Najnovije
Sekretarijat za pravosuđe ispitaće postupanje policije u Texasu, Biden posjetio mjesto zločina

Sekretarijat za pravosuđe SAD saopštio je da će ispitati odgovor policije na masovno ubistvo u osnovnoj školi u Uvaldeu, Teksasu, u kojoj su ubijeni 19-ero djece i dvije učiteljice.
U javnosti se sve više postavljaju pitanja o tome zbog čega policija nije brže reagovala i suprotstavila se napadaču.
Napadač je ostao u učionici skoro jedan sat, dok su policajci čekali u hodniku, a djeca iz učionica panično zvala policiju upomoć.
Država Texas i okružne vlasti najavile su zasebnu istragu. Anthony Coley, portparol Sekretarijata za pravosuđe, saopštio je da će sprovesti reviziju postupanja policije na zahtev gradonačelnika Uvaldea.
"Cilj revizije je da da nezavisan nalaz o tome kako je policija reagovala, identifikuje šta treba popraviti kako bi se pomoglo onima koji prvi reaguju na slučajeve masovnih ubistava", kaže on.
Dodaje da će Sekretarijat za pravosuđe na kraju revizije objaviti izvještaj.
Mjesto zločina u Juvaldeu posetio je i predsjednik Joe Biden sa suprugom Jill.
Predsjednik i njegova supruga su u suzama položili bijele ruže ispred osnovne škole Robb i odali poštu žrtvama.
"Uradite nešto!", čulo se iz gomile ispred crkve u kojoj je Biden prisustvovao misi.
"Hoćemo", odgovorio je.
Bidenovi će se sastati i sa porodicama žrtava, preživjelima i pripadnicima hitnih službi koji su prvi stigli na lice mjesta.
See all News Updates of the Day
Sudija smatra da su masovna otpuštanja federalnih radnika na probnom radu vjerovatno nezakonita

Savezni sudac u San Franciscu u četvrtak je utvrdio da su masovna otpuštanja radnika na probnom djelu vjerovatno nezakonita, dajući privremenu olakšicu koaliciji radničkih sindikata i organizacija koje su tužile da zaustave masovno raspuštanje savezne radne snage od strane Trumpove administracije.
Američki okružni sudija William Alsup naredio je Uredu za upravljanje osobljem da obavijesti određene savezne agencije da nema ovlaštenja da naredi otpuštanje radnika na probnom radu, uključujući i Ministarstvo odbrane.
„OPM nema nikakva ovlaštenja, ni po jednom statutu u istoriji univerzuma, da zapošljava ili otpušta zaposlene osim svojih, rekao je Alsup.
Žalba koju je podnijelo pet sindikata i pet neprofitnih organizacija jedna je od više tužbi koje odbijaju napore administracije da smanji radnu snagu koju je Trump nazvao napuhanom i neurednom.
Hiljade uposlenika na probnom radu već je otpušteno, a njegova administracija sada cilja na karijerne službenike sa zaštitom državne službe.
Advokati vlade se slažu da kancelarija nema ovlaštenja da zapošljava ili otpušta zaposlene u drugim agencijama.
Međutim, rekli su da je Ured za upravljanje kadrovima zatražio od agencija da preispitaju i utvrde da li su zaposleni na probnom radu sposobni za nastavak zaposlenja. Takođe su rekli da zaposlenima na probnom radu nije zagarantovano zaposlenje i da treba da se zapošljavaju samo oni sa najvišim učinkom i ključni za misiju.
"Mislim da tužitelji spajaju zahtjev OPM-a sa nalogom OPM-a", rekla je Kelsey Helland, pomoćnica američkog tužioca na sudu u četvrtak.
Advokati koalicije pozdravili su naredbu, iako to ne znači da će otpušteni zaposleni automatski biti ponovo primljeni ili da neće biti budućih otpuštanja.
"Ono što to praktično znači da bi agencije savezne vlade trebale čuti upozorenje suda da je ta naredba nezakonita", rekla je Danielle Leonard, advokat koalicije, nakon saslušanja.
"Ova presuda sudije Alsupa važna je početna pobjeda patriotskih Amerikanaca širom ove zemlje koji su nezakonito otpušteni s posla od strane agencije koja nije imala ovlaštenja za to", rekao je Everett Kelley, nacionalni predsjednik Američke federacije državnih službenika. "Ovo su obični radnici koji su se pridružili saveznoj vladi kako bi napravili razliku u svojim zajednicama, da bi iznenada bili otpušteni zbog prezira ove administracije prema federalnim zaposlenima i želje da privatizuje njihov rad."
