Izdvojeno
Percepcija korupcije: BiH među zemljama koje najviše nazaduju
Bosna i Hercegovina (BiH) je jedna od zemalja koje su u proteklih devet godina najviše nazadovale kada je riječ o percepciji raširenosti korupcije, navodi se u novom izvještaju organizacije Transparency International.
Prema Indeksu percepcije korupcije za 2020. godinu, od ukupno 180 zemalja, BiH zauzima 111. poziciju, sa 35 indeksnih bodova i to mjesto dijeli sa Panamom, Mongolijom i Sjevernom Makedonijom. U odnosu na prošlogodišnji izvještaj, BiH je nazadovala za jedan bod i za 10 pozicija.
Poredeći sa Indeksom za 2012. godinu, to je pad za sedam bodova i čak 39 mjesta na listi.
„To znači da je vladavina prava disfunkcionalna i da institucije nisu u mogućnosti da kontrolišu jedne druge. U Bosni je povezano i sa fundamentalnom slabosti pravosudnog sistema. To je nešto što zahtijeva najveći mogući nivo pažnje“, kaže za Glas Amerike Lidija Prokić, koordinatorica Transparency International-a za Istočnu i Jugoistočnu Evropu.
Prema njenim riječima, dugogodišnji pad BiH na listi znači da vlast nije efikasna u borbi protiv korupcije:
„Postoji potreba da se unaprijede brojni zakoni koji regulišu sukob interesa, finansiranje političkih partija, finansiranje izbora, te da zemlja uspostavi snažniji i značajno transparentniji sistem kada je riječ o javnim nabavkama i odlukama o tome ko će imati korist od javnog novca.“
Transparency International objavljuje Indeks percepcije korupcije jednom godišnje, pri čemu zemlje ne rangiraju prema stvarnom nivou korupcije, nego prema percepciji društva o korupciji u javnom sektoru. Što određena država ima niži skor na indeksu (manje bodova), to je percepcija javnosti o korupciji u njoj veća – i obrnuto.
Istraživački novinari sa kojima je Glas Amerike razgovarao kažu da je visok nivo percepcije o korupciji opravdan u kontekstu sveprisutne korupcije u praksi.
„Teško da se može dati gora ocjena od onoga što je stvarnost, od onoga što mi viđamo svaki dan. Ovo je u punom smislu te riječi korupcijom zarobljena država“, kaže Semir Mujkić, urednik Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH).
Mujkić dodaje da smatra kako ljudi stavove o rasprostranjenosti korupcije formiraju na osnovu ličnih iskustava, te na osnovu toga što institucije ne rade dovoljno na borbi protiv korupcije i popravljanju tog imidža.
Upravo su vlasti, upravo su predstavnici pravosudne vlasti u BiH radili sve da se taj imidž pokvari. I nisu radili gotovo ništa da se taj imidž popravi.Semir Mujkić, urednik BIRN BiH
Aladin Abdagić, urednik Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN) ima slično mišljenje: „Nažalost, ja se mogu složiti sa ocjenom da je BiH i dalje pri dnu što se tiče korupcije“.
Abdagić objašnjava da njegova organizacija često objavljuje istraživanja o zloupotrebama javnog novca i korupciji, što u nekim slučajevima dovodi i do pokretanja istraga ili podizanje optužnica. Ipak, dodaje da ti pojedinačni primjeri ne odražavaju realnu sliku o efikasnosti pravosuđa, što posljedično utiče i na građane.
„Kada vide da nema reakcija pravosudnih institucija na te zloupotrebe, a u većini slučajeva u tim lokalnim sredinama, to je javna tajna, i oni se opredjeljuju i često su učesnici korupcije, naravno u manjem nivou, ali svakako i oni u tome učestvuju“, kaže Abdagić.
Tmurna slika korupcije širom svijeta
Centralna tema Indeksa percepcije korupcije za 2020. godinu je pandemija koronavirusa. Transparency International navodi da su brojni životi izgubljeni upravo zbog korupcije u zdravstvenom sektoru, da korupcija podriva globalni odgovor zdravstva na pandemiju, te doprinosi dugotrajnoj krizi demokratije.
