Izvještaj govori o pravosuđu, korupciji, građanskim slobodama, slobodi učešća u političkim procesima, diskriminaciji, nasilju...

Poštivanje integriteta osobe

Proizvoljno oduzimanje života i ostala nezakonita ili politički motivirana ubistva

Nije bilo izvještaja da su vlada ili njeni agenti počinili samovoljna ili nezakonita ubistva.

Nekažnjavanje za neke zločine počinjene tokom sukoba 1992-1995 i dalje je predstavljalo problem, posebno za one koji su odgovorni za približno 8.000 osoba ubijenih u genocidu u Srebrenici i za približno 8.000 drugih osoba koje su nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene tokom sukoba. Nadležni su uspjele procesuirati samo mali dio od preko 20.000 slučajeva seksualnog nasilja za koje se tvrdi da su se dogodili tokom sukoba.

Tokom godine, vlasti nisu postigle dovoljan napredak u procesuiranju ratnih zločina zbog nedostatka strateškog okvira i dugotrajnih organizacionih i finansijskih problema.

Odbijanje pravičnog javnog suđenja

Političke stranke i figure organiziranog kriminala ponekad su utjecale na pravosuđe i na državnom i na entitetskom nivou u politički osjetljivim slučajevima, posebno onim koji se odnose na korupciju. Vlasti ponekad nisu uspjele izvršiti sudske odluke.

Poštivanje građanskih sloboda

Sloboda izražavanja uključujući i medije

Državni zakoni predviđaju visoku razinu slobode izražavanja, ali neredovita i, u nekim slučajevima, pogrešna provedba i primjena zakona ozbiljno su potkopale slobode medija. Zakon zabranjuje izražavanje koje izaziva rasnu, etničku ili drugu vrstu netrpeljivosti, uključujući "govor mržnje", ali vlasti nisu provodile ta ograničenja.

Podaci linije za pomoć slobodnim medijima ukazuju na to da sudovi i dalje nisu uspjeli razlikovati različite medijske žanrove (posebno vijesti i komentare), dok su dugotrajni sudski postupci i pravne i financijske bitke financijski iscrpljivali novinare i redakcije.

Neovisni su mediji bili aktivni i iznosili su široka mišljenja, ali ponekad je to rezultiralo pritiskom ili prijetnjama novinarima. Dužnosnici suočeni s kritikama nastavili su praksu nazivanja novinara izdajnicima ili ih etiketirati kao članove oporbenih političkih stranaka kako bi ih diskreditirali.

Nastavio se politički i financijski pritisak na medijske kuće. Negativni ekonomski učinci pandemije nagrizili su financijsku stabilnost medija širom zemlje, čineći ih ranjivijima na vanjski pritisak.

Napadi na profesionalni integritet novinara i slobodu medija nastavili su se tijekom cijele godine. U nekoliko su navrata javni službenici ometali rad novinara. To je razdoblje obilježeno je pokušajima ograničavanja pristupa informacijama vezanim uz pandemiju.

Više političkih stranaka i institucije na entitetskoj razini pokušale su utjecati na uređivačku politiku i medijske sadržaje pravnim i financijskim mjerama. Kao rezultat toga, neki su mediji prakticirali autocenzuru.

Akademske slobode

Kantoni Tuzla i Sarajevo imaju zakone koji bi mogli ograničiti neovisnost i akademsku slobodu sveučilišta u njihovoj nadležnosti, dopuštajući izabranim općinskim vlastima da po svom nahođenju angažiraju i otpuštaju sveučilišno osoblje, uključujući akademike.

Osam javnih sveučilišta u zemlji i dalje su odvojena po etničkim linijama, uključujući njihove nastavne planove i programe, i relevantne školske aktivnosti. Profesori su navodno povremeno koristili predrasude na svojim predavanjima, dok je odabir udžbenika i školskog materijala pojačavao diskriminaciju i predrasude.

Sloboda mirnog okupljanja

Zakon predviđa slobodu mirnog okupljanja i vlada je to pravo općenito poštivala. Međutim, 12. svibnja policija RS prekinula je neformalno okupljanje i razgovor oko 10 članova neformalne skupine Pravda za Davida u centru grada Banja Luka, upozoravajući sudionike da njihovo javno okupljanje nije najavljeno policiji. Vođu grupe Ozrena Perduva policija je istog dana pozvala na saslušanje, gdje mu je rečeno da se sva slična okupljanja u budućnosti, čak i ako budu spontana, neće tolerirati. Pokret Pravda za Davida izvijestio je da je u sudskom sustavu RS-a bilo oko 60 aktivnih sudskih postupaka protiv njihovihpristaša. U dodatnih 30 slučajeva sud je odbacio sve optužbe.

Pokret Pravda za Davida pojavio se kao odgovor na ubojstvo 21-godišnjeg Davida Dragičevića 2018. godine, koje od rujna nije bilo riješeno. Dragičevićeva obitelj mobilizirala je tisuće građana podržavajući njihovu potragu za činjenicama ubojstva i zahtjevom za pravdom. Vlada RS opravdala je svoju odluku o zabrani svih javnih okupljanja skupine, uključujući prosvjede, tvrdeći da pokret tijekom prethodnih skupova nije u potpunosti poštovao zakon. Neki novinari i prosvjednici tvrdili su da je policija tijekom uhićenja primjenjivala pretjeranu silu na prosvjednike i izrađivala fotografije koje su izgleda potkrijepile njihove tvrdnje.

Lezbijske, homoseksualne, biseksualne, transrodne i interseksualne (LGBTI) zajednice planirale su organizirati drugi marš ponosa 23. kolovoza u Sarajevu. Zbog pandemije COVID-19, organizatori su odlučili ne održavati stvarni marš i premjestili su događaj na mrežu. Međutim, čak i prije premještanja događaja na mrežu, organizatori su se suočili s mnogim birokratskim preprekama, jer je Ministarstvo prometa Kantona Sarajevo odbilo njihov zahtjev za promjenom rute marša, navodeći navodne financijske gubitke za kompanije javnog prijevoza, bez obzira što će marš biti u nedjelju, kada je korištenje javnog prijevoza znatno manje. Kantonalno Ministarstvo unutarnjih poslova također je zatražilo od organizatora da plate prekomjerne sigurnosne mjere, uključujući prisutnost dva vozila hitne pomoći, dva vatrogasna vozila i betonske barijere na devet lokacija duž marš rute. Sličnih sigurnosnih zahtjeva redovito se odricalo za druge velike događaje koji nisu LGBTI.