E-mailovi za komentare Uredu za upravljanje kadrovima i američkom Ministarstvu pravde nisu odmah vraćeni u četvrtak.
Alsup je naredio kadrovskoj kancelariji da obavijesti ograničen broj federalnih agencija koje zastupa pet neprofitnih organizacija koje su tužitelji u tužbi, a koje uključuju veterane, parkove, mala preduzeća i odbranu. Činilo se da ga je posebno uznemirilo otpuštanje koje se očekuje u Ministarstvu odbrane.
On je takođe naredio vršiocu dužnosti šefa kancelarije za osoblje, Čarlsu Ezelu, da svjedoči na sudu o prirodi telefonskog poziva od 13. februara u kojem je šefovima agencija rečeno da otpuste zaposlene na probnom radu.
Zaposleni na probnom radu kažu da su primili šablonski e-mail.
Procjenjuje se da postoji oko 200.000 radnika na probnom radu — uglavnom zaposlenika koji imaju manje od godinu dana na poslu — u saveznim agencijama. Oko 15.000 je zaposleno u Kaliforniji, pružajući usluge u rasponu od prevencije požara do njege veterana, navodi se u žalbi.
Elon Musk je vodio čistku kroz novostvoreno Odjeljenje za vladinu efikasnost, uzburkavši radnu snagu zahtjevima, uključujući subotnji e-mail poslat preko ureda za osoblje u kojem se radnicima nalaže da navedu pet stvari koje su uradili prošle sedmice ili rizikuju da dobiju otkaz. Kancelarija za upravljanje kadrovima je kasnije saopštila da je uredba dobrovoljna, iako bi se radnici mogli suočiti sa sličnim zahtjevima u budućnosti.
Tužitelji su u pritužbi naveli da su brojne agencije obavijestile radnike da je kadrovska služba naložila otkaze, uz korištenje šablona e-maila kojim se radnici obavještavaju da se otpuštaju zbog radnog učinka.
Zaposlenicima Nacionalne naučne fondacije na probnom radu, na primjer, fondacija je rekla da je odlučila zadržati svoje radnike, ali je Ured za upravljanje kadrovima odbacio odluku, navodi se u pritužbi.
Sindikati su se nedavno sudarili sa još dvojicom saveznih sudija.
Sudija u Washingtonu, D.C., je prošle sedmice odbio prijedlog sindikata da se privremeno blokiraju otpuštanja jer je smatrao da bi njihova žalba trebala biti saslušana na federalnom sudu za rad. Ranije ovog mjeseca, sudija u Massachusettsu rekao je da sindikati koji su tužili zbog ponude odložene ostavke nisu direktno pogođeni i stoga nemaju pravni status da je osporavaju.
Hapšenja migranata na američko-meksičkoj granici rekordno malobrojna u februara

Broj migranata uhvaćenih u ilegalnom prelasku granice između SAD-a i Meksika u februaru kreće se blizu rekordno niskog mjesečnog nivoa, rekli su za Reuters glasnogovornik američkog Ministarstva za unutrašnju sigurnost i još dva izvora.
Američka granična patrola radi na tome da u februaru uhapsi oko 8.500 migranata na granici, kako se bliži kraj mjeseca, rekla je glasnogovornica DHS-a Tricia McLaughlin. Druga dva izvora rekla su da će mjesečni ukupan iznos biti blizu rekordno niskog nivoa.
Predsjednik Donald Trump, republikanac, poduzeo je niz akcija da odvrati ilegalnu imigraciju nakon povratka u Bijelu kuću 20. januara, rekavši da je potrebno suzbijanje nakon visokog nivoa migracija pod njegovim prethodnikom, bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.
Trumpovi potezi uključivali su primjenu sveobuhvatne zabrane azila na granici i pojačanje vojnih trupa kako bi pomogle sigurnosti granica.
Američka unija za građanske slobode tužila je Trumpovu administraciju zbog zabrane ranije ovog mjeseca, tvrdeći da je prekršila američki zakon o azilu i međunarodne ugovore.
Trumpova administracija također je sklopila nove sporazume s Meksikom i zemljama Centralne Amerike o prihvatanju američkih deportovanih iz drugih zemalja i poslala je neke migrante u kamp u Guantanamo Bayu na Kubi.
Mjesečna statistika američke granične patrole seže do 2000. godine. Najniži mjesečni ukupan broj zabilježen je trenutno u aprilu 2017., kada je agencija uhapsila 11.127 na početku Trumpovog prvog mandata.
