Izdvojeno
James Gow: Presuda Simatoviću i Stanišiću pokazuje odgovornost beogradskog rukovodstva
James Gow, profesor na londonskom Kraljevskom koledžu, izjavio je za Glas Amerike da presuda bivšim zvaničnicima Državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću kojom su prvostepeno osuđeni na dvanaestogodišnje zatvorske kazne za zločine u Bosanskom Šamcu u Bosni i Hercegovini - ostavlja pomiješan utisak.
"Izmijenjena je oslobađajuća prvostepena presuda koja im je izrečena nakon prvog suđenja, ali sa druge strane Stanišić i Simatović osuđeni su za ograničeni broj slučajeva u odnosu na ono što je bilo obuhvaćeno optužnicom", ukazao je Gow - preciziravši da su osuđeni za krivična djela koja su mogla biti dokazana van razumne sumnje.
Gow, profesor Međunarodnog mira i bezbjednosti na Odsjeku za studije rata Kraljevskog koledža u Londonu, u razgovoru za Glas Amerike ukazuje da se radi o veoma važnoj sudskoj odluci.
"Potvrđuje saznanja i tumačenja po kojima su Jovica Stanišić i Franko Simatović vukli konce i orkestrirali većinu paravojnog nasilja koje je počinjeno na području bivše Jugoslavije – u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sudsko vijeće potvrdilo je njihovu umiješanost u sve to, ali ono što nije učinilo je potvrda njihove krivične odgovornosti za sve zločine počinjene u tim područjima. Ipak, činjenica je da je ispravila odluku prethodnog sudskog vijeća, jer su sjećate se, njih dvojica bili oslobođeni krivične odgovornosti. Žalbeno vijeće je tu odluku ocijenilo kao pogrešnu i odlučilo da se održi novo suđenje", ukazuje Gow, podsjećajući da presudi na značaju daje i činjenica da se radi o posljednjoj sudskoj odluci u vezi sa ratnim zločinima počinjenim na prostoru bivše Jugoslavije.
Glas Amerike: Da li presuda potvrđuje direktno učešće i odgovornost zvaničnika Srbije u ratu koji se vodio u bivšoj Jugoslaviji?
Gow: Bez sumnje pokazuje umiješanost i odgovornost beogradskog rukovodstva, od Slobodana Miloševića pa naniže, uključujući tu i bezbjednosnog zvaničnika Stanišića. To pokazuje da su izvršavali i da su odgovorni za ono što se događalo. Ali kada je riječ direktnoj odgovornosti za zločine, kao što sam ukazao, ona je prilično ograničena. Pretresno vijeće bilo je u stanju da je potvrdi isključivo u vezi sa zločinima koji su se dogodili u Bosanskom Šamcu. To je samo jedno od nekoliko mjesta na kojima je potvrđeno da su počinjeni zločini, ali i jedino u kom je utvrđena direktna odgovornost Simatovića i Stanišića. To ne znači da nisu bili direktno odgovorni za zločine u drugim mjestima, ali to nije bilo moguće dokazati van razumne sumnje.
Sudija je istakao da su obojica, a posebno Stanišić, imali saznanja o svemu što se događalo. Sigurno je bio svjestan toga da se čine zločini i u tom smislu je bio saučesnik jer nije preduzeo mjere da se oni zaustave. Još jedna značajna stvar u svemu tome je da veza Stanišića i Simatovića ide prema Miloševiću. Jedan od razloga što je tužilaštvo željelo da se suđenje ponovi je udruženi zločinački poduhvat – odnosno zavjera da se počine zločini i da to poveže sa Miloševićem. Zato što je Milošević preminuo prije okončanja procesa koji se vodio protiv njega. Sada djeluje realno da bi najvjerovatnije bio oslobođen u tom postupku – da je sproveden do kraja. Zaključak je da presuda Stanišiću i Simatoviću povezuje Miloševića sa zločinima. Sa druge strane – nije bilo uspjeha u dokazivanju da su ti ljudi odgovorni za sve zločine za koje je potvrđeno da su počinjeni.
Glas Amerike: Da li će se prvostepena presuda održati kroz žalbeni proces, imajući u vidu da je prethodna oslobađajuća, bila oborena?
