Situacija u Bosni i Hercegovini bila je jedna od tema konferencije "Izbori od značaja na Zapadnom Balkanu i Bliskom istoku", koju je Transatlantska mreža lidera organizovala ove sedmice u američkom Kongresu.
Saša Toperić, potpredsjednik Transatlantske mreže lidera, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) govori o zaključcima konferencije u Vašingtonu.
Kaže da ne bi prejudicirao krizu vlasti nakon opštih izbora u Bosni i Hercegovini te podsjeća da se u BiH čekalo i po 18 mjeseci da se vlast konstituiše.
Ono što je važno, prema njegovom mišljenju, je riješiti krucijalne probleme u državi poput korupcije, vladavine prava te rješavanja presuda koje su donešene zbog diskriminacije pojedinaca ili zajednica.
"BiH kaska za ostatkom regije kada je riječ o euroatlantskim integracijama", dodaje on.
RSE: U američkom Kongresu ovih dana organizovana je konferencija na temu "Izbori od značaja na Zapadnom Balkanu i Bliskom istoku". O čemu ste zapravo govorili na toj konferenciji u Vašingtonu gospodine Toperiću?
Toperić: Tema je bila prigodna zbog bitnosti izbora u Libiji, izbora u Iraku, izbora u Iračkom Kurdistanu, a evo i u Bosni i Hercegovini. U kontekstu regije Zapadnog Balkana, smatram stvarno najbitnijim izborima u regiji i stanju u BiH koje ipak još uvijek kaska, za razliku od većine zemalja Zapadnog Balkana, tako da smo napravili konferenciju na kojoj smo razgovarali kuda dalje.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, ono što su predstavnici američke administracije apelirali jeste žurni nastavak sa ekonomskim reformama, pitanja Izbornog zakona, pitanje obrazovanja, pitanje korupcije, podrške privatnom poduzetništvu i, u osnovi transparentnoj privatizaciji državnih poduzeća, sve ono što je u osnovi bilo zapisano u Reformskoj agendi, koja je krenula i onda u nekom momentu stala.
RSE: Mediji su prenijeli nakon konferencije da Vašington želi staviti do znanja da želi brz nastavak sa reformama u BiH, što znači brzo formiranje vlasti. Koliko je administracija SAD-a zainteresovana za zbivanja u BiH nakon održanih opštih izbora?
Toperić: Mislim da je svima jasno da SAD ima kontinuiranu zainteresiranost i kontinuirani rad u zemljama Zapadnog Balkana, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Znamo da imamo kompleksan sistem formiranja vlasti i daje se vrijeme pregovorima, razgovorima.
Bilo je ukazano na neregularnosti u određenim izbornim jedinicama koje se trebaju finalizirati, dovesti do kraja. Vjerujem da tamo negdje do kraja godine, početkom naredne godine, kako to obično biva, vlast u BiH bi trebala biti formirana - vjerovatno će u Republici Srpskoj taj proces ići brže nego u Federaciji.
To znači da bi politički lideri trebali definirati i dogovoriti one bitne stavke koje uključuju i pitanje Izbornog zakona, koje, prema mom mišljenju, uključuju pitanje presuda 'Sejdić-Finci' i 'Zornić' i konačno ukidanje svih mogućih diskriminacija koje u Bosni i Hercegovini u ad hoc, ratnom kreiranom dejtonskom Ustavu nisu bile razmotrene, nisu bile upšte razmišljane, jer se dogovaralo kako zaustaviti krvoproliće i rat.
RSE: Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u BiH, budući da već imamo naznake da će biti blokada kada je riječ o formiranju novoizabrane vlasti u BiH, ponajviše na državnom nivou, ali i u Domu naroda Federacije?
Toperić: Mi smo imali situaciju u Bosni i Hercegovini, sjećate se, da se vlast formirala više od 18 mjeseci. Nije ovo prvi put. Ne želim prejudicirati da će doći do krize, da se neće uspjeti naći dogovor, međutim, drugo pitanje je mnogo bitnije. Mislim da je stvarno bitno konačno političku elitu u Bosni i Hercegovini suočiti sa krucijalnim, po meni, pitanjem koje se tiče zemlje, prvenstveno, a to su: konačno zagarantovati sva prava, što konstitutivnim narodima, što građanima, što ostalima.
Ne možete parcijalizirati presudu 'Ljubić' od presude 'Sejdić-Finci' ili od presude 'Zornić'. Ja nisam pravni ekspert, ali činjenica govori, sama po sebi, da su to stvari koje se u paketu moraju rješavati.
Mislim da se to ne treba politizirati, mislim da, što svi apeliramo, od međunarodne zajednice do organizacija civilnih društava, trebamo imati neovisno pravosuđe. Pa to je, evo, prilika – imati neovisno pravosuđe.