Iako je broj graničnih hapšenja na sličan način opao na početku Trumpovog predsjedništva 2017-21., on se ponovo oporavljao u mjesecima i godinama koji su uslijedili.
Projekcija za februar bi bila strmoglav pad u odnosu na 141.000 uhapšenih migranata u februaru 2024. i pad sa 29.000 u januaru, prema podacima američke vlade.
Sirija: Palmira, nekada turistička atrakcija, danas zbog mina opasna po život
Prije građanskog rata u Siriji, drevne ruševine Palmire bile su jedna od glavnih turističkih atrakcija zemlje. Ali, kako izvještava Heather Murdock, grad je sada u ruševinama i prepun mina koje su ubile nekoliko ljudi koji su pokušavali da se vrate svojim kućama
Analitičari upozoravaju da zakoni o cyber kriminalu rizikuju 'stalnu kriminalizaciju' novinara

Kako sve više zemalja donosi zakone o cyber kriminalu, analitičari upozoravaju da bi napori u borbi protiv legitimnih zabrinutosti mogli omogućiti i lakše ciljanje kritičara.
Analitičari su upozorili da bi amandmani u Pakistanu i Mijanmaru posljednjih mjeseci mogli doprinijeti većem represivnom okruženju.
Neki ukazuju na Nigeriju kao na testni slučaj. Od donošenja zakona o cyber kriminalu 2015. godine, nadzorni organi su dokumentovali 29 slučajeva optuživanja novinara, uključujući četiri optužena na sudu u Lagosu u septembru.
“Ono što vidimo je stalna kriminalizacija novinara širom svijeta, i to je ogromna prijetnja slobodi štampe”, rekao je Jonathan Rozen, viši istraživač u Komitetu za zaštitu novinara, ili CPJ.
U Pakistanu je vlada u januaru izmijenila Zakon o sprječavanju elektronskih zločina iz 2016. (PECA). Vlasti su saopćile da će promjene suzbiti cyber kriminal, uznemiravanje na mreži i širenje sadržaja mržnje koji bi mogao potaknuti nasilje.
Pakistanski savezni ministar informacija, Attaullah Tarar, rekao je da je zakon potreban "da bi se regulirali društveni mediji".
“Države širom svijeta imaju neke kodekse ili standarde prema kojima funkcionišu društveni mediji, ali ih u našoj zemlji nije bilo”, rekao je on novinarima prošlog mjeseca.
Amandman je doveo do protesta novinara i civilnog društva, koji su rekli da će promjene olakšati vlastima da procesuiraju ljude čija mišljenja nisu u skladu s mišljenjima vlade.
Analitičari su ukazali na široke pojmove, uključujući definicije „nezakonitog“ sadržaja i „osobe“, pri čemu ovo drugo sada uključuje državne institucije i korporacije.
Drugi amandman predložio je stvaranje tijela za zaštitu digitalnih prava koje može ukloniti sadržaj sa platformi društvenih medija.
Kritičari i grupe za medijska prava brinu se da bi to moglo novinare i korisnike društvenih medija izložiti povećanim ograničenjima i pravnim mjerama, ograničiti neslaganje i otvoriti vrata moćnom vojnom establišmentu da cilja i maltretira civile.
Prije reformi, nadzorni organi su zabilježili više od 200 slučajeva istraga protiv novinara od donošenja PECA.
Joshua Kurlantzick, viši saradnik u Vijeću za vanjske poslove, rekao je da će izmjene pakistanskog zakona o cyber kriminalu učiniti "već represivnu online atmosferu još gorom i restriktivnijom".
Pakistanska vojska je u protekloj godini uvela "mnogo oštrije mjere", rekao je Kurlantzick.
"Oni su se dobro potrudili da ciljaju pojedince, aktiviste za građanska prava, novinare i koriste zakone protiv slobode da ciljaju te ljude, i često ih stavljaju u zatvor", rekao je on.
Pakistansko ministarstvo informacija nije odgovorilo na zahtjev Glasa Amerike za komentar.
Sličnu zabrinutost dijeli i Mijanmar, gdje je hunta prošlog jula donijela opsežan zakon o cyber kriminalu. Zakon je ciljao na virtuelne privatne mreže ili VPN-ove koji omogućavaju korisnicima interneta da zaobiđu blokirane web stranice i cenzuru.
Hunta je rekla da je novi zakon potreban za zaštitu od cyber napada i cyber kriminala koji bi mogli ugroziti stabilnost zemlje.
