Najnovije
Trump preuzeo zasluge za britansku odluku o Huaweiju, Peking prijeti Londonu
Kina je u srijedu upozorila britanskog premijera Borisa Johnsona da će njegova odluka o uklanjaju opreme kompanije Huawei iz britanske 5G mreže do 2027. godine skupo koštati Britaniju kada je riječ o investicijama.
Peking je odluku Londona okarakterisao kao rezultat političkog pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je preuzeo zasluge za britansku zabranu i poručio da bi zemlje, koje žele da posluju sa Sjedinjenim Državama, trebalo da blokiraju Huawei.
Na pitanje da prokomentariše Trumpovu tvrdnju, portparol britanskog premijera rekao je da je Britanija promijenila stav o upotrebi opreme Huaweija zbog američkih sankcija.
U međuvremenu, američki državni sekretar Mike Pompeo najavio je u srijedu da će Amerika uvesti ograničenja na izdavanje viza zaposlenima u kineskim kompanijama kao što je Huawei, koje je optužio za omogućavanje kršenja ljudskih prava.
Promjena britanske politike znači da će svim provajderima mobilnih telefona biti zabranjeno da koriste novu opremu Huaweija od kraja 2020, dok sva postojeća 5G tehnologija te kineske kompanije mora da bude uklonjena do 2027.
Sjedinjene Države su u maju uvele sankcije Huaweiju, kojima se američkim kompanijama onemogućava da kineskom gigatnu dostavljaju vitalne poluprovodničke čipove.
“Imajući u vidu neizvjesnost koju ovo stvara u vezi sa lancem dostave Huaweija, Velika Britanija ne može više da bude sigurna da će biti u stanju da garantuje bezbjednost buduće Huawei 5G opreme", rekao je britanski ministar za kulturu Oliver Dowden.
Odnosi Britanije i Kine su već zategnuti zbog pritiska na Hong Kong i odgovora Pekinga na pandemiju koronavirusa. Ali to nije bio motiv za zabranu Huaweija, kaže analitičar za bezbjednost na internetu James Sullivan.
“Ništa se zapravo nije promijenilo u smislu pretnje od strane Kine, niti načina na koji je viđen Huawei u smislu šta bi zlonamjerno mogao da uradi. Sve se svelo na fundamentalni problem ponude i na kraju Britanija je odlučila da ne može da koristi Huawei jer je nepouzdan snabdijevač.”
Sjedinjene Države navode da Huawei predstavlja rizik za nacionalnu bezbjednost zbog bliskih veza sa kineskom vladom i strahovanja da bi oprema te kompanije mogla da bude korištena za špijunažu. Huawei odbacuje te tvrdnje i navodi da Sjedinjene Države pokušavaju da unište trgovinskog rivala.
“Američka administracija je odlučila da spriječi konkurenciju”, ocijenio je potpredsjednik Huaveija u Britaniji Jeremy Thompson.
Britanija se pridružuje SAD, Australiji, Novom Zelandu i Japanu u zabrani opreme Huaweija. Huawei je saopštio da će taj potez staviti Britaniju u ‘digitalnu sporu traku’. Peking je nagovijestio i šire ekonomske posljedice.
“To je takođe nagovještaj koliko su sigurne kineske investicije u Britaniji. Kina ovo budno prati”, naveo je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Zhao Lijian.
Gnjev Kine je upozoravajući signal, kaže analitičar Steve Tsang.
“Kompanija, bez obzira da li je državna ili privatna, koja uživa ovakav nivo podrške kineske vlade - koja je spremna da upotrijebi sva raspoloživa sredstva da podrži tu kompaniju – čini takvu kompaniju vrlo neobičnom”, kaže on.
Britanska zabrana označava pobedu za američku politiku i sankcije protiv Huaweija. Washington n se nada da će i drugi zapadni saveznici uskoro usvojiti slične mjere.
See all News Updates of the Day
Kuća ljudskih prava u Banjaluci: Cilj zakona „o stranim agentima” je staviti pod kontrolu kritiku vlasti
Vlada RS je uputila u skupštinsku proceduru Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je u javnosti poznat i kao zakon o „stranim agentima”. Iz Kuće ljudskih prava u Banjaluci poručuju da osnovni cilj donošenja ovog Zakona nije kontrola finansijskog poslovanja nevladinog sektora već kontrola mišljenja.
Roboti uče da rješavaju probleme jedni od drugih
Roboti sa snagom rasuđivanja postaju stvarnost zahvaljujući ogromnim količinama podataka za obuku, i otkrićima u umjetnoj inteligenciji. Matt Dibble posjetio je laboratoriju u kojoj roboti uče da sami rješavaju probleme.
Huntington Beach u Kaliforniji se proglasio gradom koji nije utočište za migrante
Agenti američke granične službe pritvaraju migrante bez dokumenata u sklopu akcije predsjednika Trumpa protiv ilegalne imigracije. Mnoga od tih hapšenja bila su u Kaliforniji, gdje jedan grad pokušava raskinuti s državom i sarađivati sa saveznim imigracijskim agencijama.
Član Muskove Agencije za efikasnost vlade podnio ostavku zbog rasističkih objava
Mladi član novoformiranog Agencije za vladinu efikasnost (DOGE) američke vlade na čijem čelu je milijarder Elon Musk podnio je ostavku nakon što je povezan sa rasističkim nalogom na društvenim mrežama.
Dvadesetpetogodišnji Marko Elez podnio je ostavku pošto je dnevni list Wall Street Journal objavio njegove veze sa nalogom na X-u koji je imao više rasističkih objava i zagovarao eugeniku.