„Covid-19 nije samo zdravstvena i ekonomska kriza. To je korupciona kriza. Kriza kojom trenutno ne uspijevamo upravljati”, izjavila je povodom objave Indeksa Delia Ferreira Rubio, predsjedavajuća Upravnog odbora Transparency International-a.
Lidija Prokić kaže da su se zemlje koje su korumpiranije i imaju niži skor na Indeksu slabije borile sa pandemijom: „Kada je korupcija prisutna javni novac je uklonjen iz neophodnih usluga, što uključuje medicinske usluge, a to dovodi do slabijeg upravljanja zdravstvenim sistemom“.
BiH na Indeksu spada u region 19 zemalja Istočne Evrope i Centralne Azije, označen kao područje na kojem je pandemija razotkrila niz strukturalnih i upravljačkih problema i za koji se u izvještaju navodi:
„Neki od političkih lidera iskoristili su krizu da povećaju svoju moć, dodaju restrikcije na ionako ograničen pristup informacijama, eliminišu transparentnost iz javnih nabavki, te odbace mehanizme za odgovornost prema javnosti“.
Konkretno, za BiH piše da je tokom pandemije „iskusila brojna kršenja ljudskih i radničkih prava, kao i diskriminaciju u distribuciji ekonomske pomoći, te navodne nezakonite nabavke medicinske opreme“.
Kao izvor za ovu konstataciju navedena je prijava koju je organizacija Transparency International BiH podnijela protiv Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske „zbog spornih nabavki medicinske opreme od nekvalifikovanih ponuđača“. Riječ je o nabavci zaštitnih maski i druge zaštitne opreme od firmi koje nemaju dozvolu za promet medicinskim sredstvima.
Prema izvještaju, Indeks za 2020. godinu „oslikava tmurnu sliku korupcije širom svjieta“, pri čemu većina država u protekloj deceniji nije napravila značajan napredak u borbi protiv korupcije.
Kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana, sve države su plasirane bolje od BiH: Crna Gora (67. pozicija), Srbija (94), Albanija i Kosovo (104), dok Sjeverna Makedonija ima isti skor kao i BiH.
Prokić kaže da region u cjelini bilježi postepen pad iz godine u godinu, što je zabrinjavajuće.
Prosječan skor zemalja Zapadnog Balkana je značajno niži od globalnog prosjeka.Lidija Prokić, koordinatorica Transparency International-a za Istočnu i Jugoistočnu Evropu
Kao jedna od zemalja na koju treba obratiti posebnu pažnju u izvještaju je navedena Srbija, sa najlošijim rezultatom u proteklih devet godina i korupcijom koju odlikuju problemi sa vladavinom prava, urušavanjem demokratije i gušenjem kritika.
Prvo mjesto na Indeksu dijele Danska i Novi Zeland, sa po 88 bodova, dok su posljednjeplasirani Somalija i Južni Sudan, u oba slučaja sa skorom 12.
Sjedinjene Države imaju najniži skor od 2012. godine i sa 67. poena zauzimaju 25. poziciju. Kao razlozi su pobrojani navodni sukobi interesa i zloupotrebe položaja na najvišem nivou, ali i slab nadzor nad paketom pomoći američke vlade zbog pandemije, vrijednim hiljadu milijardi dolara.
Uticaj politike na pravosuđe
Drugi izvještaji Transparency Internationala također ukazuju na raširenu korupciju u BiH i u skladu su sa nalazima Indeksa percepcije korupcije. Krajem prošle godine, ova organizacija je objavila analizu pod nazivom: „Istraživanje zarobljenosti država”: Nepovoljan uticaj na donošenje zakona i na pravosuđe na području Zapadnog Balkana i Turske“.