Gow: Mislim da će najvjerovatnije biti tako – bez obzira da li će se na nju žaliti tužilaštvo ili odbrana. Tužilaštvo će procjenjivati ima li osnova za nastavljanje postupka u oblastima za koje su sudije odlučile da se ne mogu dokazati van razumne sumnje. Jasno je da će odbrana željeti da je pobije i tražiće bilo koji način da je ospore i izbore oslobađajuću presudu ili pak smanjenje kazne. Ako se prisjetimo prvog suđenja - Žalbeno vijeće utvrdilo je da je prvobitna prvostepena oslobađajuća presuda bila neadekvatna. I to po dva osnova: prvi je da nije dokazano da su bili umiješani u udruženi zločinački poduhvat, niti je dokazano da se tako nešto uopšte dogodilo. Drugi razlog bila je formulacija o konkretnoj usmjerenosti – što je značilo da pomoć paravojnim formacijama nisu pružali da bi one činile zločine – već za ostvarenje njihovih vojnih ciljeva. Pretresno vijeće koje je u ponovljenom suđenju izreklo prvostepenu presudu nastojalo je da utvrdi jesu li zločini počinjeni, postoje li dokazi o udruženom zločinačkom poduhvatu, a zatim da procijeni stepen umiješanosti optuženih Stanišića i Simatovića u taj udruženi zločinački poduhvat - što je i učinilo.
Glas Amerike: Da li bi presuda mogla doprinijeti da se Srbija suoči sa ratnim zločinima koje su počinili pojedinci tvrdeći da su branili srpski narod, njegovu dobrobit i interese u područjima u kojima je trajao rat?
Gow: Mogla bi da ponudi tu mogućnost. Postoji veliki broj nas koji se nadaju da bi to moglo pružiti priliku Srbiji da se razvija i podstakne svijest o događajima iz devedesetih godina prošlog vijeka i odgovornosti visokih zvaničnika u Beogradu za to. Međutim, nisam siguran da će se tako nešto ubrzo dogoditi. Ne samo zbog trenutne političke klime u Srbiji koja, na neki način, tjera stvari u drugom smjeru. Rekao bih da je podsticaj za razmatranjem tih stvari u vidu pristupnog procesa Evropskoj uniji – u ovom trenutku oslabio. Istovremeno, svojevrsni mješoviti karakter prvostepene presude daje argumente objema stranama. Onoj koja će reći da su Stanišić i Simatović krivično odgovorni za značajna nedjela. Sa druge strane, argumente u rukama ima i strana koja će ukazivati da su radili svoj posao za državu i djelovali u skladu sa odlukama koje su donosili lideri Srbije.
Glas Amerike: Može li presuda doprinijeti pomirenju naroda Balkana s obzirom na to da je još jedan primjer individualizovanja krivice?
Gow: Nažalost, djeluje mi da neće u velikoj meri doprinijeti pomirenju širom regiona. Jer, kao što sam pominjao ostavlja utisak nejasnog ishoda – čak i kada je potvrđeno da su zločini počinjeni. Ljudi se i dalje spore – ne prihvataju da je sve u vezi sa konkretnim slučajevima raščišćeno. Zato što mogu da kažu da je nekakvih zločina u Bosanskom Šamcu – i da traže da se sagledaju ostala mjesta u kojima odgovorni nisu kažnjeni. Činjenica po kojoj sudije nisu bile u mogućnosti da odgovorne kazne van razumne sumnje – ne znači da se zločin nije dogodio. Ali polje ostavlja otvoreno za nastavak rasprave. A tamo gdje tako nešto postoji – ne stvara se volja za pomirenjem. Teško da će tako nešto proizaći iz ove presude.
See all News Updates of the Day
Sporazum o mineralima: Zelenski stiže u SAD, neka pitanja još otvorena
Predsjednik SAD Donald Trump kaže da će ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy biti u Bijeloj kući u petak, kako bi potpisao sporazum kojim se SAD-u daje pristup dragocjenim ukrajinskim rijetkim zemnim mineralima. Ali ukrajinski lider kaže da ostaje još nekoliko otvorenih pitanja.
