Kinzinger i Cheney su na tapetu sopstvene partije otkako su kritikovali Trumpove lažne tvrdnje da su izbori 2020. pokradeni, a dodatno su kritikovani jer su tvrdili da je bivši predsjednik ohrabrivao pristalice da upadnu u Kongres 6. januara 2021. Oni su glasali za Trumpov opoziv u Predstavničkom domu zbog upada u Kongres.

RNC je kritikovao Cheney i Kinzingera, članove kongresnog Odbora za istragu o upadu na Capitol, ocijenivši da "učestvuju u progonu običnih građana, učesnika legitimnog političkog diskursa".

Kongresni odbor istražuje planiranje napada na Kongres i ulogu Trumpa i njegovih saradnika u tome i u istrazi je već izdao nekoliko obavezujućih poziva za svjedočenje bivšim Trumpovim saradnicima.

Jaz u stranci se produbio pošto su neki senatori kritikovali odluku RNC.

"Tradicionalno, nacionalni komiteti naše partije podržavaju sve članove, bez obzira na njihove stavove o određenim pitanjima. Ovdje je, međutim, pitanje da li je zadatak Republikanskog nacionalnog komiteta da proziva članove koji imaju drugačije mišljenje? To nije posao RNC", rekao je lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell​.

On je upad na Capitol opisao kao "nasilnu pobunu" sa ciljem da se spriječi mirna tranzicija vlasti. Međutim, McConnell​ je u Senatu glasao za Trump bude oslobođen u procesu njegovog drugog opoziva.

Senator Mitt Romney je rekao da je u poruci svojoj nećaki Ronni McDaniel, koja predsjedava Republikanskim nacionalnim komitetom, izrazio zabrinutost zbog javne osude Cheney i Kinzingera. Romney je bio jedan od rijetkih republikanaca koji je glasao za osudu Trumpa u procesu opoziva.

Sa druge strane, predstavnica u Kongresu Elise Stefanik​, pravdala je odluku Republikanskog nacionalnog komiteta rekavši da "RNC ima pravo da preduzme bilo koji korak".

"Na kraju će vam suditi glasači u vašim izbornim distriktima. Vrlo brzo ćemo saznati njihov stav na ovogodišnjim kongresnim izborima", rekla je Stefanik.

Upravo će Trumpova uloga u stranci biti jedno od glavnih pitanja na predstojećim kongresnim izborima, na kojima će republikanci pokušati da osvoje većinu u Predstavničkom domu i Senatu.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se republikanski glasači različito odnose prema događajima od 6. januara.

Anketa iz decembra 2021. koju su sproveli NPR, PBS i Marist pokazuju da 45 odsto republikanaca upad u Kongres vidi kao politički protest, dok ga 89 odsto demokrata vidi kao pobunu protiv vlade.

U neredima na Capitolu poginulo je pet osoba.

Roberts je izdao privremenu naredbu kojom se stavlja na čekanje postupak američkog okružnog sudije Amira Alija sa sjedištem u Washingtonu koji je nametnuo rok od 23:59. u srijedu uveče.

Roberts nije dao nikakvo obrazloženje za nalog, poznat kao administrativni zastoj, koji će sudu dati dodatno vrijeme da razmotri formalniji zahtjev administracije da blokira Alijevu presudu.

Roberts je zatražio odgovor od tužitelja -- organizacija koje sklapaju ugovore sa Agencijom za međunarodni razvoj SAD-a i State Departmenta ili primaju grantove od njih -- do petka u podne.

Nalog je uslijedio nakon što je Trumpova administracija u sudskom podnesku u srijedu navela da je donijela konačne odluke o raskidu većine američkih ugovora o stranoj pomoći i grantova, uz tvrdnju da ne može ispuniti Alijev rok koji je odredio sud.

Administracija smanjuje više od 90 posto ugovora o stranoj pomoći Američke agencije za međunarodni razvoj i preko 58 milijardi dolara ukupne američke pomoći širom svijeta, odvojeno je rekao glasnogovornik State Departmenta, nazivajući rezove dijelom Trumpove "Amerike na prvom mjestu".