U analizi je navedeno da je jedan od ključnih problema BiH i drugih država iz regiona nedostatak vladavine prava „kojeg konstantno podrivaju politički lideri, čiji je glavni motiv zarobljavanje države za privatnu korist, što vodi do raširenih zloupotreba javnih položaja.“
Iz Transparency International-a su istraživali dva ključna faktora koji dovode do zarobljenih država: nekažnjivost visoke korupcije, te postavljanje propisa i pravila koji ne odgovaraju interesima šire javnosti, već manjih grupa. Za BiH je istaknuto da političke elite iskorištavaju nedostatke u zakonodavstvu i imenuju stranački podobne ljude na ključne pozicije.
Kao primjer problematične prakse je naveden slučaj Amira Zukića, bivšeg funkcionera i generalnog sekretara Stranke demokratske akcije. Protiv njega je 2017. godine podignuta optužnica da je bio jedan od organizatora grupe koja je pronalazila osobe spremne da daju novac za posao u Elektroprivredi BiH, nakon čega je koristio uticaj da bi realizirao nezakonita zapošljavanja. Sudski postupak još traje, a Zukića su u međuvremenu zbog korupcije sankcionisale i Sjedinjene Države.
Transparency International je kao probleme koji pogoduju korupciji u BiH izdvojio upravo kompleksan politički i društveni sistem zasnovan na stranačkoj i etničkoj pripadnost, kao i politički uticaj na pravosuđe, te neefikasnost sudstva.
Aladin Abdagić, urednik CIN-a, kaže da postoji protekcionizam prilikom procesuiranja najviših oblika korupcije, što dovodi do nepovjerenja građana prema pravosuđu:
„Primijetili smo kada pišemo o funkcionerima koji se nalaze na većim, odgovornijim funkcijama i kada otkrijemo njihove zloupootrebe javnih funkcija ili bilo kakvu korupciju, tada pravosuđe uopšte ne radi. Dok kada na isti način dokažemo neki kriminal ili zloupotrebu na manjem nivou, tada imamo više efekata.“
Prema pisanju BIRN-a BiH, Tužilaštvo BiH je u 2020. godini podiglo samo 12 optužnica protiv 22 osobe za koruptivna krivična djela, od čega više od polovine tek u decembru. Godinu ranije, državno tužilaštvo je zbog korupcije podiglo 11 optužnica protiv 33 osobe.
Urednik BIRN-a BiH, Semir Mujkić, objašnjava da je jedan od ključnih problema što se većina tih slučajeva odnosi na male prekršaje sa niskom pribavljenom materijalnom koristi optuženih, na primjer, graničnih policajaca.
Dodaje da na državnom nivou nedostaju slučajevi procesuiranja visoke korupcije, te da su čak neka od tužilaštava na nižim nivoima uspješnija u tome.
„Korupcija u BiH se zbog nerada tužilaštava, zbog odnosa koji ima posebno Tužilaštvo BiH, smatra nečim isplativim. Tako da na neki način ustvari i potiče ljude da budu korumpirani. Nema uopšte tu ulogu da ih sprečava, da visina kazne, da ozbiljnost tih optužnica bude takva da se ljudi zamisle“, kaže Mujkić.
See all News Updates of the Day
Trump odabrao bivšeg guvernera Arkansasa Mikea Huckabeeja za ambasadora u Izraelu
Novoizabrani predsjednik Donald Trump predložit će bivšeg guvernera Arkansasa Mikea Huckabeeja za ambasadora u Izraelu, objavio je Trump u utorak.
Huckabee je nepokolebljivi branilac Izraela i njegova nominacija dolazi nakon što je Trump obećao da će više uskladiti američku vanjsku politiku s interesima Izraela dok vodi ratove protiv Hamasa u Gazi i Hezbollaha u Libanu.
„Mike je bio veliki javni službenik, guverner i vjerski vođa dugi niz godina”, rekao je Trump u izjavi. „On voli Izrael i narod Izraela, a isto tako ga voli i narod Izraela. Mike će neumorno raditi na uspostavljanju mira na Bliskom istoku!”