Trump sa britanskim premijerom u Bijeloj kući. Nesklon prema mogućnosti mirovnih trupa u Ukrajini
Predsjednik Donald Trump ugošćuje britanskog premijera Keira Starmera u Bijeloj kući u kako bi se pozabavio tekućim sukobom u Ukrajini i bilateralnim trgovinskim vezama, usred prijetnji američkog lidera carinama Evropi i zahtjeva da se kontinent manje oslanja na Washington za svoju sigurnost.
Uoči njihovog sastanka, Trump nije bio posvećen pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za Kijev, uključujući predloženi američki "backstop" za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi potencijalnog primirja između Ukrajine i Rusije - uvjet koji je Starmer zahtijevao.
“Nadam se da imamo taj problem gdje bismo mogli da brinemo o očuvanju mira. Moramo prvo tome”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući u srijedu. „Održavanje mira je veoma lako. Sklapanje dogovora koji je veoma teško”
Među evropskim saveznicima i dalje postoje razlike u vezi sa bilo kojim budućim raspoređivanjem trupa u Ukrajinu. Ujedinjeno Kraljevstvo podržava prijedlog koji predvode Francuska, dok su ga druge nacije, uključujući Poljsku, odbacile.
"Apsolutno sam uvjeren da nam je potreban trajni mir, a ne prekid vatre, a da bi se to dogodilo, potrebne su nam sigurnosne garancije", rekao je Starmer u srijedu, dodajući da će Britanija dati svoj dio da podrži tu mjeru kao dio ukrajinskog mirovnog sporazuma, ali samo uz podršku SAD-a.
Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacuje sve sugestije o raspoređivanju mirovnih trupa u Ukrajinu. On je u četvrtak rekao da "zapadne elite" pokušavaju da poremete novouspostavljeni dijalog između Moskve i Washingtona.
Posljednjih sedmica Trump je pokrenuo direktne pregovore s Rusijom kako bi brzo okončao rat bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, koje je sve više kritizirao. On je drastično preokrenuo američku politiku svog prethodnika, bivšeg predsjednika Joeo Bidena, čiji je stav administracije o ratu bio da "podržava Ukrajinu koliko god je potrebno" i "ništa o Ukrajini bez Ukrajine", kada su u pitanju mirovni pregovori.
Ponukan da razjasni Trumpov stav o slanju mirovnih snaga, visoki zvaničnik administracije koji je u četvrtak govorio o pozadini novinarima je rekao da postoji "zabrinutost" oko postavljanja trupa na teren u "konfliktu nakon Minska I, čak i nakon Minska II".
Zvaničnik je mislio na sporazum iz 2014. i 2015. koji je imao za cilj okončanje borbi između Ukrajine i separatista koje podržava Rusija u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini, od kojih nijedan nije održan.
Zvaničnik je rekao da će biti manje zabrinutosti za slanje trupa ako se sukob "svede na funkcionalni prekid vatre", kako žele SAD, a još manje uz "široko zasnovano, sporazumno mirovno rješenje među stranama".
Vrsta raspoređenih snaga ovisit će o političkom dogovoru za okončanje rata, rekao je dužnosnik - "kompromis" na koji će se Trump i Starmer fokusirati.
Ključna poruka koju Starmer treba pojačati je da Evropljani moraju biti dio bilo kakvih mirovnih pregovora, rekla je Gesine Weber, članica Geostrateškog tima njemačkog Marshall Funda (GMF).
„Zato što bi bilo veoma čudno imati situaciju u kojoj se teret prebaci na Evropljane, ali ne i stratešku odgovornost i strateška razmišljanja“, rekla je ona za Glas Amerike.
Jačanje odbrane
Trump, koji želi da članice NATO-a povećaju potrošnju na odbranu na 5% svog bruto domaćeg proizvoda, također je ponovio svoj stav da bi Evropa trebala "pojačati", insistirajući da američki porezni obveznici "ne bi trebali plaćati račune... više nego što Evropljani plaćaju".
U 2023. godini, SAD su potrošile 3,4% svog BDP-a na odbranu, prema podacima američke vlade koje je prikupio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu.
U onome što se čini kao potez za smirivanje Trumpa, Starmer je u utorak najavio neočekivano povećanje budžeta za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva na 2,5% nacionalnog BDP-a do 2027., a zatim na 2,6% sljedeće godine.