Bijela kuća je u petak potvrdila da je Elez podnio ostavku, ali nije precizirala zašto.
Mask je na X-u postavio anketu korisnicima da li smatraju da treba „vratiti zaposlenog u @DOGE-u koji je dao neprikladne izjave preko sada izbrisanog pseudonima”, nudeći im da odgovore jednostavno „da” ili „ne”.
Poslije samo nekoliko sati glasalo je više od 385.000 korisnika, od kojih je 78 posto bilo za.
„Samo za znate, bio sam rasista prije nego što je bilo kul”, glasila je jedna od objava na nalogu u julu, naveo je Wall Street Journal.
„Ni da mi plate, ne bi mogao da oženim nekoga ko nema moju etničke pripadnosti”, napisao je u septembru, također pozivajući da „mržnju prema Indijancima učini normalnom”.
Nalog je izbrisan u decembru prije inauguracije Donalda Trumpa, a Wall Street Journal je pregledao arhivu sačuvanu na mreži.
DOGE nema savezni status, što bi zahtijevalo odobrenje Kongresa, a ni Musk ni članovi DOGE nisu savezni službenici ili državni službenici.
Američki potpredsjednik JD Vance na društvenoj mreži X je podržao Marka Eleza.
„Očigledno se ne slažem sa nekim Elezovim objavama, ali mislim da glupe aktivnosti na društvenim mrežama ne bi trebalo da unište život djeteta”, rekao je on.
„Ne treba da nagrađujemo novinare koji pokušavaju da unište ljude. Zato kažem, hajde da ga vratimo”, dodao je potpredsjednik.
Bivši radnik kompanije SpaceX Marko Elez bio je među onima kojima je nedavno odobren pristup platnom sistemu američkog trezora koji je odgovoran za distribuciju hiljada milijardi dolara u federalnim fondovima.
Međutim, sudska odluka prije njegove ostavke u četvrtak ograničila mu je pristup.
Ekonomija u SAD: Novih 143.000 radnih mjesta u januaru, stopa nezaposlenosti pala na 4 posto
Poslodavci u Sjedinjem Državama su u januaru otvorili 143.000 radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti pala je na četiri posto na početku 2025.
Prvi izvještaj o poslovima u drugom mandatu Donalda Trumpa sugeriše da je naslijedio tržište rada koje je solidno, ali ne i spektakularno. Otvaranje radnih mjesta u januaru smanjeno je u odnosu na 263.000 u novembru i 307.000 u decembru. Ekonomisti su očekivali oko 170.000 novih radnih mjesta u januaru.
Većina Amerikanaca još uvijek ima neobičnu sigurnost kada je u pitanju zaposlenje. Ali za one koji traže posao, ta potraga postaje sve teža kako se tržište rada "hladi" od perioda između 2021. i 2023.
Prosječne plate po satu porasle su za 0,5 posto u odnosu na decembar i 4,1 posto u odnosu na januar 2024, što je malo više nego što su ekonomisti očekivali – vijest koja bi mogla biti razočaravajuća za borce protiv inflacije u Federalnim rezervama (Centralna banka SAD).
Carl Weinberg and Mary Chen iz organizacije "High Frequency Economics" navode da "nema razloga za zabrinutost u vezi sa snagom privrede u današnjem izvještaju o zapošljavanju".
Ali su dodali da podaci o zapošljavanju u posljednja tri mjeseca ukazuju na to da Federalne rezerve neće žuriti da ponovo snize kamatne stope nakon što je tri puta smanjio kamatne stope u 2024.
Zdravstvene kompanije otvorile su 44.000 radnih mjesta, što je pad od 57.000 u odnosu na prosjek iz 2024. Trgovci su zaposlili 34.000 radnika. A vlada na svim nivoima otvorila je 32.000 radnih mjesta. Rudarske kompanije su zatvorile 8.000 radnih mjesta.
Budućnost ne djeluje tako svijetlo, ocjenjuje agencija AP.
Savezni sudija je privremeno blokirao plan predsjednika Donalda Trumpa da smanji broj federalnih radnika nudeći im finansijske podsticaje, ali je zamrzavanje zapošljavanja koje je Trump potpisao 20. januara "negativno za rast zaposlenosti", napisao je Bradley Saunders, ekonomista u Capital Economics, u komentaru prošle nedjelje.
Ekonomisti su također zabrinuti zbog Trumpove prijetnje da će voditi trgovinski rat protiv drugih zemalja. Već je uveo porez od 10 deset posto na uvoz iz Kine.
Sekretarijat rada također izvještava da poslodavci objavljuju manje poslova. Mjesečni broj radnih mjesta je pao sa rekordnih 12,2 miliona u martu 2022. na 7,6 miliona u decembru – što je još uvijek pristojan broj prema historijskim standardima.
Kako se tržište rada "hladi", američki radnici gube povjerenje u vlastitu sposobnost da pronađu bolju platu ili uslove rada promjenom posla. Broj ljudi koji su dali otkaz pao je sa rekordnih 4,5 miliona u aprilu 2022. na decembarskih 3,2 miliona, što je ispod nivoa prije pandemije.
U redovnim godišnjim revizijama, Sekretarijat rada je u petak izvestio da otvaranje novih radnih mjesta od aprila 2023. do marta 2024. nije bilo tako dobro kao što je prvobitno prijavljeno: 589.000 radnih mjesta manje je otvoreno tokom tih 12 mjeseci. Preliminarne procjene, objavljene u augustu, sugerišu da će revizije biti veće - 818.000 radnih mjesta.