Postoji 10 zakona koji reguliraju pravo na slobodno okupljanje u različitim dijelovima zemlje, a svi su općenito ocijenjeni pretjerano restriktivnima. Primjeri uključuju zabranu javnog okupljanja pred brojnim javnim institucijama u RS-u, dok neki kantonalni zakoni u Federaciji (npr. U Srednjobosanskom kantonu) propisuju kaznenu odgovornost za neispunjavanje administrativnih postupaka za održavanje mirnog okupljanja.

Sloboda kretanja

Iako zakon o azilu predviđa slobodu kretanja tražitelja azila, vlasti Unsko-sanskog kantona uvele su ograničenja bez odgovarajuće pravne osnove. To je rezultiralo time da su tražitelji azila - uključujući neke koji su bili uredno registrirani - prisilno udaljeni iz javnog prijevoza na ulazu na teritoriju kantona i spriječeni da koriste autobuse i taksije unutar kantona. Skupine tražitelja azila i migranata redovito su protiv volje odaljavane iz Bihaća na mjesto udaljeno nekoliko kilometara, gdje im je ograničeno kretanje. Samo mjesto nudilo je vrlo loše humanitarne i sigurnosne uvjete. Partner za pravnu pomoć Ureda Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) pravno je osporio ograničenja.

Zbog pandemije COVID-19, Vijeće ministara je 16. travnja donijelo odluku kojom se ograničava kretanje migranata bez dokumenata koji nisu imali valjane identifikacijske dokumente. Odlukom je zabranjeno kretanje i smještaj migranata izvan migrantskih centara, uključujući migrante koji su izjavili da namjeravaju podnijeti zahtjeve za azil i koji su posjedovali valjane dokaze o izraženoj namjeri da podnesu zahtjev za azil, kao i one koji su već zatražili azil. Neke su nevladine organizacije osporile odluku, objašnjavajući da je zakonski neutemeljena i krši osnovna ljudska prava migranata. Ova je praksa ukinuta krajem blokade u svibnju, iako nije objavljena formalna odluka o tome.

Sloboda učešća u političkom procesu

Izbori i političko učešće: Parlament BiH usvojio je 8. jula izmjene i dopune izbornog zakona kojima se gradu Mostar otvorio put za prve lokalne izbore u nakon 12 godina, čime se BiH uskladila s odlukom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Baralija protiv BiH. Postignuće je rezultat političkog sporazuma između stranaka SDA i HDZ zaključenog 17. juna. U skladu s tim održani su gradski izbori u Mostaru. Promatrači civilnog društva i međunarodne zajednice proces su uglavnom okarakterizirali kao slobodan i pošten. Središnja izborna komisija naredila je ponovno brojanje glasačkih listića na otprilike polovini biračkih mjesta u Mostaru, pojašnjavajući da je prebrojavanje uglavnom uzrokovano lošom obukom birača, a ne sistemskom prevarom, iako je jedna od političkih stranaka podnijela prijavu za prevaru kantonalnom tužilaštvu, što je bilo pod istragom na kraju izvještajnog perioda.

Političke stranke i političko učešće: Neki lideri manjih političkih stranaka žalili su se da su veće stranke imale virtualni monopol nad ministarstvima, javnim službama i medijima, gdje je članstvo u dominantnoj stranci bio preduvjet za napredak.

Učešće žena i manjinskih grupa: Iako zakon zahtijeva da najmanje 40 posto kandidata političke stranke budu žene, žene su imale samo 24 posto zastupničkih mjesta u Parlamentu BiH, što je porast za 19 posto u odnosu na 2019. U Parlamentu FBiH žene su imale 24 posto mjesta, isto kao i 2019. godine, dok su Narodnoj skupštini RS imale 20 posto, što je blagi pad u odnosu na 2019.

Zakon predviđa da Srbi, Hrvati i Bošnjaci kao i „ostali“, moraju biti adekvatno zastupljeni na svim nivoima vlasti. Vlada to nije poštovala.

Korupcija i nedostatak transparentnosti vlade

Zakon predviđa kazne za korupciju od strane dužnosnika, ali vlada nije učinkovito provodila zakon niti je javnu korupciju tretirala kao ozbiljan problem. Sudovi nisu obrađivali slučajeve korupcije na visokoj razini, a u većini pravomoćnih slučajeva izricane su uvjetne kazne. Dužnosnici su se često nekažnjeno bavili korupcijom, a korupcija je i dalje prevladavala u mnogim političkim i ekonomskim institucijama. Korupcija je bila posebno raširena u zdravstvu i obrazovanju, procesima javne nabave, lokalnoj upravi i postupcima zapošljavanja u javnoj upravi.

Vlada ima mehanizme za istraživanje i kažnjavanje zloupotrebe i korupcije, ali politički pritisak često je sprječavao primjenu tih mehanizama. Promatrači su policijsku nekažnjivost smatrali raširenom, a kontinuirano se izvještava o korupciji u državnim i entitetskim službama sigurnosti.

Korupcija: Iako je javnost korupciju smatrala endemskom u javnoj sferi, bilo je malo javnih zahtjeva za kaznenim progonom korumpiranih dužnosnika. Mnoštvo državnih, entitetskih, kantonalnih i općinskih uprava, svaka s ovlašću uspostavljanja zakona i propisa koji utječu na poslovanje, stvorilo je sustav koji nije imao transparentnost i pružao je mogućnosti za korupciju. Struktura vlade na više razina pružila je korumpiranim dužnosnicima široke mogućnosti da traže „naknade za usluge“, posebno u institucijama lokalne uprave.

Analitičari su smatrali da je pravni okvir za sprečavanje korupcije zadovoljavajući na gotovo svim razinama vlasti, a odsutnost procesa protiv visokih dužnosnika pripisali su nedostatku političke volje. Mnoge institucije na državnoj razini zadužene za borbu protiv korupcije, poput Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije, imale su ograničena ovlaštenja i financijskih sredstava.

