Propusti u komunikaciji sa lokalnim službama za sprovođenje zakona omeli su Tajnu službu u obavljanju dužnosti uoči atentata na bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u julu u Pennsylvaniji, navodi se u novom izvještaju u kojem se iznosi niz propuštenih prilika da se zaustavi napadač koji je otvorio vatru sa krova zgrade koja nije bila obezbjeđena.

U dokumentu na pet stranica, u kojem se sumiraju ključni zaključci izvještaja, za propuste se optužuju i lokalne i federalne snage i ukazuje na niz propusta koji su prethodili pucnjavi 13. jula na mitingu u Butleru, u Pennsylvaniji, u kojoj je Trumpu povrijeđeno uho.

Izvještaj je prvi zvanični pokušaj Tajne službe da nabroji sve propuste tog dana, koji su već izneseni u svjedočenjima u Kongresu, medijima i saopštenjima. Objavljen je u svijetlu novih pitanja, pokrenutih posle nedavnog hapšenja čovjeka na Floridi kojeg vlasti sumnjiče da je pokušao da ubije Trumpa.

"Važno je da odgovaramo za propuste 13. jula i da naučene lekcije iskoristimo da osiguramo da se ne ponovi takva neuspjela misija", naveo je u saopštenju vršilac dužnosti direktora Tajne službe Ronald Rowe.

On je na konferenciji za novinare povodom objavljivanja izvještaja rekao da je postojala popustljivost koja je dovela do kršenja bezbjednosnih protokola i da će po potrebi biti preduzete disciplinske mjere.

U izvještaju se iznosi niz "nedostataka u komunikaciji" prije nego što je 20-godišnji Thomas Matthew Crooks ispalio osam metaka u Trumpovom pravcu, sa krova zgrade koja je bila veoma blizu bine na kojoj je republikanski kandidat govorio. Crooksa je ubio snajperista Tajne službe.

Tajna služba je, prema izvještaju, znala prije pucnjave da je mjesto gdje se miting održava problematično iz bezbjednosnog aspekta.

Među problemima je bilo to što neki lokalni policajci nisu znali da postoje dva komunikaciona centra na licu mjesta, što znači da nisu znali da Tajna služba ne prima njihove radio prenose.

Lokalne policijske snage takođe su prenosile ključne informacije van radio frekvencije Tajne službe. Dok su policajci tragali za Crooksom prije napada, detalji su se prenosili "preko mobilnih uređaja, na nepotpun način", umjesto preko mreže koju je koristila Tajna služba.

"Neuspjeh službenika da putem radio veze opišu napadača, ili prenesu ključne informacije dobijene od lokalnih službi za sprovođenje zakona o sumnjivom pojedincu na krovu kompleksa AGR, svim federalnim službenicima u Butleru, 0meo je kolektivnu informisanost svih pripadnika Tajne službe", navodi se u izvještaju.

Taj prekid komunikacije naročito je bio problematičan za agente koji su štitili Trumpa, a "koji nisu bili informisani o tome koliko su državni i lokalni policajci bili usredsređeni na pronalaženje sumnjive osobe u minutima uoči napada". Da su znali, ističe se u izvještaju, mogli su da donesu odluku da Trumpa prebace na drugu lokaciju dok traje potraga.

U izvještaju se pokreću i pitanja o tome zašto pripadnici lokalnih policijskih snaga nisu bili na krovu na koji se Crooks popeo prije nego što je otvorio vatru.

Lokalni taktički tim bio je na drugom spratu zgrade, u kompleksu sa čijeg krova je Crooks pucao. Više službi za sprovođenje zakona dovodilo je u pitanje opravdanost te pozicije, "ali se nije naknadno raspravljalo" o tome da se to promijeni. I nije bilo razgovora sa Tajnom službom o tome da se jedan tim rasporedi na krovu, navodi se u izvještaju.

Tim koji je bio na drugom spratu zgrade nije imao kontakt sa Tajnom službom prije mitinga. Angažovala ga je lokalna policija da pomogne u organizaciji skupa, bez znanja Tajne službe, ističe se u izvještaju.

U sižeu izvještaja ne identifikuju se pojedinci koji možda snose krivicu za propuste, niti se sugeriše da je bilo ko kažnjen. AP je prethodno prenio da je najmanje pet agenata Tajne službe prebačeno na modifikovanu dužnost. Direktorica službe u to vrijeme, Kimberly Cheatle, podnijela je ostavku više od nedelju nakon pucnjave, navodeći da preuzima punu odgovornost za neuspjeh.