Huckabee je godinama vodio plaćene grupne posjete Izraelu, često reklamirajući putovanja na konzervativnim medijima.
David Friedman, koji je bio Trumpov ambasador u Izraelu u svom prvom mandatu, rekao je da je „oduševljen” Trumpovim odabirom Huckabeeja.
Gaza i Ukrajina kao prvi ciljevi Trumpove vanjske politike
Osim što je obećao povratak doktrini America na prvom mjestu, novoizabrani predsjednik Donald Trump nije iznio detalje o tome kako će izgledati američka vanjska politika pod njegovom novom administracijom.
Ali njegovi rani razgovori s liderima nakon izborne pobjede ukazuju na to da on ima za cilj ispuniti svoja obećanja o brzom okončanju sukoba na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Rat između Izraela i Hamasa u Gazi i ruska invazija na Ukrajinu, biće globalna pozadina dok se Tramp i njegova vanjska politika „Amerika na prvom mjestu” vraćaju se u Bijelu kuću.
„Ništa me neće spriječiti da održim riječ vama, narodu. Učinit ćemo Ameriku sigurnom, snažnom, prosperitetnom, moćnom i ponovo slobodnom”, obećava Trump.
Trumpov mandat počinje 20. januara, ali je već razgovarao sa svjetskim liderima, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Moskva demantuje izvještaje da je Trump razgovarao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Tramp je vodio kampanju za brzo okončanje ratova. Analitičari kažu da je voljan da to ispuni.
„Kada je u pitanju Bliski istok, mislim da će na neki način poruka biti 'požurite i završite ovaj rat'. Za Ukrajinu, to će biti 'stop'”, kaže Charles Kupchan iz Vijeća za spoljne poslove.
Trump nikada nije objasnio kako će zaustaviti ratove, ali često kritizira milijarde dolara pomoći SAD-a koja ide Ukrajini. Brz završetak rata mogao bi značiti velike ustupke Kijeva, što Zelenski kaže da se vjerovatno neće dogoditi.
„Želimo pravedan kraj ovog rata. Siguran sam da brzi završetak rata donosi gubitke”, rekao je Zelenski.
S obzirom da Sjeverna Koreja šalje vojnike u pomoć Moskvi, rat u Ukrajini mogao bi imati šire geopolitičke implikacije, u vrijeme eskalacije tenzija na Korejskom poluostrvu.
Trump se također mora pozabaviti Izraelom, koji izgleda fokusiran na maksimalističke ciljeve, a ne na prekid vatre, ne samo s Hamasom u Gazi, već i sa Hezbollahom u Libanu, zastupnicima Irana u regionu.
„Vidimo iransku prijetnju u svim njenim komponentama i opasnosti koju ona predstavlja. Vidimo i velike mogućnosti pred Izraelom na polju mira i njegove ekspanzije”, rekao je Netanyahu.
Trump je obećao da će biti strog u trgovini, posebno prema Kini. U svojoj čestitki Trumpu, kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je na „stabilne, zdrave i održive” veze.
Trump je također obećao da će suzbiti imigraciju, obećavajući da će masovno deportovati imigrante bez dokumenata.
Izrael ne uspijeva ispuniti zahtjeve SAD-a kako bi ublažio katastrofu u Gazi, kažu humanitarne grupe
Međunarodne humanitarne grupe saopćile su da Izrael nije ispunio niz zahtjeva SAD-a s ciljem poboljšanja humanitarne krize u Gazi do roka u utorak.
Sjedinjene Države su poručile svom savezniku Izraelu u pismu od 13. oktobra da mora poduzeti korake za poboljšanje situacije pomoći u ratom razorenoj Gazi u roku od 30 dana. Ako to ne učini, mogao bi se suočiti s potencijalnim ograničenjima američke vojne pomoći.
„Izrael ne samo da nije ispunio kriterije SAD-a koji ukazuju na podršku humanitarnom odgovoru, već je istovremeno preduzimalo radnje koje su dramatično pogoršale situaciju na terenu, posebno u sjevernoj Gazi”, navodi osam grupa za pomoć, uključujući Oxfam, Save the Children i Norveško vijeće za izbjeglice u izvještaju na 19 stranica.