Spor oko finansiranja strane pomoći proizašao je iz par tužbi koje su pokrenule humanitarne organizacije, navodeći da su agencije nezakonito zamrzle sve isplate strane pomoći.

Trumpova administracija je te isplate uglavnom držala zamrznutima uprkos privremenoj odluci Alija od 13. februara da budu pušteni na slobodu i višestrukim kasnijim naredbama kojih se administracija nije pridržavala, što je kulminiralo rokom u srijedu navečer.

Advokati američkog ministarstva pravde tvrde da administracija ima pravo da suspenduje svoje sporazume dok ih pregleda kako bi utvrdila da li su u skladu sa politikom administracije.

Taj pregled je sada završen, navela je administracija u svom novom podnesku. U njemu se navodi da je USAID donio konačne odluke da ukine skoro 5.800 grantova, dok je zadržao više od 500, te da je State Department ukinuo oko 4.100 grantova, a zadržao oko 2.700.

Zvaničnik administracije rekao je u ranijem sudskom podnesku da razlozi za raskid ugovora uključuju da su oni bili povezani sa različitošću, jednakošću, uključivanjem i naporima za pristupačnost, ili su smatrani rasipničkim.

Trump je zauzeo tvrd stav prema programima koji se odnose na raznolikost, jednakost i inkluziju, potpisavši izvršnu naredbu prošlog mjeseca drugog dana na funkciji kojom se šefovima federalnih agencija nalaže da ukinu politiku DEI.

Administracija je u srijedu saopćila da je državni sekretar Marco Rubio naredio da se fakture tužitelja sa kašnjenjem za rad prije 24. januara, kada je počelo zamrzavanje plaćanja, "ubrzaju za plaćanje bez uobičajenih procedura provjere, u dobroj vjeri da se ispoštuje" Alijev nalog. Rečeno je da će dio novca biti isplaćen u srijedu, dok bi puna plaćanja mogla potrajati sedmicama.

Zamrzavanje finansiranja podriva napore za pružanje pomoći

Trump, republikanac, naredio je 90-dnevnu pauzu za svu stranu pomoć prvog dana na funkciji prošlog mjeseca. Ta naredba, kao i naredbe za obustavu rada koje su uslijedile, zaustavljanje operacija USAID-a širom svijeta, ugrozile su isporuku spasonosne hrane i medicinske pomoći, bacivši globalne napore humanitarne pomoći u haos.

USAID administrira oko 60% američke strane pomoći i isplatio je 43,79 milijardi dolara u fiskalnoj 2023. Prema izvještaju Kongresne istraživačke službe ovog mjeseca, njegova radna snaga od 10.000, od kojih oko dvije trećine služi u inostranstvu, pomogla je u oko 130 zemalja.

Trumpova administracija je u nedjelju saopćila da sve osim lidera i kritičnog osoblja u USAID-u stavlja na plaćeno administrativno odsustvo i eliminira 1.600 radnih mjesta. Sindikati zaposlenih tužili su da osporavaju smanjenje, iako im je sudija prošle sedmice dozvolio da nastave.

Ali, kojeg je imenovao Trumpov demokratski prethodnik, bivši predsjednik Joe Biden, izdao je svoju privremenu zabranu pristupa kako bi spriječio nepopravljivu štetu tužiteljima dok razmatra njihove zahtjeve.

Tužitelji navode da je Trump prekoračio svoja ovlaštenja prema saveznom zakonu i Ustavu SAD-a tako što je efektivno rasformirao nezavisnu agenciju i ukinuo potrošnju koju je odobrio Kongres.

Tužitelji su rekli da uprava nije učinila ništa da se povinuje zabrani, a neki su rekli da će se zatvoriti za nekoliko dana ako ne budu plaćeni.

"Dužine na koje je vlada spremna ići da prekrši sudski nalog, a sve u cilju okončanja humanitarne pomoći koja spašava živote, je zapanjujuća", rekla je u srijedu Allison Zieve, advokatica koja zastupa dvije tužiteljice, Koaliciju za zagovaranje vakcine protiv AIDS-a i Mrežu za razvoj novinarstva.