Bilo je naznaka da je pravosuđe pod političkim utjecajem, a Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće bilo je u središtu korupcijskih skandala, uključujući navode da je predsjednik vijeća primio mito u zamjenu za miješanje u slučaj. Odgovornost sudaca i tužitelja bila je niska, a imenovanja se često nisu temeljila na zaslugama. Progoni su se također smatrali generalno neučinkovitima i podložni političkim manipulacijama, što je često rezultiralo uvjetnim osudama ili zatvorskim kaznama ispod obaveznih minimalnih kazni.

Prema profesorima i studentima, korupcija se nastavila na svim razinama sustava visokog obrazovanja. Profesori na brojnim sveučilištima izvijestili su da je primanje mita uobičajeno te da su imali pritisak od kolega i pretpostavljenih da daju više ocjene studentima s obiteljskim ili političkim vezama. Bilo je vjerodostojnih optužbi za korupciju u javnoj nabavi, javnom zapošljavanju i zdravstvenim uslugama.

Stav vlade prema međunarodnoj i nevladinoj istrazi navodnih zloupotreba ljudskih prava

Vladini službenici i u Federaciji i u RS-u pokušavali su povremeno ograničiti aktivnosti NVO-a. Promatrači su primijetili da su neki predstavnici civilnog društva koji rade na vrlo osjetljivim pitanjima poput zločina povezanih s sukobima i borbe protiv korupcije bili izloženi prijetnjama i verbalnim napadima. Nekoliko nevladinih organizacija u RS-u izvijestilo je da su lokalne vlasti vršile pritisak na njih dok su bile podvrgnute dugotrajnim poreskim inspekcijama, koje su ponekad trajale i do šest mjeseci.

Diskriminacija, društvena zloupotreba i trgovina ljudima

Žene

Silovanje i nasilje u porodici: Neuspjeh policije da silovanje supružnika tretira kao ozbiljno krivično djelo spriječilo je efikasno sprovođenje zakona. Žene žrtve silovanja nisu imale redovan pristup besplatnoj socijalnoj podršci ili pomoći i nastavile su se suočavati s predrasudama i diskriminacijom u svojim zajednicama i od predstavnika javnih institucija.

NVO su izvijestile da su vlasti često vraćale počinitelje u njihove porodične domove manje od 24 sata nakon nasilnog događaja, često navodno zbog zabrinutosti gdje će počinilac živjeti.

Tokom pandemije COVID-19, posebno tokom zatvaranja u aprilu, nevladine organizacije prijavile su povećan broj slučajeva nasilja u porodici.

Djeca

Obrazovanje: Djeca s poteškoćama u razvoju uopće nisu bila uključena u obrazovni proces i u potpunosti su ovisila o svojim roditeljima ili nevladinim organizacijama za obrazovanje. I Federacija i RS imale su strategije za poboljšanje prava osoba s invaliditetom koje su uključivale i djecu.

Više od 50 škola u cijeloj Federaciji i dalje je odvojeno po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Tamo gdje su se učenici, roditelji i nastavnici odlučili oduprijeti segregaciji, često su ih susretale politička ravnodušnost i ponekad zastrašivanje, što je naštetilo kvalitetu obrazovanja djece.

Sedmu godinu zaredom roditelji bošnjačke djece u povratničkim zajednicama širom RS nastavili su bojkot javnih škola u korist slanja svoje djece u alternativno školovanje koje je finansiralo i organiziralo Federalno ministarstvo obrazovanja uz podršku vlada Sarajeva i Zenice.

U Federaciji su srpskim učenicima uskraćena jezička prava predviđena ustavom Federacije, posebno u osnovnoj školi Glamoč u Kantonu 10, gdje su vlasti spriječile upotrebu srpskog jezika i udžbenika, uprkos značajnom broju učenika povratnika Srba.

Zlostavljanje djece: Porodično nasilje nad djecom bilo je problem. Iako relevantne institucije prikupljaju rasute podatke, ne postoji jedinstveni sistem prikupljanja podataka. Policija je istraživala i procesuirala pojedinačne slučajeve zlostavljanja djece. Prijavljen je samo mali broj slučajeva nasilja nad djecom i, kao posljedica toga, samo je nekoliko slučajeva izvedeno pred sudove. U mnogim slučajevima djeca su bila indirektne žrtve porodičnog nasilja.

Dijete, rani i prisilni brak: Aktivisti za prava djece i borbe protiv trgovine primijetili su da tužitelji nisu htjeli istražiti i procesuirati prisilne brakove koji uključuju romske maloljetnike, pripisujući to romskom običaju.

Manjine

Uznemiravanje i diskriminacija pripadnika manjina nastavili su se u cijeloj zemlji, mada ne tako često kao prethodnih godina.

Djela nasilja, kriminalizacije i ostalih zloupotreba na osnovu seksulane orijentacije i spolnog identiteta

Govor mržnje, diskriminacija i nasilje nad LGBTI osobama bili su široko rasprostranjeni. U svom Rozom izvještaju za 2020. godinu, SOC je izvijestio da je svaka treća LGBTI osoba u zemlji doživjela neku vrstu diskriminacije.

Radnička prava

Prema neformalnim procjenama, otprilike 40 posto radne snage bilo je neprijavljeno i radilo je u neformalnoj ekonomiji.

Nedostatak radničkih prava bio je izraženiji u privatnom sektoru, uglavnom zbog slabijih sindikata u privatnom sektoru i široke i izražene slabosti vladavine zakona.

U Londonu je u nedjelju održan samit posvećen postizanju mira u Ukrajini. Događaju su prisustvovali lideri nekoliko evropskih zemalja, kao i predstavnici Evropske unije i NATO-a. Osim toga, prema pisanju medija, Britanija i Francuska zajedno sa Ukrajinom razvijaju alternativni plan za mirovni sporazum, koji će potom dati SAD.

Jedna od tačaka sporazuma je sklapanje primirja između strana u sukobu na mjesec dana i zaustavljanje međusobnih napada na energetsku infrastrukturu, objasnio je francuski predsjednik Emmanuel Macron u intervjuu za Le Figaro. Istovremeno, primirje se još ne tiče prekida vatre. Druga etapa predviđa slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, ali nakon što mir bude zaključen.

Britanski premijer Keir Starmer je ranije pojasnio da bi ovaj plan, nakon razgovora sa SAD, mogao da se sprovede zajedničkim snagama.

„Za bezbjednost Evrope važno je da kontinent radi u bliskoj saradnji sa Sjedinjenim Državama”, naglasio je on.

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u izjavi za ABC da nije imao kontakt sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nakon što je u petak u Ovalnom kabinetu izbila burna diskusija između predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog lidera.

Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da ostaje privržen potpisivanju sporazuma između Kijeva i Washingtona o mineralima i da želi da nastavi dijalog sa Sjedinjenim Državama.

Savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz prokomentarisao je za Glas Amerike evropski samit u Londonu.

„Pozdravljamo što Evropljani preuzimaju vodeću ulogu u evropskoj bezbjednosti. Mislim, to je bilo ključno. Oni moraju da ulažu u u to. Oni su svakako pokazali volju, i obojica, i Starmer i Macron, pokazali su tu volju. Generalni sekretar NATO je razgovarao telefonom sa predsjednikom uoči dolaska predsjednika Zelenskog. Zato pozdravljamo što Evropa želi da ojača, ali također treba da ulaže u kapacitete za to. I sve je to bilo očigledno i ponavljano prije sastanka u petak, i on je mogao da obezbijedi ekonomsku garanciju koja bi koristila Ukrajini i, mislim, cijelom svetu za jednu generaciju. Tako da ne razumijemo zašto je bio nastrojen za konfrontaciju", naveo je Walz za Glas Amerike.

U tom kontekstu, ruski zvaničnici se uzdržavaju od kritikovanja američke administracije i lično predsjednika Donalda Trumpa, a meta napada Kremlja se pomjerila na evropski bok, uključujući Ukrajinu, primjećuju nezavisni posmatrači.

Konkretno, portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov, komentarišući raspravu između Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa, naveo je potpuni nedostatak „diplomatskih sposobnosti” ukrajinskog lidera i njegovu navodnu želju da nastavi rat. Peskov je takođe primijetio da se promjene u „spoljnopolitičkim konfiguracijama” Sjedinjenih Država u velikoj mjeri poklapaju sa vizijom Moskve.

Intervju ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova vojnom izdanju Krasnaja zvezda pokazao se mnogo oštrijim po tonu i smislu. On je direktno optužio Evropu da želi da „nastavi banket” u vidu rata i da „huška” Kijev protiv Rusije. Generalno, prema riječima ministra, u posljednjih pet vjekova sve tragedije svijeta dešavale su se zbog evropske politike – ni više, ni manje.

Poslije sastanka u Bijeloj kući sa Volodimirom Zelenskim u petak, Donald Trump je, barem po mišljenju Kremlja, prešao u status saveznika, piše kolumnista Andrej Koljesnikov na sajtu Novaja gazeta. Međutim, po njegovom mišljenju, vrijedi obratiti pažnju na Trumpove riječi da je „iznad situacije”.

Tokom rasprave, predsjednik SAD je naglasio: „Moram da budem u harmoniji sa svijetom. Želim sve da postavim. Podržavam Evropu. Želim da vidim da li možemo ovo da uradimo. Mogao bih biti teži od bilo koga koga ste ikada vidjeli. Bio bih tako strog, ali na taj način nikada nećete postići dogovor...”

„Njegov interes, koji on izjednačava sa interesima Sjedinjenih Država, jeste da okonča sukob”, dodaje politikolog.

„Postoje dvije strane u sukobu. A ako tokom budućih pregovora, kada i ako do njih dođe, ostane nezadovoljan nepopustljivošću ruske strane, neće biti ceremonije potpisivanja i nove sankcije i mjere za smanjenje cijena nafte uslijediće istom odlučnošću i brzinom kao i 'kazna' Zelenskog”, navodi Koljesnikov.

Stoga, Andrej Koljesnikov ono što se dogodilo sa ukrajinskim predsjednikom posmatra u izvjesnom smislu kao lekciju za rusku stranu:

„Naravno, Trump se neće tako ponašati sa liderom nuklearne sile , upravo zato što je nuklearna. Ali on jedva da smatra Putina bliskim. Tačnije, predsjednik Ruske Federacije je za njega profitabilan potencijalni poslovni partner, koji, međutim, prvo mora da ispuni neke uslove predstojećeg velikog posla”, navodi on.

Novinar također napominje da se sastanak Putina i Trumpa odlaže jer nisu ispunjeni uslovi: „Postoje samo obostrane pozitivne ocjene. A poslije sastanka počinje još jedan dug period usklađivanja pozicija sa Ukrajinom i EU, s obzirom na trenutni nivo odnosa sa Sjedinjenim Državama.”

S tim u vezi, Andreju Kolesnikovu se čini da se neizvjesnost može odugovlačiti.

„Vladimir Putin je do sada pokazao uzdržanu reakciju na skandal u Ovalnoj sobi, ali se to ne može reći za ljude ispod njega”, primijetio je politikolog Dmitrij Oreškin u komentaru za ruski servis Glasa Amerike.

Prema njegovom mišljenju, reakcija Putinovog okruženja bila je „trijumfalna i agresivna”.

„U tom smislu, intervju Lavrova za Krasnaju zvezdu je najjasniji, vrlo se zanio tamo, a prenio je specifične političke narative Kremlja. Lavrov je uspio da zaboravi sve prethodne zvanične eskapade i izjavio je, osvrćući se u historijsku prošlost, da Amerikanci nisu igrali nikakvu podstrekačku, a kamoli zapaljivu ulogu. Kažu da je ovo potpuno dostojna zemlja, sklona mirnom rješavanju problema. Iako je Kremlj nedavno tvrdio da je Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, historijski neprijatelj Rusije, oni su Zelenskog nazvali marionetom Sjedinjenih Država i posmatrali svijet kroz ovu prizmu”, dodaje Oreškin.

Sada se situacija, prema riječima Lavrova, dramatično promijenila, a Evropa je glavni neprijatelj Rusije, izjavio je Dmitrij Oreškin.

„Ovo postaje glavni trend u politici Kremlja. Stoga, dok mijenja dres u letu, ministar objašnjava da su SAD ako ne prijatelj, onda pouzdan partner, a za sve su uvijek krive podle Britanija i Francuska. Istovremeno, on iskrivljuje realnost pred našim očima, upuštajući se u potpunu prevaru. Tako je Lavrov iznio nevjerovatnu formulaciju da su Francuska i Velika Britanija pokazale 'bezobrazluk' predloživši slanje evropskih mirovnjaka u Ukrajinu ne pitajući Moskvu za mišljenje, i rekao da su Evropljani pogazili sporazume iz Minska, a da je Zelenski došao na vlast na zapadnim bajonetima. Ovo je čista laž, a onda sve nastavlja u istom duhu.”

