumljenje autokratizma”, kaže on.

Novi razvoj događaja uslijedio je dva dana nakon eksplozivnog sastanka u Washingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja u petak koji se pretvorio u intenzivnu konfrontaciju dok je američki lider naredio svom kolegi da napusti Bijelu kuću, a potencijalni sporazum između SAD-a i Ukrajine o rijetkim zemnim mineralima ostao je nepotpisan.

"Potrebno nam je veoma radikalno resetovanje", rekao je lord Peter Mandelson, britanski ambasador u Sjedinjenim Državama, za emisiju ABC "Ova sedmica". Nisu zakazani mirovni pregovori.

Mandelsonova procjena došla je kada je britanski premijer Keir Starmer sazvao grupu od više od deset evropskih lidera, zajedno sa Zelenskim, da obećaju svoju stalnu podršku u naoružanju ukrajinskim borcima čak i kada se SAD pokolebaju.

Starmer je, dok je sjedio pored Zelenskog i ispred zastava Ukrajine i evropskih naroda, rekao da je to "trenutak koji se dešava jednom u generaciji za bezbjednost Evrope i da svi moramo da se pojačamo".

"Nadam se da znate da smo svi uz vas i narod Ukrajine koliko god je potrebno, svi za ovim stolom", rekao je Starmer ukrajinskom lideru. "Moramo se dogovoriti o tome koji koraci proizlaze iz ovog sastanka da se uspostavi mir kroz snagu za dobrobit svih."

Međutim, Trump je u petak rekao Zelenskom da je dobrodošao da se vrati u Bijelu kuću "kada bude spreman za mir".

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz, govoreći o Zelenskom, rekao je za CNN-ovu emisiju “State of the Union”: “Ono što nam nije bilo jasno je da li dijeli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide u mir.”

Waltz je rekao da će na kraju Rusija i Ukrajina morati napraviti pregovaračke ustupke kako bi postigli mirovni sporazum. „Biće svih mrkve i štapa da se ovo uradi“, rekao je.

Američki državni sekretar Marko Rubio također je naglasio važnost dolaska obje strane za pregovarački sto.

"Pokušavamo da okončamo rat," rekao je Rubio. "Ne možete okončati rat osim ako obje strane ne dođu za sto, počevši od Rusa. I to je poenta koju je predsjednik rekao. I moramo da učinimo sve što možemo da pokušamo da ih dovedemo za sto da vidimo da li je to uopšte moguće."

"Ne obećavam vam da je moguće", dodao je. “Ne kažem vam da je 90% vjerovatno. Kažem da je vjerovatnoća 0% ako ih ne dovedemo za pregovarački sto. I što prije svi ovdje odrastu i shvate da je ovo loš rat koji ide u lošem smjeru sa smrću i uništenjem i svim vrstama opasnosti koje ga okružuju, a koje bi mogle prerasti u širi sukob, to prije ljudi odrastu i shvate da mislim da ćemo moći više napredovati."

Starmer je rekao da su se Britanija, Francuska i Ukrajina dogovorile da rade na planu prekida vatre koji će biti predstavljen Sjedinjenim Državama. Neke evropske zemlje rekle su da su spremne poslati mirovne trupe u Ukrajinu kako bi pomogle u provedbi potencijalnog mirovnog sporazuma, ali trebaju SAD da pruže rezervnu vojnu podršku kako bi se suprotstavili Rusiji u slučaju da predsjednik Vladimir Putin pristane na prekid vatre, a zatim ga prekrši ili pokrene novu invaziju.

Trump je odbio slanje takve podrške SAD-u i rekao da vjeruje da će Putin ispoštovati svako rješenje rata na koje pristane.

Starmerov samit zasjenjen je izvanrednim sastankom u Ovalnoj kancelariji u petak koji se pretvorio u žestoku razmjenu, jer su Trump i američki potpredsjednik JD Vance napali Zelenskog, optužujući ga da je nezahvalan za podršku SAD u ratu.

Zelenskyy se u više navrata zahvalio Sjedinjenim Državama, njihovom glavnom ratnom dobrotvoru. Ponovo je to učinio na društvenim mrežama nakon sastanka u petak.

Uoči razgovora sa svojim evropskim kolegama, Starmer je rekao da je fokusiran na pokušaj ponovnog angažmana s Trumpom, Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, umjesto da "pojača retoriku".

"Sada smo se složili da će Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno s Francuskom i možda još jednom ili dvije države, raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tom planu razgovarati sa Sjedinjenim Državama", rekao je Starmer za BBC. Starmer i Macron su razgovarali s Trumpom od petka.

Starmer je rekao da ne vjeruje Putinu, ali vjeruje Trumpu.