Više od mjesec dana, izraelske snage prodiru dublje u sjevernu Gazu, okružuju bolnice i skloništa i stvaraju nove talase raseljavanja u operaciji za koju kažu da je osmišljena da spriječi Hamasove borce da se tamo pregrupiraju.
Prošlog petka su globalni stručnjaci za sigurnost hrane objavili rijetko upozorenje na neminovnu glad u dijelovima sjeverne Gaze ako se ne preduzmu hitni koraci za ublažavanje situacije.
Louise Wateridge, viša službenica za hitne slučajeve za UNRWA u Gazi, rekla je na brifingu za novinare u Ženevi: „Ljudima ovdje treba sve. Treba im više. Nije dovoljno.”
Izrael je u ponedjeljak saopštio da je ispunio većinu zahtjeva SAD-a. Neke stvari ostaju u diskusiji i dotiču se sigurnosnih pitanja, rekao je izraelski zvaničnik novinarima.
Ostale mjere, uključujući otvaranje novog prelaza u Gazi, provedene su, navodi se. Izraelska vojska je u utorak saopćila da je stotine paketa hrane i vode poslano u dijelove sjeverne Gaze tokom koordinisane operacije.
Wasington još nije komentarisao da li su ispunjeni njegovi uslovi. Prošle sedmice, State Department je rekao da je Izrael poduzeo neke mjere kako bi povećao pristup pomoći Gazi, ali do sada nije uspio značajno da preokrene humanitarnu situaciju.
Blinken odlazi u Brisel kako bi zatražio pomoć za Ukrajinu
Američki državni sekretar Antony Blinken u utorak odlazi u Brisel, Belgija, dok Washington traži načine da „pojača” vojnu pomoć Ukrajini u posljednjim danima mandata predsjednika Joea Bidena.
Nakon Brisela, Blinken će se zaputiti u Limu, Peru, na sastanke Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), nakon čega će se zaustaviti Manausu i Rio de Janeiru, Brazil, na samitu 20 najvećih ekonomija, G-20. On će se pridružiti Bidenu u Peruu i Brazilu.
Očekuje se da će predsjednik Biden i kineski predsjednik Xi Jinping razgovarati u subotu na marginama samita APEC-a, sastanka koji će trajati oko sat i po, prema izvorima upoznatim s planovima koji su razgovarali sa Glasom Amerike pod uslovom anonimnosti.
Blinken će se u srijedu uključiti u razgovore sa svojim kolegama iz NATO-a i Evropske unije kako bi koordinirao stalnu podršku Ukrajini, dok će se predsjednik Biden sastati s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući. Zvaničnici su rekli da će Biden zamoliti Trumpa da „ne napušta” Ukrajinu.
Očekuje se da će direktna podrška Sjeverne Koreje ruskom ratu u Ukrajini biti u fokusu Blinkenovih razgovora s evropskim kolegama i vjerovatno će biti na dnevnom redu u razgovorima između američkih zvaničnika i njihovih kolega na samitu APEC-a.
Ukrajina je izvijestila da su sjevernokorejske trupe aktivno uključene u borbene operacije u ruskoj regiji Kursk, što je izazvalo osudu nekoliko evropskih zemalja zbog sve veće vojne saradnje između Rusije i Sjeverne Koreje.
Charles Kupchan, viši saradnik u Vijeću za spoljne odnose, rekao je za Glas Amerike da bi Trump mogao da pokuša da „posreduje u prekidu vatre u Ukrajini”, što je istaknuto spoljnopolitičko obećanje koje je dao tokom svoje kampanje.
Kupchan je, međutim, primijetio: „Neće biti tako lako kao što je obećao... Biće potrebno mnogo vremena da [ukrajinskog predsjednika Volodimira] Zelenskog i [ruskog predsjednika Vladimira] Putina dovede do zajedničkog jezika.”