Demonstrativna lojalnost prema Sjedinjenim Državama sugeriše da Kremlj namjerava da iskoristi situaciju, nadajući se da će pogoršati protivrječnosti između Evrope i Amerike, zaključio je politikolog.

Trump je kazao je kako je njegova administracija uradila više u 43 dana, nego bilo koja administracija u četiri ili osam godina, dodajući kako su tek počeli.

„Naš duh, pouzdanje i američki san su se vratili”, kazao je Trump. „Ovo je nešto čemu svijet nije ranije svjedočio i neće.”

Ilegalni prelasci granice na najnižem nivou ikad

Veći dio svog govora predsjednik Donald Trumpo posvetio je ilegalnoj imigraciji, rekaviš kako su ilegalni prelasci granice u prethodnih šest mjeseci najniži ikada. „Poslušali su me da ne dolaze”, rekao je.

Svog prethodnika, bivšeg predsjednika Joe Bidena je nazvao najgorim predsjednikom ikada u u historiji SAD. Bidenovu administraciju je optužio za sve loše što se desilo u Americi.

„Bidenova otvorena politika granica uvezla nam je ubice, gangstere, silovatelje, ali ih brzo vraćamo nazad”, rekao je Trump.

Naveo je kako je neophodno ukloniti prijetnje koje dolaze iz Meksika, a posebno je naglasio kartele droge i njihove pripadnike, kao i ilegalni uvoz fentanila koji je u SAD sve prisutniji.

Među Trumpovim gostima u prepunoj sali Kongresa bile su i porodice 2 mlade djevojke koje su mučki ubijene, nakon što su silovane, od strane ilegalnih migranata s teškim kriminalnim dosijeima.

Patimo od najgore inflacije u posljednje četiri godine

Tokom obraćanja Kongreu, Trump je kazao kako mu je apsolutni prioritet spasiti ekonomiju, i zaustaviti inflaciju koju je izazvala prethodna administarcija,kao i obezbijediti dramatično i trenutačno olakšanje radničkim obiteljima. Trump je naglasio da je užasna ekonomska politika prethodne administracije dovela do značajnog povećanja cijene energije, namirnica te dovela do najgore inflacije posljendih godina.

Trump je objavio da Administracija već radi na gigantskom plinovodu za prirodni plin na Aljasci, dodajući da su Japan, Južna Koreja i nekoliko drugih zemalja već izvijestili Administraciju da žele biti partneri u ovom velikom biznisu. Amerika inače leži na ogromnim zalihama prirodnog, zemnog plina.

„Naš fokus je smanjiti cijenu energije, gasa, životnih namirnica”, rekao je amwerički predsjednik. „Mi imamo više gasa pod našim nogama nego iko drugi. I zato ćemo bušiti.”

Ošto je kritizirao Zakon o CHIPS-u zakon vrijedan 280 milijardi dolara koji je usvojen za vrijeme Bidenove administracije kako bi se potaknula domaća proizvodnja poluvodiča.

Koliko nas oni budu oporezovali, toliko ćemo i mi njih

Pohvalio se carinama od 25 posto koje je uveo na strani aluminij, bakar, drvo i čelik. Naveo je kako želi smanjiti takse na domaću proizvodnju. Najavio je uvođenje carina svima, od Kanade, Meksike, Brazila, Indije, Kine, koje, kako je kazao „naplaćuju takse Americi”.

„Taj sistem je nepravedan i to će biti završeno s drugim Aprilom”, rekao je. „Svi oni koji su nam uveli carine, uvest ćemo i mi njima.”

Trump je obećao smanjenje poreza, predlažući da ono postane trajno i da se donese zakon kojim bi se ukinuli porezi na napojnice i prekovremeni rad. Između ostalog, predsjednik Trump je predstavio plan za poduzimanje koraka u vezi s domaćom proizvodnjom „rijetkih zemnih minerala”.

„Kasnije tokom sedmice poduzeti ću historijsku akciju da dramatično povećam proizvodnju kritičnih i rijetkih zemnih minerala u SAD-u”, dodao je predsjednik tokom svog obraćanja Kongresu.

Pohvalio je i velika ulaganja tehnoloških divova Applea, Oraclea i TSMC-a, ističući velike investicije koje su ove moćne kompanije, kao i proizvođač čipova TSMC najavili proteklih sedmica.

Apple je prošle sedmice objavio da će uložiti 500 milijardi dolara u razvoj svojih pogona u SAD-u, što uključuje izgradnju novog središta za proizvodnju poslužitelja u Houstonu u Teksasu za podršku Apple Intelligence-u.

U ponedjeljak je veliki tajvanski proizvođač čipova TSMC objavio da ulaže 100 milijardi dolara u svoje proizvodne operacije u SAD-u. Ulaganje će ići prema izgradnji triju naprednih planova za proizvodnju čipova u Arizoni, za koje je Trump kazao da će otvoriti desetke hiljada radnih mjesta.

Trump je rekao da će njegove carine „učiniti Ameriku ponovno bogatom”, dodati pravednost američkoj trgovini s inozemstvom i promicati američku industriju, uključujući čelik i poljoprivredu.

Upozorenje federalnim uposlenicima

Predsjednik SAD Donald Trump osvrnuo se i na efikasnost Vlade. Naveo je da je otvorio novi odjel za njenu efikasnost, na čijem je čelu Elon Musk. Uputio je upozorenje federalnim uposlenicima koji se opiru da se vrate na posao u urede, da će kako je kazao „odmah biti otpušteni”. Dodao je kako se stotine hiljada federalnih radnika nisu pojavili na poslu jer je njegova administracija naredila ukidanje pravila iz ere Covida koja dopuštaju veću fleksibilnost.

„Moja administracija će vratiti vlast od ove neodgovorne birokracije i ponovno ćemo vratiti istinsku demokraciju u Ameriku. I svaki savezni birokrat koji se bude protivio ovoj promjeni bit će odmah uklonjen s dužnosti”, kazao je Trump.

Dodao je kako su dani vladavine neizabranih birokrata prošli. Kazao je da radnici trebaju biti unaprijeđeni na osnovu znanja i svojih vještina, a ne prema statusu, rasi, naciji.