Otkako je preuzela vlast u državnom udaru u februaru 2021., vojska Mjanmara je oduzela dozvole za emitovanje, blokirala pristup web stranicama i zatvorila novinare. Zemlja je treći najgori zatvorenik za novinare, sa 35 pritvorenih, prema najnovijim podacima CPJ-a.
Ekspert iz Myanmar Internet Project, grupe za digitalna prava, rekao je tada za Glas Amerike da je zakon više fokusiran na suzbijanje prava nego na zaštitu javnosti.
"Sve odredbe zakona su osmišljene da potisnu, a ne zaštite javnost", rekao je stručnjak, koji je tražio da bude identifikovan samo kao U Han. "Vjerujemo da će hunta koristiti ovaj zakon kao oružje pripremljeno za tu svrhu."
Kurlantzick, međutim, vjeruje da se vojska bori da ograniči internetski prostor.
"Vojska Mijanmara više nema moć da ograničava neslaganje na internetu, jer 70% zemlje kontroliše opozicione grupe," rekao je on. "Vlada, koja ne može da obezbijedi struju, vodu ili druge usluge čak ni u najvećim gradovima, sada nema mogućnost da se obračuna sa internetom."
U Nigeriji je Zakon o kibernetičkom kriminalu (zabrana, prevencija itd.) iz 2015. korišten za pokretanje predmeta protiv novinara koji istražuju korupciju. Ali vlada je izvršila neke reforme na osnovu preporuka civilnog društva i grupe za slobodu medija.
Dva dijela zakona o kibernetičkom kriminalu posebno su zabrinjavala zbog “veoma široke i nejasne formulacije” koja je dozvoljavala hapšenje novinara zbog slanja, kako se smatra, “iritantnih” ili “klevetničkih” poruka, rekao je Rozen iz CPJ-a.
Promjene napravljene 2024. suzile su jezik.
“To je ograničilo mogućnost vlastima da uhapse novinare samo ako su poruke bile svjesno lažne, ili ako su uzrokovale kršenje zakona ili uzrokovale prijetnju po život”, rekao je Rozen, koji je dodao da su druge oblasti i dalje “preširoke i da bi mogle biti zloupotrebljene”.
Jedan odeljak koji je citirao omogućava organima za sprovođenje zakona pristup informacijama od pružalaca usluga bez sudskog naloga.
Nigerijska policija koristila je ovo za pristup podacima novinara, rekao je Rozen, napominjući da su četiri novinara trenutno suočena sa krivičnim gonjenjem po zakonu o cyber kriminalu.
Rozen se slaže da su “dezinformacije izazovi za društvo, ali ono što se primjećuje,” rekao je, “kriminalizacija novinara zbog optužbi da dijele lažne informacije, a u mnogim slučajevima to se koristi kao skraćenica za gušenje ili slamanje” glasova neslaganja.
Uz sve više izvještavanja i objavljivanja na internetu, alati koje neke vlade koriste za potiskivanje novinara prilagođavaju se modernizaciji industrije, rekao je Rozen.
Američki Vrhovni sud pauzirao nalog saveznog sudije o finansiranju inostrane pomoći Trumpove administracije

Predsjednik Vrhovnog suda SAD-a John Roberts u srijedu je pauzirao nalog federalnog sudije kojim se od administracije predsjednika Donalda Trumpa zahtijeva da isplati sredstva strane pomoći izvođačima radova i primaocima grantova.
Roberts je izdao privremenu naredbu kojom se stavlja na čekanje postupak američkog okružnog sudije Amira Alija sa sjedištem u Washingtonu koji je nametnuo rok od 23:59. u srijedu uveče.
Roberts nije dao nikakvo obrazloženje za nalog, poznat kao administrativni zastoj, koji će sudu dati dodatno vrijeme da razmotri formalniji zahtjev administracije da blokira Alijevu presudu.
Roberts je zatražio odgovor od tužitelja -- organizacija koje sklapaju ugovore sa Agencijom za međunarodni razvoj SAD-a i State Departmenta ili primaju grantove od njih -- do petka u podne.
Nalog je uslijedio nakon što je Trumpova administracija u sudskom podnesku u srijedu navela da je donijela konačne odluke o raskidu većine američkih ugovora o stranoj pomoći i grantova, uz tvrdnju da ne može ispuniti Alijev rok koji je odredio sud.
Administracija smanjuje više od 90 posto ugovora o stranoj pomoći Američke agencije za međunarodni razvoj i preko 58 milijardi dolara ukupne američke pomoći širom svijeta, odvojeno je rekao glasnogovornik State Departmenta, nazivajući rezove dijelom Trumpove "Amerike na prvom mjestu".
