Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno iz Ministarstva pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država.
Informacija o početku suđenja Kandiću, koji se sumnjiči da je u "Islamsku državu" (IDIL) doveo više od 20.000 militanata, prva je informacija dostupna za javnost od deportacije Kandića iz BiH u SAD-a i njegova izjašnjavanja o krivnji u novembru 2017. godine u New Yorku.
Za RSE je, skoro četiri godine kasnije, iz američkog ministarstva pravosuđa potvrđeno i da je Kandić u pritvoru Metropolitan centru za pritvor u Brooklynu.
Kandić je uhapšen u Sarajevu u augustu 2017. godine. Krajem oktobra iste godine deportiran je u SAD, gdje je već bila podignuta optužnica zbog sumnje da je jedan od najtraženijih suradnika "Islamske države". Kandiću se sudi u SAD-u jer je imao trajnu dozvolu boravka.
New York, gdje je živio, napustio je 2013. godine, koristeći lažne dokumente. Tada se, prema optužnici, pridružio "Islamskoj državi".
Prema sigurnosnim agencijama u BiH, Kandić (1981.), inače porijeklom iz Peći na Kosovu, boravio je od početka 2017. godine, pod lažnim imenom Edin Radončić.
U BiH je ušao avionom s ukrajinskim pasošem na ime Ivan Popović i šest mjeseci je živio u sarajevskom naselju Grbavica.
Kad su ga, nakon nekoliko mjeseci potrage, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu BiH locirali u iznajmljenom stanu, Kandić je kod sebe imao dva lažna kosovska pasoša od čega je jedan izdat na ime Edin Radončić, tri bankovne kartice na različita imena, kao i SIM kartice koje je koristio za komunikaciju sa svojim suradnicima.
Na ročištu o ekstradicijskom pritvoru pred Sudom BiH tvrdio je da je "završio samo osnovnu školu i kurs za vodoinstalatera". Negirao je bilo kakve veze s militantima.
Sigurnosni zvaničnici u BiH su tada rekli da je Kandić „koristio najmanje 10 identiteta i pasoše šest zemalja" s kojima je putovao od SAD-a preko Paname i Brazila do Turske, Sirije i Njemačke.
Za šta ga optužuju SAD?
Na prvom pojavljivanju pred Okružnim sudom SAD-a u Istočnom okrugu New Yorka, Kandić je izjasnio da nije kriv za djela koja mu se stavljaju na teret.
Tužitelji su rekli da je Kandić u Tursku otputovao u decembru 2013. i nakon toga se pridružio militantnoj „Islamska država“, pomažući regrutirati druge militante putem interneta.
Kandić je komunicirao s potencijalnim regrutima uglavnom putem više od stotinu Twitter računa koje je kontrolirao, rekli su tužitelji.
Jedan od njegovih regruta bio je Jake Bilardi, australski tinejdžer nazvan “Džihadi Jake” koji je izveo samoubilački napad u Iraku u martu 2015., prema tužiteljima.
Kandić je pomogao Bilardiju da otputuje iz Melbournea u Istanbul 2014. i osobno ga je potaknuo da izvede napad, rekli su tužitelji.
Također je pomogao drugim ljudima da putuju na Bliski Istok kako bi pomogli grupi, tvrde tužitelji.
Kandić je optužen za pružanje materijalne potpore „Islamskoj državi“, koju su Ujedinjeni narodi proglasili terorističkom organizacijom.
Mogao bi se suočiti s doživotnom robijom ako bude osuđen.
U internetskoj komunikaciji sa suradnicima, navedeno je u optužnici, Kandić je naveo da je radio u graničnom uredu „Islamske države“ u Turskoj i da je dio tima koji je provjeravao pozadinu stranih boraca koji su se htjeli pridružiti militantima u Siriji.