Među ostalim tužiteljima su međunarodna razvojna kompanija DAI Global i organizacija za pomoć izbjeglicama HIAS.

I Ali i savezni sudija Rhode Islanda u odvojenom slučaju zbog šireg federalnog zamrzavanja plaćanja osudili su Trumpovu administraciju zbog nepoštovanja njihovih naređenja. Administracija u oba slučaja tvrdi da pokušava u dobroj vjeri da tumači i poštuje naredbe.

Sastanak je posljednji u nizu angažmana između dvije strane, uključujući telefonski razgovor ranije ovog mjeseca između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Rad na obnavljanju američko-ruskih odnosa bio je na dnevnom redu prošle sedmice razgovora između američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

Američki State Department je nakon tih razgovora u Rijadu saopćio da su se dvije strane složile da stvore “mehanizam konsultacija za rješavanje iritacija naših bilateralnih odnosa s ciljem poduzimanja koraka neophodnih za normalizaciju rada naših diplomatskih misija”.

Diplomatski odnosi između Rusije i Sjedinjenih Država su se pogoršali tokom protekle decenije, pri čemu su obje strane protjerale diplomate.

Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

S naglaskom na pooštravanju biosigurnosti na farmama, ministarka poljoprivrede Brooke Rollins rekla je da će USDA uložiti još milijardu dolara povrh otprilike dvije milijarde koje je već potrošila na borbu protiv ptičijeg gripa od početka epidemije 2022. Zvaničnici su nagovijestili plan ranije ovog mjeseca.

Nije jasno koliko još farmeri mogu učiniti da zadrže virus.

Uzgajivači jaja i peradi rade na zaštiti svojih ptica još od izbijanja ptičje gripe 2015. poduzimajući mjere poput zahtjeva od radnika da se presvuku i istuširaju prije ulaska u kokošinjce, koristeći posebne setove alata i dezinfekciju svih vozila koja ulaze na farme. Izazov je u tome što se virus lako prenosi divljim pticama dok migriraju pored farmi.

A glavni razlog zašto su cijene jaja skočile na rekordni prosjek od 4,95 dolara za tuce ovog mjeseca je taj što je više od 166 miliona ptica zaklano kako bi se ograničilo širenje virusa nakon što su otkriveni slučajevi - od kojih su većina kokoši koje nose jaja. Prošli mjesec je bio najgori do sada za uzgajivače jaja sa skoro 19 miliona zaklanih pilića koji nose jaja.

Samo prošlog mjeseca, USDA je predvidjela povećanje cijena jaja za 2025. godinu za 20%.

A današnje prosječne cijene prikrivaju koliko je situacija loša, a potrošači ponegdje plaćaju više od jednog dolara za jaje. Situacija šteti potrošačima i navela je restorane kao što su Denny's i Waffle House da dodaju doplatu na jela od jaja.

Visoke cijene jaja, koje su se više nego udvostručile od prije početka epidemije, koštale su potrošače najmanje 1,4 milijarde dolara prošle godine, prema procjeni poljoprivrednih ekonomista sa Univerziteta u Arkanzasu.

Cijene jaja također obično rastu svakog proljeća pred Uskrs, kada je potražnja velika.

Kada će Trumpov plan sniziti cijene?

Rollins je priznala da će trebati neko vrijeme prije nego što potrošači vide učinak na blagajni. Na kraju krajeva, zaraženim farmama su potrebni mjeseci da odlože leševe, saniraju svoje farme i uzgoje nove ptice. Ali je izrazila optimizam da će nova investicija pomoći cijenama.

"Biće potrebno neko vrijeme da prođe, mislim u narednih mjesec ili dva, ali nadamo se do ljeta", rekla je Rollins.

Rollins je također rekla da vjeruje da će USDA imati osoblje koje mu je potrebno da odgovori na ptičju gripu čak i nakon što se svi rezovi u saveznoj radnoj snazi izvrše prema smjernicama Odjeljenja za vladinu efikasnost Elona Muska.