Radimo na završetku brutalnog rata između Rusije i Ukrajine

„Neumorno radim na okončanju brutalnog sukoba između Rusije i Ukrajine”, kazao je predsjednik Donald Trump govoreći pred Kongresom. „SAD su poslale milijarde dolara Ukrajini, bez ikakve garancije. Svake sedmice 2000 ljudi bude ubijeno, ranjeno u tom ratu, i Ukrajinaca i Rusa, i ja to želim zaustaviti. Ukoliko želite zaustaviti rat, onda morate pregovarati sa svim stranama uključenim u sukob.”

Poruka od Zelenskog

Trump je potom kazao je kako mu je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poslao pismo u kojem, kako je kazao. stoji: „Spreman što je prije moguće doći za pregovarački sto kako bi se postigao trajni mir… pod okriljem Amerike i predsjednika Trumpa… Kada je riječ o mineralima i sigurnosti, Ukrajina je spremna potpisati ga u bilo koje vrijeme koje vam odgovara.”

Traćenje miliona i miliona dolara

U svom obraćanju predsjednik Donald Trump je podsjetio kako je prethodna administracija rasipala novac, te da je i to spriječio, i još spriječava: „Zamrznuo sam svu američku stranu pomoć, izašli smo iz korumpirane Svjetske zdravstvene organizacije...”

Istakao je kako je prethodna administaracija potrošila na stotine miliona dolara finansirajući različite programe svih vrsta u brojnim zemljama svijeta, od Mozambika do Srbije - ali od koji su neki, kako je naglasio, najblaže rečeno bizarni, poput istraživanja transgenderizma na miševima.

Od polaganja zakletve do danas , predsjednik Trump je potpisao rekordan broj tzv. Predsjedničkih naredbi, iz sfere ekonomije, medjunarodne trgovine, migracije, te nekoliko naredbi koje se odnose na zaštitu zdravlja djece, zabranu tranzicije maloljetnika iz jednog spola u drugi bez odobrenja roditelja , te zabranu sudjelovanja trans-žena u sportovima za djevojčice u državnim školama - ili će u suprotnom ostati bez federalnih fondova.

Nekoliko minuta nakon što je započeo govor, predsjednika Trumpa su prekidali prosvjednim povicima neki od demokrata. Medjutim, kada su povici bili preglasni, predsjedavajući Kongresa, Mike Johnson je, po utvrdjenom protokolu, zatražio od specijalnih snaga koje štite Kongres , da izvedu najglasnijeg koji je nadvikivao predsjednika, demokratskog zastupnika iz Texasa Al Greena.

Odgovor demokrata

Dajući demokratski odgovor na obraćanje predsjednika Donalda Trumpa na zajedničkoj sjednici Kongresa, američka senatorica Elissa Slotkin rekla je u utorak da je Americi potrebna odgovorna promjena i da treba biti angažozvani lider u međusobno povezanom svijetu.

Slotkin je rekala da cijene namirnica, stanovanja i zdravstvene skrbi moraju pasti i da Trump nema vjerodostojan plan za njihovo rješavanje.

Rekla je da će Trumpova ekonomska politika natjerati Amerikance da „plate u svakom dijelu” svojih života, uključujući carine i trgovinske ratove, rastući nacionalni dug i potencijalnu recesiju.

„Predsjednik Trump pokušava svojim prijateljima milijarderima dati dar bez presedana”, rekao je Slotkin.

Također je spomenula biznismena Elona Muska, koji pod Trumpom vodi Odjel za učinkovitost vlade, ističući zabrinutost zbog raširenih otpuštanja saveznih radnika i pristupa podacima Amerikanaca koji njegov tim ima.

„Potrebna nam je učinkovitija vlada. Ako želite smanjiti otpad, pomoći ću vam u tome. Ali promjena ne mora biti haotična niti nas učiniti manje sigurnima”, rekla je Slotkin.

Također je govorila o žestokom sastanku u Bijeloj kući prošle sedmice kada je Trump prekorio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog „nepoštovanja”

Slotkin je rekla da je sastanak sažeo Trumpov pristup svijetu.

„On vjeruje u podilaženje diktatorima poput Vladimira Putina i udaranje naših prijatelja u zube poput Kanađana”, rekla je. „On vidi američko vodstvo kao ništa više od niza transakcija nekretninama"

Slotkin je rekla da je američka demokratija težnja svijeta i da je upravo sada u opasnosti.

Trump nastoji provesti vanjsku politiku „Amerika na prvom mjestu”, koja uključuje naredbe o povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimi i Svjetske zdravstvene organizacije te o smanjenju rada Američke agencije za međunarodni razvoj.

Slotkin je rekla da bi radije imala Sjedinjene Države kao svjetskog lidera nego Rusiju ili Kinu.

„Postupci Donalda Trumpa sugeriraju da on u dubini srca ne vjeruje da smo iznimna nacija. On očito ne misli da bismo mi trebali upravljati svijetom”, rekla je.

Slotkinova je također kazala kako je sretna da je predsjednika Ronald Reagan vodio Ameriku u vrijeme Hladnog rata, kada je ona bila djevojčica, dodajući kako bi Trump izgubio hladni rat svojom politikom.

Novi razvoj događaja uslijedio je dva dana nakon eksplozivnog sastanka u Washingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja u petak koji se pretvorio u intenzivnu konfrontaciju dok je američki lider naredio svom kolegi da napusti Bijelu kuću, a potencijalni sporazum između SAD-a i Ukrajine o rijetkim zemnim mineralima ostao je nepotpisan.

"Potrebno nam je veoma radikalno resetovanje", rekao je lord Peter Mandelson, britanski ambasador u Sjedinjenim Državama, za emisiju ABC "Ova sedmica". Nisu zakazani mirovni pregovori.

Mandelsonova procjena došla je kada je britanski premijer Keir Starmer sazvao grupu od više od deset evropskih lidera, zajedno sa Zelenskim, da obećaju svoju stalnu podršku u naoružanju ukrajinskim borcima čak i kada se SAD pokolebaju.

Starmer je, dok je sjedio pored Zelenskog i ispred zastava Ukrajine i evropskih naroda, rekao da je to "trenutak koji se dešava jednom u generaciji za bezbjednost Evrope i da svi moramo da se pojačamo".

"Nadam se da znate da smo svi uz vas i narod Ukrajine koliko god je potrebno, svi za ovim stolom", rekao je Starmer ukrajinskom lideru. "Moramo se dogovoriti o tome koji koraci proizlaze iz ovog sastanka da se uspostavi mir kroz snagu za dobrobit svih."

