Saslušanje pod nazivom Naslijeđe Dejtona, budućnost Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana održano je u srijedu u Vašingtonu (Washingtonu), u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država (Potkomitet za Evropu, Evroaziju i rastuće prijetnje Predstavničkog doma).
Među učesnicima je bio i Saša Toperić, direktor programa Mediterana, Bliskog istoka te zemalja Zaliva u Centru za transatlantske odnose Univerziteta John Hopkins - SAIS.
Ovaj rođeni Sarajlija, svjetski poznati pijanista, humanista i borac za ljudska prava, prenio je utiske iz kongresnog saslušanja.
RSE: Kako ocjenjujete tok rasprave? Može li se zaključiti kako se radi o najavi angažovanijeg odnosa SAD-a u BiH i u regiji?
Toperić: Vjerujem da je tako i da je ovo jedan u nizu aktiviteta u Vašingtonu o pitanju, kako se to kaže, nedovršenog posla na Zapadnom Balkanu. Prioriteti jesu trenutno preorijentirani, shodno uticaju Rusije u drugim regijama od nacionalnog interesa za Sjedinjene Države. Samim tim, taj utjecaj uključuje i Zapadni Balkan, tako da vjerujem da se i ova značajnija pozornost SAD-a odvija u tom kontekstu.
Očekujem da će generalno jačati uticaj SAD-a. Kao što je poznato, tek treba biti imenovan zamjenik državnog pomoćnika za regiju Zapadnog Balkana u State Departmentu, tu su i druge promjene i nominacije koje tek trebaju proći saslušanja u Kongresu.
Mislim da se može uskoro očekivati posjeta Bosni i Hercegovini pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, Vesa Mičela (Wess Mitchell). Ovdje (U SAD, op.a.) se prati situacija u BiH, sve ono što se zbiva oko krucijalnog pitanja za ovu zemlju, a to su izmjene Izbornog zakona.
Mogu reći da postoji svjesnost o potencijalnim opasnostima ako se ne ispuni odluka Ustavnog suda, odnosno ako se u tom kontekstu ne izmijeni Izborni zakon. Na saslušanjima, ali i u drugim razgovorima zatvorenog ili otvorenog tipa, jasno su postavljeni mogući problemi ako se to ne dogodi i posljedice, ne samo za BiH nego i za širu regiju.
RSE: Pomenuli ste, vezano za Izborni zakon, presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Međutim, BiH nije implementirala ni više presuda Evropskog suda za ljudska prava. Koliko je to zabrinjavajuće?
Toperić: Ja sam upravo u saslušanju pred kongresmenima predočio presudu Azra Zornić, slučaj gospođe kojoj je onemogućeno kandidiranje jer se izjašnjava kao građanka Bosne i Hercegovine, zatim već svima dobro poznatu presudu Sejdić-Finci koju bh. političari izbjegavaju provesti već punih osam godina.
Postoji svjesnost u SAD-u o cjelokupnom stanju ljudskih prava, o diskriminaciji građana, manjina, a sada i konstitutivnih naroda prema presudi Ljubić. Ono u što vjerujem i što sam predložio je da politički krugovi u BiH, u Evropskoj uniji (EU) i SAD-u, zatim u think tankovima i u nevladinim organizacijama, daju potpuni doprinos kako bi se postiglo sveobuhvatno rješenje, kako bi Bosna i Hercegovina u tom segmentu promjena Dejtonskog mirovnog sporazuma mogla zaštiti prava svih svojih građana u kompleksnosti sistema.
To mislim, bez obzira što se presude Evropskog suda za ljudska prava neće provesti prije nego što BiH dobije status kandidata za članstvo u EU. U svakom slučaju, u kontekstu diskriminacije koja postoji u Bosni i Hercegovini, na njene uzroke i posljedice, to bi se moralo uzeti u obzir u razgovorima.
RSE: Pred američkim kongresmenima naglašena je odgovornost bh. političara za situaciju u zemlji. Vi ste, ali i neki drugi, pomenuli posebno Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS).
Toperić: Jesam. Svima je jasno da nacionalističke ili separatističke retorike odvajaju Bosnu i Hercegovinu od rješavanja krucijalnih pitanja za boljitak života građana BiH, a samim tim i građana RS-a. To je i prijetnja stabilnosti, ne samo Bosne i Hercegovine, nego i regiona.
