"To je ekonomija, glupane." Ove poznate riječi koje je skovao politički strateg James Carville, postale su sinonim za uspjeh na izborima u SAD od 1992. godine.
Uprkos rastućem uticaju pitanja poput imigracije, klimatskih promjena i vanjske politike, mnogi birači i dalje daju prednost ekonomskim faktorima prilikom glasanja.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump tvrdio je da je napravio "najveću ekonomiju u američkoj historiji" tokom svog prvog mandata i obećava da će to učiniti ponovo 2025. Ali mnogo toga ovisi o tome šta predsjednik naslijeđuje od svojih prethodnika.
Niske stope nezaposlenosti i rastuće tržište dionica izgrađeno pod administracijom bivšeg predsjednika Baracka Obame nakon finansijske krize 2008. dali su Trumpu jak temelj.
Dakle, koje će ekonomsko naslijeđe Trump naslijediti od Bidena?
Jednostavno rečeno, visoke stope zaposlenosti, snažan rast BDP-a i niska inflacija često karakterišu zdravu ekonomiju.
Zemlja se još uvijek oporavljala od pandemije COVID-19 kada je Biden položio zakletvu, ali su se posljednje četiri godine pokazale otpornom.
Bidenova administracija stvorila je skoro 16 miliona novih radnih mjesta u Americi - ključni znak pozitivnog ekonomskog rasta.
Tu dobru vijest za mnoge Amerikance zasjenila je inflacija, koja je 2022. dostigla maksimum u 40 godina, a cijene su porasle za 9,1%. To je utjecalo na kupovnu moć ljudi i učinilo da svakodnevne stvari izgledaju skupo.
Godišnja inflacija je sada smanjena na oko 3%, ali je i dalje viša od cilja Federalnih rezervi od 2%, a cijene za mnoge artikle ostaju znatno više nego na kraju Trumpovog prvog mandata.
Iako su realne plate od tada porasle u Americi, radnici možda još uvijek osjećaju pritisak zbog tvrdoglavo visokih cijena namirnica.
Ovo je bilo globalno pitanje povezano sa izazovima u lancu snabdijevanja i ratom Rusije sa Ukrajinom, a obični ljudi su platili cijenu. Ali ogroman deficit potrošnje pod Bidenom da bi se spriječila opasnost od velike recesije je također doprinio.
Biden je radije naglašavao obećavajuću sliku tržišta rada koju prenosi, napominjući da su Sjedinjene Države zabilježile najnižu stopu nezaposlenosti u više od pola stoljeća tokom njegovog mandata.
Oko 2,7 miliona radnih mjesta izgubljeno je tokom Trumpovog prvog mandata, djelimično zbog pandemije COVID-19. Dakle, on će se suočiti s pritiskom da preokrene to naslijeđe. Ali Trump je već predložio masovna otpuštanja u federalnim odjelima tokom svog drugog mandata, što bi moglo povećati stopu nezaposlenosti ako se provede.
Još jedan široki signal zdrave ekonomije je povećana vrijednost roba i usluga, odnosno BDP, koji pokazuje da li ekonomija raste.
Sjedinjene Države već dugo imaju najveći BDP na svijetu, nadmašujući nacije poput Indije i Kine.
BDP je porastao za 7,6% tokom Trumpove prve administracije i porastao za 11,8% pod Bidenom, što ukazuje na snažan oporavak nakon pandemije.
Uopšteno govoreći, Bajdenovo ekonomsko naslijeđe je visoka zaposlenost, oporavak BDP-a i opadajuća inflacija.
Ali nijedan predsjednik nikada ne nasljeđuje čistu listu. Savezni dug iznosi 36,1 hiljadu milijardi dolara, a javno mnijenje o ekonomiji je, u najboljem slučaju, mlako.
Neki finansijski stručnjaci predviđaju da bi inflacija mogla nastaviti da opada u 2025. godini, ali širi kontekst geopolitičkih tenzija, trgovinskih ratova i klimatskih promjena također može oblikovati finansijsku budućnost Amerike.
Trumpov će zadatak biti da održi ekonomski zamah dok se kreće kroz složenost svijeta koji se brzo razvija.