Spor oko finansiranja strane pomoći proizašao je iz par tužbi koje su pokrenule humanitarne organizacije, navodeći da su agencije nezakonito zamrzle sve isplate strane pomoći.
Trumpova administracija je te isplate uglavnom držala zamrznutima uprkos privremenoj odluci Alija od 13. februara da budu pušteni na slobodu i višestrukim kasnijim naredbama kojih se administracija nije pridržavala, što je kulminiralo rokom u srijedu navečer.
Advokati američkog ministarstva pravde tvrde da administracija ima pravo da suspenduje svoje sporazume dok ih pregleda kako bi utvrdila da li su u skladu sa politikom administracije.
Taj pregled je sada završen, navela je administracija u svom novom podnesku. U njemu se navodi da je USAID donio konačne odluke da ukine skoro 5.800 grantova, dok je zadržao više od 500, te da je State Department ukinuo oko 4.100 grantova, a zadržao oko 2.700.
Zvaničnik administracije rekao je u ranijem sudskom podnesku da razlozi za raskid ugovora uključuju da su oni bili povezani sa različitošću, jednakošću, uključivanjem i naporima za pristupačnost, ili su smatrani rasipničkim.
Trump je zauzeo tvrd stav prema programima koji se odnose na raznolikost, jednakost i inkluziju, potpisavši izvršnu naredbu prošlog mjeseca drugog dana na funkciji kojom se šefovima federalnih agencija nalaže da ukinu politiku DEI.
Administracija je u srijedu saopćila da je državni sekretar Marco Rubio naredio da se fakture tužitelja sa kašnjenjem za rad prije 24. januara, kada je počelo zamrzavanje plaćanja, "ubrzaju za plaćanje bez uobičajenih procedura provjere, u dobroj vjeri da se ispoštuje" Alijev nalog. Rečeno je da će dio novca biti isplaćen u srijedu, dok bi puna plaćanja mogla potrajati sedmicama.
Zamrzavanje finansiranja podriva napore za pružanje pomoći
Trump, republikanac, naredio je 90-dnevnu pauzu za svu stranu pomoć prvog dana na funkciji prošlog mjeseca. Ta naredba, kao i naredbe za obustavu rada koje su uslijedile, zaustavljanje operacija USAID-a širom svijeta, ugrozile su isporuku spasonosne hrane i medicinske pomoći, bacivši globalne napore humanitarne pomoći u haos.
USAID administrira oko 60% američke strane pomoći i isplatio je 43,79 milijardi dolara u fiskalnoj 2023. Prema izvještaju Kongresne istraživačke službe ovog mjeseca, njegova radna snaga od 10.000, od kojih oko dvije trećine služi u inostranstvu, pomogla je u oko 130 zemalja.
Trumpova administracija je u nedjelju saopćila da sve osim lidera i kritičnog osoblja u USAID-u stavlja na plaćeno administrativno odsustvo i eliminira 1.600 radnih mjesta. Sindikati zaposlenih tužili su da osporavaju smanjenje, iako im je sudija prošle sedmice dozvolio da nastave.
Ali, kojeg je imenovao Trumpov demokratski prethodnik, bivši predsjednik Joe Biden, izdao je svoju privremenu zabranu pristupa kako bi spriječio nepopravljivu štetu tužiteljima dok razmatra njihove zahtjeve.
Tužitelji navode da je Trump prekoračio svoja ovlaštenja prema saveznom zakonu i Ustavu SAD-a tako što je efektivno rasformirao nezavisnu agenciju i ukinuo potrošnju koju je odobrio Kongres.
Tužitelji su rekli da uprava nije učinila ništa da se povinuje zabrani, a neki su rekli da će se zatvoriti za nekoliko dana ako ne budu plaćeni.
"Dužine na koje je vlada spremna ići da prekrši sudski nalog, a sve u cilju okončanja humanitarne pomoći koja spašava živote, je zapanjujuća", rekla je u srijedu Allison Zieve, advokatica koja zastupa dvije tužiteljice, Koaliciju za zagovaranje vakcine protiv AIDS-a i Mrežu za razvoj novinarstva.
Među ostalim tužiteljima su međunarodna razvojna kompanija DAI Global i organizacija za pomoć izbjeglicama HIAS.
I Ali i savezni sudija Rhode Islanda u odvojenom slučaju zbog šireg federalnog zamrzavanja plaćanja osudili su Trumpovu administraciju zbog nepoštovanja njihovih naređenja. Administracija u oba slučaja tvrdi da pokušava u dobroj vjeri da tumači i poštuje naredbe.