Iako nabavka oružja u RS-u, koja je ustalasala javnost u regiji nije sporna prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, nema te vojne snage koja bi mogla zamijeniti napredak BiH i aktiviranje MAP-a (Akcijskog plana) za članstvo u NATO-u sa svim mogućnostima koje NATO može pružiti BiH, za stabilnost i mir svih građana pa i onih koji se boje terorističkih napada.
Nekada mi se čini da u Bosni i Hercegovini već 20 godina gledam finale fudbalskog kupa, pa neko navija za Brazil a neko za Njemačku i onda se dižu tribine. Ono što je bitno – BiH se mora posvetiti borbi protiv korupcije, mora potpuno odvojiti političare i politiku od pravosuđa, mora ukinuti reketiranje poslovnih subjekata koje vrše politički subjekti.
Vjerujem da će jače prisustvo NATO-a, zatim provođenje presuda Evropskog suda i presuda Ustavnog suda BiH učiniti da grč koji političke elite drže nad BiH, neminovno popusti. Tada vjerujem da će BiH imati bolju budućnost, uz ekonomske i socijalne reforme, koje će konkretno donijeti boljitak, kako ne bi mladi ali i kompletne obitelji koje čak imaju dobar životni standard, napuštali zemlju. Upravo zbog kontinuiranih manipulacija, neprihvatljive retorike, širenja straha, jednog blata u političkom okruženju u kojem se našla BiH, ljudi je žele što prije napustiti, otići što dalje.
RSE: Kao čovjek rođen u Sarajevu, pratite situaciju u BiH, angažujete se u različitim ulogama i prilikama kako bi se stanje popravilo. Ipak, jeste li razočarani onim što je ostvareno tokom skoro 23 godine od kako je uspostavljen mir u ovoj zemlji?
Toperić: Moj angažman u BiH poznat je većini ljudi, u osnovi sam želio doprinijeti kako bi svim građanima konačno bilo bolje. Trenutno radim u zemljama Zaljeva, na Bliskom istoku. Tamo su sigurnosni problemi komplikovaniji i od mnogo većeg značaja za interes SAD-a. Zemlje poput Tunisa, uspjele su voljom svojih građana donijeti promjene, nakon Arapskog proljeća. Ne želim porediti događaje u BiH i u Tunisu, ali moram reći da su tamo građani aktivni, oni apeliraju, oni traže. U BiH ova klaustrofobija koju drže političke elite zbog svojih uskih političkih interesa guši zemlju duže od dvije decenije.
Vjerujem da sada dolazi vrijeme većeg angažmana i SAD-a i EU, da dolazi vrijeme promjena i da to više neće biti političko pitanje ili navijanje – koje za ovo, ono ili nešto sasvim treće, nego da će se uz slovo zakona, sa pravnim stručnjacima implementirati postojeće presude. To bi mogao biti početak kraja ovom sumornom ponavljanju istog, da se završi – sa stanovišta Vašingtona jedan retorički ping-pong: ovi će se odcijepiti, ovi hoće svoj entitet, ovi hoće unitarnu državu, jedni hoće tamo – drugi ovamo. Svi bi se trebali fokusirati na zajedničke interese i ukidanje diskriminacije u BiH.
RSE: Moram Vas pitati, šta je sa koncertima i sa Vašom karijerom izuzetnog pijaniste?
Toperić: Hvala na tome. Ja sam još uvijek više u avionu na putu za Bliski istok, prema zemljama Zaljeva, nego na koncertnim podijima širom svijeta. Uspio sam urediti i objaviti 4-5 knjiga u prošloj godini, zajedno s transatlantskim partnerima obrađena su pitanja Iraka i iračkog Kurdistana, zatim ključna pitanja u Alžiru, promjene i reforme u toj zemlji. U osnovi, stignem još nekako spojiti te dvije karijere iako klasičnih koncerata nemam, jer je teško uskladiti termine ili mnogo ranije odrediti vrijeme za koncert.
Mislim da i taj moj muzički i umjetnički dio bitisanja može pomoći u ovom mnogo grubljem radu od onog finog u umjetnosti, u rješavanju problema koje je donijela situacija u svijetu.. Ako se vratim sjajnoj mladosti koju sam imao u BiH i u zemljama regije, mislim da se čovjek treba posvetiti tome, kako bi i sadašnja mladost imala bolju budućnost. Ako mogu dati mali doprinos takvim procesima, onda je to ispunjenje i mog moralnog odnosa prema krajevima i ljudima do kojih mi je stalo.