„Da li verujem Donaldu Trampu kada kaže da želi trajni mir? Odgovor na to je da”, rekao je.

Starmer je rekao da se vode "intenzivne rasprave" da se dobije sigurnosna garancija od SAD kao jedna od nekoliko komponenti za trajni mir.

"Ako treba da dođe do dogovora, ako treba da dođe do prekida borbi, onda se taj sporazum mora braniti, jer je najgori od svih ishoda da dođe do privremene pauze i onda ponovo dođe Putin", rekao je Starmer. “To se dešavalo u prošlosti, mislim da je to pravi rizik, i zato moramo osigurati da ako postoji dogovor, to je trajni dogovor, a ne privremena pauza.”

Samit u Londonu uključuje i lidere Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa i agencije France-Presse.

Hamas je optužio Izrael da pokušava poremetiti primirje i rekao da je njegova odluka o prekidu pomoći "jeftina iznuda, ratni zločin i eklatantan napad" na sporazum o primirju. Obje strane kažu da je prekid vatre okončan.

Prva faza prekida vatre, koja je uključivala povećanje humanitarne pomoći, istekla je u subotu. Dvije strane tek treba da pregovaraju o drugoj fazi, u kojoj je Hamas trebao osloboditi desetine preostalih talaca u zamjenu za izraelsko povlačenje i trajni prekid vatre.

Izraelski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman u skladu sa propisima, rekao je da je odluka o obustavi pomoći donijeta u koordinaciji sa Trumpovom administracijom.

Izrael kaže da novi prijedlog podržavaju SAD

Izrael je u nedjelju saopćio da podržava ono što je opisao kao prijedlog američkog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa da se produži prva faza primirja kroz Ramazan - muslimanski sveti mjesec posta koji je počeo tokom vikenda - i jevrejski praznik Pashe, koji se završava 20. aprila.

Prema tom prijedlogu, Hamas bi oslobodio polovinu talaca prvog dana, a ostatak kada se postigne sporazum o trajnom prekidu vatre, saopćeno je iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Hamas je upozorio da bi svaki pokušaj odgode ili otkazivanja postojećeg sporazuma o prekidu vatre imao "humanitarne posljedice" za taoce i ponovio da je jedini način da se oslobode provedba sporazuma i pregovaranje o drugoj fazi.

Hamas je rekao da je voljan osloboditi preostale taoce odjednom u Fazi 2, ali samo u zamjenu za oslobađanje još palestinskih zatvorenika, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih snaga.

Egipatski zvaničnik rekao je da Hamas i Egipat neće prihvatiti novi prijedlog koji ima za cilj vraćanje preostalih talaca bez okončanja rata. Zvaničnik je napomenuo da je sporazum pozvao dvije strane da počnu pregovore o Fazi 2 početkom februara.

Zvaničnik, koji nije bio ovlašten da izvještava medije i govorio je pod uvjetom anonimnosti, rekao je da posrednici pokušavaju riješiti spor. Nije bilo trenutačnog komentara iz Sjedinjenih Država ili Katara, koji su zajedno s Egiptom bili ključni posrednik s Hamasom.

Prekid vatre poremećen sporovima

U okviru prve, šestosedmične faze primirja, Hamas je oslobodio 25 izraelskih talaca i tijela osam drugih u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 Palestinaca koje je Izrael zatvorio. Izraelske snage koje su se povukle iz većine Gaze, a Izrael je dozvolio navalu humanitarne pomoći.

Ali prva faza je bila poremećena uzastopnim sporovima, pri čemu je svaka strana optuživala drugu za kršenje.

U izraelskim udarima ubijeno je desetine Palestinaca za koje je vojska rekla da su se približili njenim snagama ili ušli u područja kršenje primirja. Hamas je paradirao sa zarobljenicima - od kojih su neki bili iscrpljeni - pred gomilom u javnim spektaklima za koje su Izrael i Ujedinjene nacije rekli da su okrutni i ponižavajući.

Hamas je rekao da je obustava pomoći Izraela još jedan prekršaj, rekavši da bi se isporuke trebale nastaviti dok su strane pregovarale o drugoj fazi sporazuma.

Izrael je optužen za blokiranje pomoći tokom cijelog rata

Izrael je nametnuo potpunu opsadu Gaze u prvim danima rata, a kasnije ju je ublažio pod pritiskom SAD-a.

Agencije UN-a i humanitarne grupe optužile su Izrael da nije pružio dovoljno pomoći tokom 15 mjeseci rata, a Bidenova administracija ga je više puta pritiskala da učini više. Stručnjaci su u nekoliko navrata upozoravali da je glad u Gazi rasprostranjena i da postoji opasnost od gladi.

