Istakao je da će Banja Luka pod njegovim vodstvom imati jedan potpuno sistemski pristup u rješavanju ovog problema i to kroz promjenu kulture saobraćaja i mnogo veća ulaganja u javni prevoz.
„Naš strateški cilj je povećanje sa deset odsto, koliko danas stanovnika koristi javni prevoz, na neki opseg 15, 20 odsto, pa do onog evropskog standarda od 30 odsto korisnika javnog prevoza. To bi umanjilo broj automobila koji se kreću i time bi se umanjila ta vrsta zagađenja“, kaže Stanivuković za Glas Amerike.
Između ostalog, on najavljuje i izgradnju najvećeg parka u Banjaluci ističući da mu je u cilju očuvanje zelenih površina, te da će njegova administracija na jedan potpuno drugačiji način pristupiti izgradnji u gradu.
Kako kaže, za vrijeme njegovog mandata, biće izgrađen prvi Urbanistički plan grada, koji će gradnju potpuno staviti pod kontrolu čime želi izbjeći fazu betonizacije prema kojoj je Banja Luka išla prethodnih godina.
„Naš plan je izgradnja parka tri puta većeg od parka 'Mladen Stojanović' i to u užem jezgru grada. Pronašli smo lokaciju i već se preduzimaju određene aktivnosti u tom pravcu“Draško Stanivuković, gradonačelnik Banja Luke
Između ostalog, on ističe, da planira da pronađe i druge, a ne samo budžetske izvore finansiranja za izgradnju kolektora na rijeci Vrbas.
Aktivisti godinama upozoravaju na nepotpune podatke mjerenja kvaliteta zraka na stranici Grada Banja Luka, zbog čega građani nemaju pravovremenu informaciju i ne mogu da se zaštite u realnom vremenu. Stanivuković kaže da će ispitati dosadašnje stanje.
„Ukoliko postoje određeni problemi ne vidim razlog da bježimo od njih. Mi ćemo biti Gradska uprava koja se suočava sa problemima. Dakle, vidjećemo koja je danas dinamika tih mjerenja i da se, koliko je to moguće, u kratkom roku, odreaguje posebno u ovom zimskom periodu kada je to značajna tema“, objašnjava gradonačelnik Banja Luke.
On, međutim, podsjeća da mjerenje kvaliteta zraka za Grad vrši Institut za građevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka, koji je izabran putem javne nabavke kao najpovoljniji ponuđač.
Od prethodne administracije nova gradska vlast naslijedila je i projekat grijanja „Eko toplane“ koji je tada najavljen kao rješenje dugogodišnjeg problema i pouzdano snabdjevanje toplotnom energijom. Međutim, pokazalo se potpuno suprotno, mnogi Banjalučani izrazili su želju da se odjave sa mreže, jer im stižu preveliki računi, a stanovi su im hladni.
Na to je ukazivao i Draško Stanivuković, dok su banjalučki aktivisti upozoravali da Toplana koja nosi predznak „eko“ nije uticala na smanjenje zagađenja u Banjaluci.
„Mislim da 'Eko toplana' nije najsrećnije rješenje i na to smo više puta ukazivali, ali to je onaj okvir koji nam je zadat i u kojem se danas nova Gradska uprava mora kretati iz prostog razloga, jer je prethodna ostavila dug od 90 miliona KM“, objašnjava Stanivuković.
On naglašava da se za projekat nove Toplane, Grad zadužio 30 miliona KM, te da je Banja Luka dobila neki proizvod koji bar finansijski dobro funkcioniše.
„Grad sada nema ekonomsku snagu, usljed pandemije, da pravi treći zaokret u načinu grijanja“, objašnjava Stanivuković.
Međutim, on kaže da će se nastojati da radi na poboljšanju postojeće toplifikacione mreže, boljem pristupu građanima, mogućnostima prijavljivanja i odjavljivanja, te da kroz određene izmjene koje se mogu uraditi na terenu dobijemo bolje grijanje.
„Preispitaćemo da li na dimnjacima Toplane postoje prečišćivači izduvnih gasova, što je vrlo važno pitanje“, zaključuje Stanivuković.
Aktivisti: Akcioni plan je ključni korak
Iz Centra za životnu sredinu Banja Luka ističu da se ovom problemu mora pristupiti radom od 365 dana u godini, a ne samo sezonski.