Trumpovi politički saveznici naznačili su da će nova administracija dati prioritet postizanju mira u Ukrajini u odnosu na omogućavanje zemlji da povrati Krim i druge teritorije koje je okupirala Rusija.
Nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, State Department je saopštio da je Blinken razgovarao sa svojim evropskim kolegama. Među njima su bili francuski ministar za Evropu i vanjske poslove Jean-Noel Barrot, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva David Lammy.
Zvaničnici kažu da su razgovori pokrili situaciju u Ukrajini i implikacije i prijetnje koje predstavlja odluka Rusije da uvede sjevernokorejske trupe u rat protiv Ukrajine.
Blinkenovi predstojeći sastanci u Briselu također prate skup evropskih lidera u četvrtak u Budimpešti, na kojem su govorili o transatlantskim odnosima, podršci Ukrajini i drugim hitnim pitanjima u svjetlu Trumpove pobjede na prošlosedmičnim predsjedničkim izborima u SAD.
Koga je Trump do sada izabrao na ključne pozicije
Novoizabrani predsjednik Donald Trump popunjava ključna mjesta u svojoj novoj administraciji, stavljajući do sada naglasak na pomoćnike i saveznike koji su ga najviše podržavali tokom kampanje.
Evo koga je do sada odabrao.
Susie Wiles, šefica osoblja
Wiles, 67, bila je viša savjetnica u Trumpovoj predsjedničkoj kampanji 2024. i njen „de facto” menadžer.
Wiles ima iskustvo u politici Floride. Ona je pomogla Ronu DeSantisu da pobijedi u svojoj prvoj utrci za guvernera Floride. Šest godina kasnije, bila je ključna za Trumpovu pobjedu protiv DeSantisa na republikanskim predizborima 2024.
Zapošljavanje Wilesove bila je Trumpova prva velika odluka i ona koja bi mogla biti odlučujući test za njegovu buduću administraciju s obzirom na njen blizak odnos s novoizabranim predsjednikom. Za Wiles se kaže da je zaslužila Trumpovo povjerenje vodeći najdisciplinovaniju od tri Trumpove predsjedničke kampanje.
Mike Waltz, savjetnik za nacionalnu sigurnost
Trump je zamolio Waltza, umirovljenog časnika Nacionalne garde i ratnog veterana, da mu bude savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekla je u ponedjeljak osoba upoznata s tim pitanjem.
Osoba je razgovarala pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarala o tome prije nego što je Trump dao službenu izjavu.
Taj bi potez stavio Waltza na čelo niza kriza nacionalne sigurnosti, u rasponu od tekućih napora da se Ukrajina opskrbi oružjem i zabrinutosti oko rastućeg savezništva između Rusije i Sjeverne Koreje do stalnih napada na Bliskom istoku od strane iranskih opunomoćenika i poticaja prekida vatre između Izraela i Hamasa i Hezbollaha.
Waltz je tri mandata republikanski kongresmen iz istočne i središnje Floride. Bio je na više puta u Afganistanu, a također je radio u Pentagonu kao politički savjetnik dok su Donald Rumsfeld i Robert Gates bili šefovi odbrane.
Pozvao je SAD na bojkot Zimskih olimpijskih igara 2022. u Pekingu zbog umiješanosti u nastanak COVID-19 i kontinuiranog zlostavljanja manjinske muslimanske populacije Ujgura.
Tom Homan, „pogranični car”
Homan, 62, dobio je Trumpov glavni prioritet da provede najveću operaciju deportacije u povijesti nacije.
Za Homana, koji je služio pod Trumpom u njegovoj prvoj administraciji, vodeći američku imigracijsku i carinsku službu, očekivalo se da će mu biti ponuđena pozicija povezana s granicom, pitanjem koje je Trump stavio u središte svoje kampanje.
Iako je Homan insistirao na tome da bi takav golemi poduhvat bio human, on je dugo bio odani pristalica Trumpovih političkih prijedloga, sugerirajući na konferenciji u julu u Washingtonu da bi bio spreman „voditi najveću operaciju deportacije koju je ova zemlja ikada vidjela”.