Međunarodni krivični sud saopćio je da postoji razlog za vjerovanje da je Izrael koristio "gladovanje kao metodu ratovanja", kada je prošle godine izdao nalog za hapšenje Netanyahua. Optužba je također ključna za slučaj Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde koji optužuje Izrael za genocid.

Izrael je negirao optužbe i odbacio obje sudske akcije kao pristrasne protiv njega. Izrael kaže da je dozvolio ulazak dovoljno pomoći i okrivio je za nestašice, kako je rekao, nesposobnost UN-a da je distribuira. Također je optužio Hamas za izvlačenje pomoći.

Rat je počeo kada su teroristi predvođeni Hamasom upali u južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši 251 taoca. Hamas trenutno drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da su 32 mrtva, nakon što je većinu ostalih oslobodio u dva sporazuma o prekidu vatre.

Izraelska ofanziva je ubila više od 48.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. U njemu se navodi da su više od polovine ubijenih bile žene i djeca, ali se ne precizira koliko je poginulih bilo boraca.

Izraelsko bombardovanje i kopnene operacije razbile su velike površine pojasa do ruševina a vrhunac sukoba raselio je oko 90% stanovništva od 2,3 miliona Palestinaca. Rat je ostavio većinu stanovništva Gaze ovisnom o međunarodnoj pomoći za hranu i druge osnovne potrepštine.

Sporazum uključuje odredbe za suvlasništvo i upravljanje poslijeratnim fondom za obnovu Ukrajine, kojem će Ukrajina dodijeliti 50% budućih prihoda od prirodnih resursa zemlje.

Trump je sporazum o mineralima okarakterizirao kao vrstu "backstopa" umjesto sigurnosnih garancija u kojima SAD podržavaju evropske mirovne snage u Ukrajini nakon završetka rata s Rusijom.

„Moglo bi se reći da je to. Mislim da se niko neće igrati ako smo tamo sa puno radnika,” rekao je novinarima u četvrtak u Ovalnom kabinetu.

U sporazumu se navodi da će SAD zadržati "dugoročnu finansijsku posvećenost razvoju stabilne i ekonomski prosperitetne Ukrajine". Ne spominje se izravno na napore da se okonča ruska invazija na Ukrajinu ili o budućim sigurnosnim aranžmanima, osim jedne linije: “Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava napore Ukrajine da dobije sigurnosne garancije potrebne za uspostavljanje trajnog mira.”

Zelenskyy zna da treba potpisati kako bi Washington ostao na strani Kijeva, iako su konture sporazuma i dalje nejasne, rekao je Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose.

„Je li ovo fond za vraćanje Sjedinjenim Državama za ekonomsku i vojnu pomoć koja je već stigla? Je li ovo fond za plaćanje Sjedinjenim Državama za buduće isporuke vojne i ekonomske pomoći?" rekao je za Glas Amerike. “Kakve obaveze Sjedinjene Države imaju prema Ukrajini kao posljedicu ovog sporazuma?”

Osim sporazuma o mineralima, Trump je bio nepovezan u pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi budućeg primirja između Ukrajine i Rusije - zahtjeva Francuske, Britanije i drugih NATO saveznika.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump u četvrtak tokom zajedničke konferencije za novinare sa britanskim premijerom Kierom Starmerom u Beloj kući.

Prvi sastanak u Bijeloj kući

Trump i Zelenskyy su imali različite lične angažmane u prošlosti, ali u petak je njihov prvi angažman u Bijeloj kući. Ranije ovog mjeseca, razgovarali su telefonom, nakon Trumpovog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Od dolaska na funkciju, Trump je pojačao svoju kampanju pritiska na Ukrajinu, lažno tvrdeći da je Kijev započeo rat s Rusijom i nazivajući Zelenskog “diktatorom”.

U četvrtak se činilo da je Trump ublažio svoj stav. Na pitanje novinara da li i dalje vjeruje da je Zelenski diktator, Trump je odgovorio: „Jesam li to rekao? Ne mogu da vjerujem da sam to rekao.”

On je također ponovio tvrdnju da su SAD potrošile 350 milijardi dolara na ukrajinski rat - brojka koja nadmašuje iznos koji su zabilježili Ministarstvo odbrane i međuagencijska nadzorna grupa koja prati izdvajanja SAD za Ukrajinu.

U međuvremenu, Trump vodi direktne pregovore s Rusijom bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, braneći bilateralne interakcije tokom svoje konferencije za novinare u četvrtak kao "zdrav razum".

On je pregovore opisao kao "veoma napredne", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora za okončanje rata. Izrazio je uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ukoliko se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

Myroslava Gongadze i Kim Lewis dali su svoj doprinos ovom izvještaju.