"Hoćemo li imati resurse potrebne za rješavanje plana koji sam upravo iznijela? Uvjereni smo da hoćemo," rekla je, "dok se preusmjerimo i procijenimo gdje USDA troši novac, gdje naši zaposlenici provode svoje vrijeme."

Plan predviđa ulaganje od 500 miliona dolara za pomoć poljoprivrednicima da pojačaju mere biosigurnosti, 400 miliona dolara dodatne pomoći za farmere čija su jata zahvaćena ptičjim gripom, i 100 miliona dolara za istraživanje i potencijalni razvoj vakcina i terapija za kokošja jata u SAD i istraživanje povlačenja onoga što administracija smatra ograničavajućim u nekim državnim pravilima.

USDA već plaća farmerima sve ptice koje moraju da zakolju zbog virusa, a otprilike 1,2 milijarde dolara otišlo je na ta plaćanja.

Administracija također pregovara o uvozu oko 70 do 100 miliona jaja iz drugih zemalja u narednim mjesecima, rekao je Rollins. Ali prošlog mjeseca je proizvedeno 7,57 milijardi konzumnih jaja, tako da se čini da taj uvoz neće napraviti značajnu razliku na tržištu.

Zvaničnici Trumpove administracije sugerirali su da bi vakcine mogle pomoći u smanjenju broja ptica koje se moraju zaklati kada dođe do izbijanja. Međutim, nijedna vakcina nije odobrena, a industrija je rekla da trenutni prototipovi nisu praktični jer zahtijevaju pojedinačne injekcije za svaku pticu. Osim toga, vakcinacija ptica mogla bi ugroziti izvoz.

Nacionalna federacija za ćurke saopćila je da bi plan koji je Rollins iznio trebao pomoći stabilizaciji tržišta, ali je trgovačka grupa ohrabrila USDA da obrati pažnju na sve uzgajivače jaja i peradi, a ne samo na proizvođače jaja.

"Presudom o jednom od najviših političara, sudovi su demonstrirali nezavisnost i nisu popustili pod političkim pritiskom. Pravosudni sistem napredovao je u zemlji u kojoj je napredak veoma spor od početka. A druga strana su, naravno, političke posljedice ili implikacije. Brine me kada se političar, građanin zemlje ne pridržava odluke nezavisnog suda koji se očigledno mora poštovati. Dodik ima pravo žalbe, što je dio sudskog procesa, vladavine prava u svakoj demokratiji. Ali Dodik mora da prihvati odluku nezavisnog sudskog sistema u BiH”, rekao je Petrič.

Sud Bosne i Hercegovine proglasio je Dodika krivim i izrekao zatvorsku kaznu od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog neizvršavanja odluke Visokog predstavnika Kristijana Šmita. Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS Mladen Lukić oslobođen je optužbi.

U prvim reakcijama posle saopštavanja presude, Dodik je rekao da se radi o političkoj odluci i da od ovog trenutka Bosna i Hercegovina više ne postoji. Odluku suda u Sarajevu kritikovali su predstavnici ministarstva spoljnih poslova Rusije, države kojoj je Dodik blizak, kao i mađarski premijer Viktor Orban.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istog dana je doputovao u Banjaluku, gdje je kazao je da je ovo težak dan za Republiku Srpsku, tvrdeći da je ovaj entitet "napadnut" i obećao je podršku zvaničnog Beograda.

Dodik je, kako ističe Petrič, poznat po “antibosanskim” stavovima, a ističe da mu je lično žao, jer je u vrijeme dok je bio visoki predstavnik u BiH, imao dobru profesionalnu saradnju sa njim.

“Napustio sam Bosnu prije 25 godina i u to vrijeme, na prelazu milenijuma, imao sam vrlo dobar radni odnos sa gospodinom Dodikom. Takođe, lično smo se uvažavali, sarađujući jedan sa drugim. To se promijenilo iz razloga koje samo gospodin Dodik može da objasni, već pod mojim nasljednikom, Pedijem Ešdaunom”, navodi Petrič.