Istragu vode i Kongres, kao i generalni inspektor Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost.

Vršilac dužnosti Tajne službe rekao je da pucnjava u julu, kao i incident prošle nedelje kada je uhapšen 58-godišnji Ryan Wesley Routh, nakon što su agenti spazili cijev puške u žbunju na terenu u West Palm Beachu gdje je Trump igrao golf, naglašavaju potrebu da se promijene standardi zaštite zvaničnika.

Istakao je međutim da su agenti donijeli ispravne odluke prilikom drugog pokušaja napada na Trumpa. Routh nije otvorio vatru prije nego što je uhapšen.

Novac je uplatio u novembru prošle godine, čime je izbjegao jednogodišnju robiju na koju je osuđen, potvrđeno je iz Općinskog suda u Sarajevu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Kasumović je osuđen zbog bludnih radnji nad petnaestogodišnjakom, a pravosnažnu kaznu mu je izrekao 22. maja prošle godine Općinski sud u Sarajevu.

Proglašen je krivim da je u decembru 2019. počinio bludne radnje nad maloljetnikom, navedeno je u presudi u koju je RSE imao uvid. Optužnicu protiv njega Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je početkom februara 2021. godine.

Kasumović je nakon pravosnažne presude iskoristio pogodnost koju osuđenicima omogućavaju zakoni u Bosni i Hercegovini i zatražio da mu kazna zatvora bude zamijenjena novčanom.

Za proces protiv njega i presudu koja mu je izrečena saznalo se nakon što se, prije nekoliko dana, po završetku predstave na Sarajevo Festu obratio mladić koji je rekao da je bio žrtva seksualnog zlostavljanja, a za to je okrivio Kasumovića.

Mladić je tada kazao da nije bio "jedina žrtva" i da je postojao proces u drugom slučaju u kome je Kasumović već osuđen.

Glumac, koji je proteklih nekoliko godina rijetko istupao u medijima, nije odgovarao na telefonske pozive i poruke RSE za razgovor o optužbama za zlostavljanje.

Pojavljujući se u programu Radio-televizije Crne Gore, u decembru 2022. godine, potvrdio je da živi na porodičnom imanju u rodnom Bijelom Polju, na sjeveru Crne Gore.

U zemljama regije ovaj glumac je poznat po ulozi u popularnoj humorističnoj seriji, ali u brojnim pozorišnim predstavama.

Kako se saznalo?

Predstava Beogradskog narodnog pozorišta "Tiho, tiše" izvedena je 16. septembra na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu.

Bavi se problemima seksualnog i vršnjačkog nasilja o čemu je nakon njene izvedbe upriličen i razgovor s publikom.

Glumcima i publici tada se obratio mladić iz publike koji je kazao da je kao 14-godišnjak bio žrtva seksualnog zlostavljanja.

U pozorišnoj dvorani tada je bila i Teodora Marković, dramaturginja u predstavi, koja je za RSE kazala da je mladić njen prijatelj te je istaknula da on taj slučaj nije prijavio policiji i tužilaštvima.

"Pogledao je predstavu i osjetio potrebu da kaže svoje iskustvo nakon aplauza i poklona glumaca. U tom trenutku uopšte nisam mogla da zamislim da se to zaista dešava. U svemu, nije želeo neku medijsku pažnju", kazala je Marković.

Umjetnički direktor Sarajevo Festa Haris Pašović, koji je također prisustvovao ispovijesti mladića, kazao je za RSE da su svi prisutni bili veoma potreseni.

"Pitao sam ga možemo li nekako da mu pomognemo. On je rekao – ne. Kazao je da ima potrebnu pomoć, ali da je želio da se to zna", kazao je Pašović.

Istakao je i kako je bio šokantan trenutak kada je mladić iznio ime sarajevskog glumca, tereteći ga za zlostavljanje.

Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo za RSE je rečeno da, izuzev presude iz 2023, protiv Kasumovića nema drugih prijava i pokrenutih istraga.

Šutnja struke

Nakon saznanja da je Kasumović osuđen za bludnje radnje nad maloljetnikom i da se njegovo ime spominje u još jednom svjedočenju mladića, nije bilo značajnijih reakcija iz krugova filmskih i teatarskih umjetnika u BiH.