Međutim, Trump je u petak rekao Zelenskom da je dobrodošao da se vrati u Bijelu kuću "kada bude spreman za mir".

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz, govoreći o Zelenskom, rekao je za CNN-ovu emisiju “State of the Union”: “Ono što nam nije bilo jasno je da li dijeli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide u mir.”

Waltz je rekao da će na kraju Rusija i Ukrajina morati napraviti pregovaračke ustupke kako bi postigli mirovni sporazum. „Biće svih mrkve i štapa da se ovo uradi“, rekao je.

Američki državni sekretar Marko Rubio također je naglasio važnost dolaska obje strane za pregovarački sto.

"Pokušavamo da okončamo rat," rekao je Rubio. "Ne možete okončati rat osim ako obje strane ne dođu za sto, počevši od Rusa. I to je poenta koju je predsjednik rekao. I moramo da učinimo sve što možemo da pokušamo da ih dovedemo za sto da vidimo da li je to uopšte moguće."

"Ne obećavam vam da je moguće", dodao je. “Ne kažem vam da je 90% vjerovatno. Kažem da je vjerovatnoća 0% ako ih ne dovedemo za pregovarački sto. I što prije svi ovdje odrastu i shvate da je ovo loš rat koji ide u lošem smjeru sa smrću i uništenjem i svim vrstama opasnosti koje ga okružuju, a koje bi mogle prerasti u širi sukob, to prije ljudi odrastu i shvate da mislim da ćemo moći više napredovati."

Starmer je rekao da su se Britanija, Francuska i Ukrajina dogovorile da rade na planu prekida vatre koji će biti predstavljen Sjedinjenim Državama. Neke evropske zemlje rekle su da su spremne poslati mirovne trupe u Ukrajinu kako bi pomogle u provedbi potencijalnog mirovnog sporazuma, ali trebaju SAD da pruže rezervnu vojnu podršku kako bi se suprotstavili Rusiji u slučaju da predsjednik Vladimir Putin pristane na prekid vatre, a zatim ga prekrši ili pokrene novu invaziju.

Trump je odbio slanje takve podrške SAD-u i rekao da vjeruje da će Putin ispoštovati svako rješenje rata na koje pristane.

Starmerov samit zasjenjen je izvanrednim sastankom u Ovalnoj kancelariji u petak koji se pretvorio u žestoku razmjenu, jer su Trump i američki potpredsjednik JD Vance napali Zelenskog, optužujući ga da je nezahvalan za podršku SAD u ratu.

Zelenskyy se u više navrata zahvalio Sjedinjenim Državama, njihovom glavnom ratnom dobrotvoru. Ponovo je to učinio na društvenim mrežama nakon sastanka u petak.

Uoči razgovora sa svojim evropskim kolegama, Starmer je rekao da je fokusiran na pokušaj ponovnog angažmana s Trumpom, Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, umjesto da "pojača retoriku".

"Sada smo se složili da će Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno s Francuskom i možda još jednom ili dvije države, raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tom planu razgovarati sa Sjedinjenim Državama", rekao je Starmer za BBC. Starmer i Macron su razgovarali s Trumpom od petka.

Starmer je rekao da ne vjeruje Putinu, ali vjeruje Trumpu.

„Da li verujem Donaldu Trampu kada kaže da želi trajni mir? Odgovor na to je da”, rekao je.

Starmer je rekao da se vode "intenzivne rasprave" da se dobije sigurnosna garancija od SAD kao jedna od nekoliko komponenti za trajni mir.

"Ako treba da dođe do dogovora, ako treba da dođe do prekida borbi, onda se taj sporazum mora braniti, jer je najgori od svih ishoda da dođe do privremene pauze i onda ponovo dođe Putin", rekao je Starmer. “To se dešavalo u prošlosti, mislim da je to pravi rizik, i zato moramo osigurati da ako postoji dogovor, to je trajni dogovor, a ne privremena pauza.”

Samit u Londonu uključuje i lidere Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa i agencije France-Presse.

TEL AVIV, ISRAEL — 

Hamas je optužio Izrael da pokušava poremetiti primirje i rekao da je njegova odluka o prekidu pomoći "jeftina iznuda, ratni zločin i eklatantan napad" na sporazum o primirju. Obje strane kažu da je prekid vatre okončan.

Prva faza prekida vatre, koja je uključivala povećanje humanitarne pomoći, istekla je u subotu. Dvije strane tek treba da pregovaraju o drugoj fazi, u kojoj je Hamas trebao osloboditi desetine preostalih talaca u zamjenu za izraelsko povlačenje i trajni prekid vatre.

Izraelski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman u skladu sa propisima, rekao je da je odluka o obustavi pomoći donijeta u koordinaciji sa Trumpovom administracijom.

Izrael kaže da novi prijedlog podržavaju SAD

Izrael je u nedjelju saopćio da podržava ono što je opisao kao prijedlog američkog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa da se produži prva faza primirja kroz Ramazan - muslimanski sveti mjesec posta koji je počeo tokom vikenda - i jevrejski praznik Pashe, koji se završava 20. aprila.

Prema tom prijedlogu, Hamas bi oslobodio polovinu talaca prvog dana, a ostatak kada se postigne sporazum o trajnom prekidu vatre, saopćeno je iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Hamas je upozorio da bi svaki pokušaj odgode ili otkazivanja postojećeg sporazuma o prekidu vatre imao "humanitarne posljedice" za taoce i ponovio da je jedini način da se oslobode provedba sporazuma i pregovaranje o drugoj fazi.

Hamas je rekao da je voljan osloboditi preostale taoce odjednom u Fazi 2, ali samo u zamjenu za oslobađanje još palestinskih zatvorenika, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih snaga.

Egipatski zvaničnik rekao je da Hamas i Egipat neće prihvatiti novi prijedlog koji ima za cilj vraćanje preostalih talaca bez okončanja rata. Zvaničnik je napomenuo da je sporazum pozvao dvije strane da počnu pregovore o Fazi 2 početkom februara.

Zvaničnik, koji nije bio ovlašten da izvještava medije i govorio je pod uvjetom anonimnosti, rekao je da posrednici pokušavaju riješiti spor. Nije bilo trenutačnog komentara iz Sjedinjenih Država ili Katara, koji su zajedno s Egiptom bili ključni posrednik s Hamasom.