Bosna i Hercegovina jeste kompleksno postavljena država i vjerujem kad bi se uvažile sve te presude, da bi tad Bosna i Hercegovina izbjegla u narednim izbornim ciklusima sve ono što čini, ili dosta onog što čini građane Bosne i Hercegovine nezadovoljnim.
Onda nećemo moći govoriti: 'Eh, vi opet glasali za ove, vi glasali za one', nego će se otvoriti jedan širi, politički mogući okvir djelovanja, gdje će ljudi koji ne pripadaju, ili se ne osjećaju pripadnicima nacionalističkih stranaka, ili ljevice, centra ili koga god hoćete, kao individue mogu biti u mogućnosti kandidirati se za određene funkcije.
Time ne aludiram na nekakav Dejton 2, niti neke paranoične postavke u nekim dijelovima zemlje. Mislim da se treba izmaći iz tog okvira, a vidim da je to jako teško, jer su emotivni klišeji objašnjavanja koji hrane sistem kakav je trenutno, a koji je nakaradan i koji, realno gledajte, neće biti primljen u Evropsku uniju, niti može biti u evropskim standardima priznat. Konačno, o tome se govori preko decenije, kad govorimo o implementaciji presude 'Sejdić-Finci'.
RSE: Mnogo je gorućih pitanja – Vi ste pomenuli rješavanje presuda poput ove 'Sejdić-Finci' koja traje deceniju. Tu je i problem korupcije, vladavine prava. Sve to su problemi koje BiH ne rješava već godinama. Prema Vašem mišljenju, zbog čega je to tako?
Toperić: Znači, imate sistem u kojem poluge vlasti drže neki od poznatih aktera već 20 i nešto godina. I sada, da li dođe do nekakvih smjena unutar koalicija, pa neko ispliva malo gore, pa se prave određeni dogovori. U svakom slučaju svima je jasno i da ni pravosuđe, ni službe, nemaju onu vrstu neovisnosti koje mogu uistinu imati.
Ne možemo samo kritizirati – evo koliko se može čitati, ima i hapšenja, pa akcija, pa kriminalci – ne možemo samo reći da sistem ne funkcionira. Ali ono što Vi govorite u smislu stvarne borbe protiv korupcije, u tom segmentu, ja vjerujem, kada riješite ovaj problem, da svaki čovjek koji iz dijaspore želi doći, da se kandiduje, kao što je bio slučaj na ovim izborima, ali da u svakom slučaju taj politički sistem koji će omogućiti neovisnim poslanicima, ljudima, osobama, promijenit će "krvnu sliku" države. To je po meni krucijalno.
Kad se ta stvar konačno riješi, vjerujem da će se mnogo lakše moći gledati na probleme korupcije, vladavine prava, na neovisno pravosuđe i sve ostalo što proizlazi iz toga. Sve dok bude ovakav sistem u kojem vi, jednostavno, imate bukvalno manje-više kontinuirane aktere, onda to značajno umanjuje mogućnost efikasne borbe protiv ovih stvari o kojima toliko često svi govore.
RSE: BiH nije jedina država koja se suočava sa političkim turbulencijama, kako ocjenjujete proces pristupanja ostalih zemalja regije euroatlantskim integracijama?
Toperić: Vjerovatno će Makedonija krenuti naprijed. Vjerujemo da će se, uz sve probleme i u Atini i političke oko usvajanja promjene imena, taj proces ipak pozitivno završiti što je veliki plus. Članstvo NATO-a nije samo članstvo u vojnom segmentu koji je od značaja. To je stabilnost koja dovodi investicije.
Makedonija će, vjerujem, biti novi izvor stabilnosti u regiji, i da će vrlo brže krenuti ka evropskim integracijama. Konačno, Makedonija je u barem ekonomskim reformama možda najdalje došla od cijele regije. Crna Gora isto tako. Pitanje Srbije i Kosova – pregovori su u toku i već znate koje su sve opcije na stolu i vjerujem da će se konačno otpetljati nekakav Gordijski čvor. A u svemu tome, Bosna i Hercegovina stvarno još uvijek kaska.
I ono što je upravo bilo rečeno na samoj konferenciji, nadamo se da će ovaj program vlade uključiti sve ove stavke koje smo nabrojali, da će biti zaista efikasan i da će biti na nivou na kojem građani Bosne i Hercegovine zaslužuju. Ne očekujemo baš lagan posao novoj vlasti, ko god u njoj bude. Nastaviti sa reformskim procesima je nužno, a priori nužno.
Kada vidite da je Crna Gora već u NATO-u, da Makedoniju to vrlo brzo čeka (NATO), da je Hrvatska u NATO-u i EU. Očekujem da će se tako nešto početi događati u Bosni i Hercegovini.