Sadašnji visoki predstavnik Kristijan Šmit, prema riječima Petriča, dolazi iz važne evropske zemlje - Njemačke i ima snažnu podršku Evropske unije.

“Gospodin Dodik je vrlo jasno pokazao da ovoj zemlji očigledno i dalje treba visoki predstavnik. A ja sam bio taj koji je dugi niz godina tvrdio da bi bilo dobro zatvoriti tu kancelariju. Zato što mislim da je važno da političari i građani u Bosni i Hercegovini preuzimaju odgovornost za državu. Ali ako to nije slučaj, onda, mislim da imamo problem”, objašnjava Petrič.

Dodik i članovi njegove porodice godinama se već nalaze pod sankcijama američkog Sekretarijata za finansije.

Iz State Departmenta za Glas Amerike nisu odgovorili na zahtjev za komentar o presudi Dodiku do trenutka objavljivanja teksta.

Uoči izricanja presude u Banjaluku je došao Rudi Đulijani, nekadašnji gradonačelnik Njujorka i bivši saradnik predsjednika SAD Donalda Trumpa, koji je govorio na mitingu podrške Dodiku.

“On je veoma snažan, posvećen lider koji vjeruje u vrijednosti zapadne civilizacije. Slobodu govora, pravednost i poštenje. To je neko ko ima poštovanje prema SAD. Vidim da i vi imate poštovanje”, kazao je Đulijani okupljenima na skupu u Banjaluci.

Komentarišući ovakav potez Đulijanija, Petrič je ocijenio da je on nekada bio veoma cijenjen dok je obavljao funkciju gradonačelnika Njujorka.

“Nažalost, poslije je zaista izgubio sav svoj politički kredibilitet. Mislim da sada ni predsjednik Trump ne želi više da ima posla s njim”, ocenio je Petrič.

Nekadašnji visoki predstavnik u BiH smatra i da nije izvjesno da nova američka adminstracija promijeni stav prema predsedniku Republike Srpske.

“Mislim da je Dodik sitna riba, da tako kažem, da bude na pameti predsjedniku Trumpu. Možda ako bude novog odnosa Trumpa i Putina, da bi nešto moglo da se desi, ali je ne mislim da će do toga doći. Ovo je jednostavno premalo. Postoje veća pitanja, poput Ukrajine, ili Bliskog istoka, koja su na dnevnom redu supersile u Vašingtonu”, naveo je Petrič.

On se zapitao i zašto bi SAD imale interes da mijenjaju odnos prema Dodiku, koji krši Dejtonski sporazum, a čiji su tvorac upravo Sjedinjene Države.

“Dodik je de fakto izolovan i u Evropi. Ko želi da radi sa njim? Ko hoće da ga brani”, zapitao se Petrič.

Austrijski političar smatra i da se Dodik prethodnih godina nije bavio pitanjima od suštinske važnosti za BiH.

“Kada sam ja bio tamo, Bosna je, uprkos ratu, imala oko četiri miliona stanovnika. Sada je pala na 2,5 miliona. Mladi odlaze dugi niz godina. Oni ne vide perspektivu za sebe u zemlji. Ovo je pitanje koje treba postaviti. Ko je odgovoran za ovo? A to su bosanskohercegovački političari, a jedan od njih je i Dodik”, ističe Petrič.

Javnost, ili barem značajan broj građana srpskog entiteta u BiH, odluku suda u Sarajevu “dočekao” je kao još jedan dokaz o nepravednom tretmanu u zajedničkoj državi.

Petrič, međutim, kaže da je stvar u poštovanju pravosudnog sistema i funkcionalnoj državi, i kao primjer navodi Austriju, u kojoj su u prethodnom periodu za korupciju osuđeni i kancelar i vicekancelar i ministar finansija.

“Ovo je funkcionalna demokratija. Ovo je funkcionalan pravosudni sistem. Dakle, na ovaj način, ja to vidim kao pozitivan razvoj u ionako, slaboj i nefunkcionalnoj državi. Ali očigledno je da je državni sud u ovom pogledu uradio svoj posao i nije mogao da bude zaustavljen političkom intervencijom. I ovo je veliki napredak”.