Demokrate su kritizirali Homana zbog odbrane Trumpove politike „nulte tolerancije” na graničnim prelazima tokom njegove prve administracije, što je dovelo do razdvajanja hiljada roditelja i djece koji su tražili azil na granici.
Elise Stefanik, ambasadorica u UN-u
Stefanik (40) dugo je bila jedan od Trumpovih najlojalnijih saveznika u Predstavničkom domu Kongresa, i bila je među onima o kojima se raspravljalo kao potencijalnoj kandidatkinji za potpredsjednicu.
Rođena i odrasla u sjevernom dijelu New Yorka, Stefanik je diplomirala na Harvardu i radila u Bijeloj kući za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Georgea W. Busha u Vijeću za unutrašnju politiku i u Uredu šefa kabineta.
2014. godine, sa 30 godina, postala je najmlađa žena ikada izabrana u Kongres, predstavljajući sjeverni dio države New York. Kasnije je postala i najmlađa članica republikanskog vodstva u Predstavničkom domu.
Stefanik je rano u svom mandatu bila poznata kao umjereniji konzervativni glas. Ali ubrzo se vezala za bivšeg predsjednika, tiho prepravljajući svoj imidž u čvrstog saveznika MAGA - i vidjevši kako joj moć raste.
Stefanik je provela godine pozicionirajući se kao jedan od Trumpovih najpouzdanijih saveznika. Podržala ga je u utrci 2024. prije nego što se uopće kandidovao, i agresivno je vodila kampanju u njegovo ime tokom unutarstranačkih izbora Republikanske stranke.
Ona je također energično branila Trumpa u oba njegova suđenja za opoziv i kritikovala njegove četiri krivične optužnice, uključujući podnošenje etičke tužbe u New Yorku protiv sudije koji je vodio njegov slučaj građanske prevare.
Stephen Miller, zamjenik šefa kabineta za politiku
Miller, imigrantski tvrdolinijaš, bio je glasan glasnogovornik tokom predsjedničke kampanje za Trumpov prioritet masovnih deportacija. Ovaj 39-godišnjak je bio viši savjetnik za vrijeme prve Trumpove administracije.
Miller je bio centralna figura u nekim Trumpovim političkim odlukama, posebno u njegovom prelasku da razdvoji hiljade imigrantskih porodica.
Trump je tokom kampanje tvrdio da bi se ekonomski, socijalni, te prioriteti nacionalne sigurnosti mogli ispuniti deportacijom ljudi koji se ilegalno nalaze u Sjedinjenim Državama.
Otkako je Trump napustio funkciju 2021. godine, Miller je bio predsjednik America First Legal, organizacije koju čine bivši Trumpovi savjetnici s ciljem da izazove Bidenovu administraciju, medijske kompanije, univerzitete i druge oko pitanja kao što su sloboda govora i nacionalna sigurnost.
Lee Zeldin, Agencija za zaštitu životne sredine
Trump je izabrao bivšeg njujorškog zastupnika Leeja Zeldina da bude njegov izbor za vođenje Agencije za zaštitu okoliša.
Čini se da Zeldin nema nikakvog iskustva u pitanjima životne sredine, ali je dugogodišnji pristalica bivšeg predsjednika. 44-godišnji bivši član Predstavničkog doma SAD-a iz New Yorka napisao je na X-u: „Vratit ćemo energetsku dominaciju SAD-a, revitalizirati našu automobilsku industriju kako bi vratili američka radna mjesta i učiniti SAD globalnim liderom AI.”
„Učinit ćemo to uz zaštitu pristupa čistom zraku i vodi", dodao je.
Trump je u izjavi rekao da će Zeldin „osigurati poštene i brze odluke o deregulaciji koje će biti donesene na način da se oslobodi moć američkih kompanija, uz istovremeno održavanje najviših ekoloških standarda, uključujući najčistiji zrak i vodu na planeti .”