Smatraju da bi se prvenstveno trebala uraditi komplentna analiza stanja u proteklih desetak godina i utvrditi trend zagađenja. Zatim bi trebali da se održe sastanci sa svim relevantnim institucijama i organizacijama i kompanijom koja mjeri kvalitet zraka, te da se prenesu tačne informacije i prodiskutuje o tome šta je sve moguće uraditi na smanjenju emisija štetnih gasova kreiranjem Akcionog plana.
„Ovo je ključan dokument koji ne treba da ostane na papiru, već da sadrži konkretne preventivne mjere - kratkoročne, srednjoročne i dugoročne sa prijedlogom mogućih finansija“, kaže za Glas Amerike Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu.
Ona takođe dodaje da je važno da se uradi studija i analiza inventara, odnosno izvora zagađenja zraka, da bi se prestalo nagađati šta je najveći problem u Banjaluci i kako ga tretirati.
„Kao prvo raditi na javnom transportu 'više', a ne raditi na kompletnoj urbanoj mobilnosti je površna i popularna stvar za koju sumnjamo da može donijeti neke kvalitetnije rezultate. Drugo, što se tiče izgradnje zelenih površina i parka većeg od parka 'Mladen Stojanović', bilo bi dobro znati gdje je ta lokacija, s obzirom da je centar grada već zaposjednut od strane građevinskih investitora“, kaže naša sagovornica.
Ona ističe da će biti interesantno posmatrati na koji način će se pristupiti kontroli izgradnje, s obzirom da je manje-više već usvojena većina regulacionih planova, koji uglavnom obuhvataju betoniranje grada.
Kada je u pitanju „Eko toplana“ banjalučki aktivisti saglasni su s gradonačelnikom da ona nije najsrećnije rješenje, ali smatraju da on na tom polju može mnogo toga da uradi.
„Činjenica je da trenutno rade i stara i nova toplana i da je Grad Banjaluka izgubio ovu komunalnu djelatnost iz svog većinskog vlasništva. Dalje, činjenica je i da javnost ne zna kakav je kvalitet izduvnih gasova iz dimnjaka toplane, zatim odakle se sve nabavlja sirovina za rad toplane, koliki je to broj korisnika koji se isključuju sa sistema grijanja i zbog čega, te još dosta informacija koje bi grad trebao da ispita i obznani javnosti“, objašnjava Majda Ibraković.
Takođe, apeluje na pravilnik kojim se definišu mjere zaštite građana i mjere za smanjenje zagađenje u slučajevima kada je kvalitet zraka u trećoj kategoriji. Smatra da bi gradonačelnik trebao da se upozna sa planovima i inicijativama u BiH, koje vode neke od ambasada po ovom pitanju, da provjeri u kom obliku su planirali rješavanje pitanja kvalitete zraka u Banjaluci, te da se uključi u njih.
„Ono što bi mogli da urade jeste da pokrenu vlastitu jednostavnu aplikaciju za mobilne uređaje koja bi u realnom vremenu davala podatke zvaničnog mjerenja kvalitete zraka povezane sa uređajima koji mjere kvalitet zraka, a isti ti podaci bi bili dostupni i na internet stranici Grada ili na displeju u centru grada“Majda Ibraković, Centar za životnu sredinu
Ona dodaje da postoje jednostavne mjere kojima se kontroliše frekvencija saobraćaja, motornih vozila, te potencira kvalitetniji javni prevoz. S druge strane, smatra da je grijanje problem kojem se treba pristupiti ozbiljno i dugoročno, a građanima omogućiti što finansijski bezbolniji prelazak sa uglja na čistije energente.
„Ovom problemu treba pristupiti ozbiljno okupljanjem svih relavatnih stručnjaka koji neće imati 'račun' da govore kako je u Banjaluci sve u potpunom redu i da nije to toliko loše. Naš cilj je da otvoreno razgovaramo o ovom problemu i da djelujemo zajednički, a ne jedni protiv drugih. Svi udišemo isti zrak i jedini način da se riješi taj problem jeste da svi damo svoj doprinos, a grad je taj koji ima ulogu da koordiniše ovim procesom“, objašnjava ona.
Akcionim planom stvari bi se pokrenule sa mrtve tačke, a aktivisti se nadaju da će novi gradonačelnik što prije početi raditi na ovom pitanju.
„Prethodna Gradska uprava imala je pasivan odnos prema ovoj problematici. Od novog gradonačelnika očekujemo da se odnosi suprotno tome. Da li će uspjeti, ostaje da se vidi, mandat je pred njim“, zaključuje Majda Ibraković.