Kandić je suradnicima rekao da je putovao na teritorij pod kontrolom militanata i s njega, uključujući Rakku u Siriji, u vezi sa svojim radom s ISIS-om. U snimljenom glasovnom dopisu od Kandićevog suradnika, Kandić je naveo: “Imam mnogo mudžahedina u Europi, mnogo” i “Poslao sam preko 20.000 braće… u Šam.”
“Mudžahidi” se odnosi na borce. Pripadnici „Islamske države“ koriste izraz "Šam" za označavanje regije Levanta, uključujući Siriju.
'Iznimna opasnost za okolinu'
Nakon izjašnjavanja da nje kriv pred Sudom u New Yorku, Kandiću je određen stalni pritvor do početka i dok traje suđenje.
U odluci o pritvoru, navodi se, između ostalog da je riječ o osobi koja predstavlja veliku opasnosti za okolinu.
Također, utvrđeno je da postoji opasnost od bijega, na osnovu njegovih opsežnih putovanja u inozemstvo, boravka u Turskoj i BiH i lažnih dokumenata, ali i iskazane sposobnost da zaobiđe ograničenja i liste osoba kojima je letenje zabranjeno.
"Optuženik također ima razvijenu mrežu inozemnih kontakata tokom višegodišnjeg boravka u Turskoj i naknadnog preseljenja u Bosnu. Optuženik je vješto održavao tu mrežu putem aplikacija za poruke. Na primjer, vladina istraga je otkrila da, kada je jedan ili više računa na društvenim mrežama zatvorio davatelj usluga ili je bio prekinut, optuženik je ponovo uspostavio komunikaciju sa svojim kontaktima putem novootvorenih računa", napisano je u odluci o pritvoru.
Kandić je u pritvoru u Brooklynu, u centru koji može primiti oko 1.700 osoba. Nije poznato više detalja o njegovu boravku u ovoj ustanovi.
Odveo i dvije Dankinje u Siriju?
U maju 2021. godine dansko državno tužiteljstvo podignulo je optužnicu protiv 23-godišnje Dankinje libanonskog porijekla koja je 2016. godine preko Turske otputovala u Siriju gdje se pridružila tzv. Islamskoj državi.
Nju je na povratku iz Sirije uhapsila turska policija i 2019. deportirala u Dansku.
Između ostalog, Tužiteljstvo je tereti da je 2017. godine vrbovala i mlađu, tada 17-godišnju sestru da se pridruži IDIL-u te joj osigurala “ličnu preporuku”.
Kao ključnu osobu i preporuku za njihov odlazak u Siriju dansko tužiteljstvo navodi upravo Mirsada Kandića.
Osobe s Balkana u Siriji i Iraku
Takozvanoj Islamskoj državi u Siriji i Iraku se na vrhuncu ove grupe pridružilo oko 40.000 stranaca iz više od stotinu zemalja svijeta.
Među njima su i građani zemalja Zapadnog Balkana, ponajviše s Kosova i iz BiH.
Procjenjuje se da je ukupno sa Zapadnom Balkana otišlo više od hiljadu osoba.
U poređenju s kontingentima iz drugih zemalja, kontingent Zapadnog Balkana u Siriji i Iraku je u prosjeku bio stariji i uključivao je više žena.
To je zbog migracije (hidžre) cijelih porodica, ponekad i tri generacije.
Dvije godine nakon teritorijalnog pada tzv. Islamske države, u Siriji i Iraku je, osim odraslih, i dalje oko 230 djece čiji su roditelji iz zemalja Zapadnog Balkana.
Osim Kandića, na američkoj listi najtraženijih osoba povezanih s militantima u Siriji i Iraku je i Nusret Imamović iz BiH, za kojeg se vjeruje da je otišao u Libiju, a koji je bio povezan s grupom Al-Nusra front u Siriji.
Jedan od najtraženijih komandanata "Islamske države" je i Lavdrim Muhaxheri s Kosova.
U 2017. godini pojavili su se informacije da je ubijen u Siriji, ali to nije zvanično potvrđeno.