Prekid vatre poremećen sporovima

U okviru prve, šestosedmične faze primirja, Hamas je oslobodio 25 izraelskih talaca i tijela osam drugih u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 Palestinaca koje je Izrael zatvorio. Izraelske snage koje su se povukle iz većine Gaze, a Izrael je dozvolio navalu humanitarne pomoći.

Ali prva faza je bila poremećena uzastopnim sporovima, pri čemu je svaka strana optuživala drugu za kršenje.

U izraelskim udarima ubijeno je desetine Palestinaca za koje je vojska rekla da su se približili njenim snagama ili ušli u područja kršenje primirja. Hamas je paradirao sa zarobljenicima - od kojih su neki bili iscrpljeni - pred gomilom u javnim spektaklima za koje su Izrael i Ujedinjene nacije rekli da su okrutni i ponižavajući.

Hamas je rekao da je obustava pomoći Izraela još jedan prekršaj, rekavši da bi se isporuke trebale nastaviti dok su strane pregovarale o drugoj fazi sporazuma.

Izrael je optužen za blokiranje pomoći tokom cijelog rata

Izrael je nametnuo potpunu opsadu Gaze u prvim danima rata, a kasnije ju je ublažio pod pritiskom SAD-a.

Agencije UN-a i humanitarne grupe optužile su Izrael da nije pružio dovoljno pomoći tokom 15 mjeseci rata, a Bidenova administracija ga je više puta pritiskala da učini više. Stručnjaci su u nekoliko navrata upozoravali da je glad u Gazi rasprostranjena i da postoji opasnost od gladi.

Međunarodni krivični sud saopćio je da postoji razlog za vjerovanje da je Izrael koristio "gladovanje kao metodu ratovanja", kada je prošle godine izdao nalog za hapšenje Netanyahua. Optužba je također ključna za slučaj Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde koji optužuje Izrael za genocid.

Izrael je negirao optužbe i odbacio obje sudske akcije kao pristrasne protiv njega. Izrael kaže da je dozvolio ulazak dovoljno pomoći i okrivio je za nestašice, kako je rekao, nesposobnost UN-a da je distribuira. Također je optužio Hamas za izvlačenje pomoći.

Rat je počeo kada su teroristi predvođeni Hamasom upali u južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši 251 taoca. Hamas trenutno drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da su 32 mrtva, nakon što je većinu ostalih oslobodio u dva sporazuma o prekidu vatre.

Izraelska ofanziva je ubila više od 48.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. U njemu se navodi da su više od polovine ubijenih bile žene i djeca, ali se ne precizira koliko je poginulih bilo boraca.

Izraelsko bombardovanje i kopnene operacije razbile su velike površine pojasa do ruševina a vrhunac sukoba raselio je oko 90% stanovništva od 2,3 miliona Palestinaca. Rat je ostavio većinu stanovništva Gaze ovisnom o međunarodnoj pomoći za hranu i druge osnovne potrepštine.

WHITE HOUSE — 

Sporazum uključuje odredbe za suvlasništvo i upravljanje poslijeratnim fondom za obnovu Ukrajine, kojem će Ukrajina dodijeliti 50% budućih prihoda od prirodnih resursa zemlje.

Trump je sporazum o mineralima okarakterizirao kao vrstu "backstopa" umjesto sigurnosnih garancija u kojima SAD podržavaju evropske mirovne snage u Ukrajini nakon završetka rata s Rusijom.

„Moglo bi se reći da je to. Mislim da se niko neće igrati ako smo tamo sa puno radnika,” rekao je novinarima u četvrtak u Ovalnom kabinetu.

U sporazumu se navodi da će SAD zadržati "dugoročnu finansijsku posvećenost razvoju stabilne i ekonomski prosperitetne Ukrajine". Ne spominje se izravno na napore da se okonča ruska invazija na Ukrajinu ili o budućim sigurnosnim aranžmanima, osim jedne linije: “Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava napore Ukrajine da dobije sigurnosne garancije potrebne za uspostavljanje trajnog mira.”

Zelenskyy zna da treba potpisati kako bi Washington ostao na strani Kijeva, iako su konture sporazuma i dalje nejasne, rekao je Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose.

„Je li ovo fond za vraćanje Sjedinjenim Državama za ekonomsku i vojnu pomoć koja je već stigla? Je li ovo fond za plaćanje Sjedinjenim Državama za buduće isporuke vojne i ekonomske pomoći?" rekao je za Glas Amerike. “Kakve obaveze Sjedinjene Države imaju prema Ukrajini kao posljedicu ovog sporazuma?”

Osim sporazuma o mineralima, Trump je bio nepovezan u pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi budućeg primirja između Ukrajine i Rusije - zahtjeva Francuske, Britanije i drugih NATO saveznika.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump u četvrtak tokom zajedničke konferencije za novinare sa britanskim premijerom Kierom Starmerom u Beloj kući.

Prvi sastanak u Bijeloj kući

Trump i Zelenskyy su imali različite lične angažmane u prošlosti, ali u petak je njihov prvi angažman u Bijeloj kući. Ranije ovog mjeseca, razgovarali su telefonom, nakon Trumpovog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Od dolaska na funkciju, Trump je pojačao svoju kampanju pritiska na Ukrajinu, lažno tvrdeći da je Kijev započeo rat s Rusijom i nazivajući Zelenskog “diktatorom”.

U četvrtak se činilo da je Trump ublažio svoj stav. Na pitanje novinara da li i dalje vjeruje da je Zelenski diktator, Trump je odgovorio: „Jesam li to rekao? Ne mogu da vjerujem da sam to rekao.”

On je također ponovio tvrdnju da su SAD potrošile 350 milijardi dolara na ukrajinski rat - brojka koja nadmašuje iznos koji su zabilježili Ministarstvo odbrane i međuagencijska nadzorna grupa koja prati izdvajanja SAD za Ukrajinu.

U međuvremenu, Trump vodi direktne pregovore s Rusijom bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, braneći bilateralne interakcije tokom svoje konferencije za novinare u četvrtak kao "zdrav razum".

On je pregovore opisao kao "veoma napredne", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora za okončanje rata. Izrazio je uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ukoliko se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

Myroslava Gongadze i Kim Lewis dali su svoj doprinos ovom izvještaju.