"Mi to, jednostavno, nismo znali. Vidio sam dosta ljudi koji su pisali o tome i koji su vrlo žestoki u toj osudi. Ne može niko ko je pri svijesti da kaže bilo šta drugo osim najveće osude", rekao je Pašović.

On je naveo i kako je bitno da se priča o sličnim slučajevima, te da "pravosuđe prati to što se dešava".

Sarajevska dramaturginja Asja Krsmanović jedna je od rijetkih koja je javno reagirala objavivši na svom Facebook profilu da bosanskohercegovačko društvo "svojim nepostojećim kaznama i prešućivanjem dozvoljava da se najgore stvari dešavaju najugroženijima".

Krsmanović je za RSE izjavila da je "većina šokirana", jer se godinama nije znalo za proces i presudu protiv Kasumovića.

"Živimo stvarno u društvu u kojem se, nažalost, takve stvari zataškavaju, moguće ih je zataškati. Dakle, nemamo nikakav način da saznamo, osim kuloara, pa do koga dođe, e to je ono što je jezivo u cijeloj priči", rekla je za RSE.

Dodala je i kako problem predstavljaju sudske presude koje su uglavnom blage i ne idu u zaštitu žrtava.

"Dakle, činjenica da vi možete zatvorsku kaznu od godinu dana zamijeniti za novčanu nadoknadu je neka vrsta ismijavanja pravde", rekla je Krsmanović.

Krsmanović je inače jedna od osnivačica pokreta "Nisam tražila" koji je nastao u januaru 2021, otvaranjem stranice na Facebooku, nakon ispovijesti srbijanske glumice Milene Radulović o tome kako ju je njen učitelj glume, beogradski režiser i scenarista Miroslav Aleksić silovao kada je imala 17 godina.

Na stranici je prikupljeno na stotine ispovijesti o verbalnom, fizičkom i seksualnom zlostavljanju iz cijelog regiona.

Nema registra pedofila?

Presuda Moameru Kasumoviću nije jedini primjeri seksualnog zlostavljanja maloljetnika koji je "isplivao" u javnost proteklih godina u BiH.

Među najpoznatijima je slučaj nastavnika tjelesnog odgoja Samira Alihodžića koji je u novembru 2021. pravosnažno osuđen za bludne radnje nad maloljetnicom.

Nakon toga objavljeno je da se vratio na posao, a uslijedile su brojne reakcije roditelja i javnosti, a Alihodžić je, u konačnici, dao otkaz.

Registar osoba koji su pravosnažno osuđeni za pedofiliju i seksualno prijestupništvo još nije zaživio u Federaciji BiH iako je Zakon koji to predviđa usvojen još u januaru ove godine.

U tzv. registar pedofila će biti, među ostalima, upisani pravosnažno osuđeni za spolni odnos s djecom, bludne radnje te zadovoljenje pohote pred djetetom.

Registar neće biti javan. Podaci iz njega, kako se navodi u zakonu, mogu se osim pravosudnim i sigurnosnima institucijama, ustupati organizacijama i institucijama koji su u svom angažmanu u neposrednom kontaktu s djecom.

Drugi bh. entitet, Republika Srpska, ovakav registar je dobila 2018. godine.

Ministar pravde u tom entitetu Miloš Bukejlović kazao je na sjednici Narodne skupštine RS u martu 2023. da se u njemu nalazi oko 200 osoba.

Koliko košta sloboda?

Za kazneno djelo spolnog odnosa s djecom, Kazneni zakon Federacije BiH odredio je kazne od jedne godine do kazne dugogodišnjeg zatvora.

Zakon predviđa blaže kazne za bludnje radnje, za koje je Kasumović i osuđen, a one se kreću u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora.

U predmetima u kojima je pravosnažno izrečena jednogodišnja kazna zatvora, osuđenici stječu pravo da kaznu zamijene novčanom. To im omogućavaju krivični zakoni BiH, dvaju entiteta i Brčko Distrikta, a za to je dovoljno da osuđenici podnesu zahtjev koji sudovi automatski prihvaćaju.

Dan zatvora "košta" 100 konvertibilnih maraka (oko 50 eura), prema kaznenim zakonima BiH, Federacije BiH i Brčko distrikta, kao zasebne administrativne jedinice, dok ga je u RS moguće otplatiti za 50 konvertibilnih maraka (oko 25 eura).

Od mogućnosti zamjene za novčanu kaznu, u Krivičnom zakonu BiH izuzeta su kaznena djela terorizma i ona koja su usmjerena protiv integriteta države.