Povećanje će biti finansirano smanjenjem ionako iscrpljenog britanskog budžeta za inostranu pomoć na samo 0,3% BDP-a zemlje. Starmer namjerava dodatno povećati potrošnju na odbranu na 3% u sljedećem parlamentu, koji će početi najkasnije 2029. nakon sljedećih općih izbora.
Premijer je priznao da je odluka o povećanju potrošnje za odbranu "ubrzana" kako Trump kreće u pregovore s Moskvom i jasno daje do znanja da smanjuje podršku SAD-a evropskoj sigurnosti.
Posjeta je izazov za Starmera jer on nastoji da uravnoteži interese Ujedinjenog Kraljevstva sa interesima evropskih saveznika dok se angažuje s nepredvidivom američkom administracijom.
"Najvažnije je da li se ovi momci slažu? Imaju li zajedničku viziju?" rekao je Michael O’Hanlon iz Brookings instituta o Trumpu i Starmeru. To bi, rekao je on za Glas Amerike, moglo signalizirati pojavu zapadne strategije za okončanje rata uz podršku NATO-a.
“Ako je to slučaj, onda smo u dobroj poziciji da pokušamo promovirati pregovore između Rusije i Ukrajine”, dodao je O’Hanlon.
Trump je u srijedu dao do znanja Ukrajini da treba da "zaboravi" na put ka članstvu u NATO-u i da ne treba mnogo očekivati od Washingtona.
„Neću davati sigurnosne garancije – idemo da Evropa to uradi jer mi govorimo o Evropi da je njihov susjed", rekao je on.
Osim pregovora s Moskvom, Trump također gura dogovor sa Kijevom koji bi omogućio Amerikancima pristup ukrajinskim rijetkim zemnim mineralima i nadoknadio sredstva koja je Bajdenova administracija dala za podršku ratnim naporima zemlje.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy trebao bi se u petak sastati s Trumpom u Bijeloj kući.
Carinske prijetnje
Starmer želi osigurati povoljne uslove usred potencijalnih američkih carina koje bi mogle utjecati na britanski izvoz jer SAD pogađa evropske zemlje sa 25% carina na čelik i aluminij. Trump prijeti više, rekavši da je Evropska unija bila "veoma nepravedna" prema Americi.
Starmer je "u malo delikatnoj poziciji" jer Ujedinjeno Kraljevstvo nije dio jedinstvenog tržišta Evropske unije, rekao je Weber iz GMF-a.
"Dakle, za njega je pitanje u suštini izbjegavanje situacije u kojoj postoje američke carine, i naravno pokušaj da se umiri Washington u tom pogledu, a on također ne ide na liniju superkonfrontacije sa Evropskom unijom", rekla je.
Britanska ministrica finansija Rachel Reeves izjavila je u srijedu da je uvjerena da trgovina i ulaganja između SAD-a i Velike Britanije neće biti poremećeni usljed Trumpovih tarifnih prijetnji.
Mišljenja američkih i evropskih stručnjaka: I konzervativci i liberali na istoj poziciji - Dodik je smetnja jedinstvu i napretku BiH
Za mišljenja o presudi Miloradu Dodiku pitali smo američke i evropske poznavatelje zapadnog Balkana, stručnjake koji naginju i konzervativnoj i liberalnoj političkoj misli. Bez obzira na to, slažu se da je Milorad Dodik kontinuirana smetnja jedinstvu ali i napretku BiH.
Luke Coffey, stručnjak pri konzervativnom institute Hudson, kaže da, “Dodik ostaje i dalje destabilizirajuća sila koja prijeti ne samo suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Herzegovine, nego i šire,, tj. stabilnosti cijelog Balkana i Evrope.
"Njegova konstantna secesionistička retorika direktno podriva jedinstvo BiH, potpaljuje tenzije i podstiče separatističke ambicije", kaže Coffey za Glas Amerike.
"Njegove napore da oslabi državu aktivno podržava i Srbija i Rusija, a dogadjaji ove sedmice služe kao alarmantno podsjećanje da Sjedinjene Države, a ni Evropa, ne mogu više priuštiti sebi da ignoriraju ovaj region,” zaključuje Luke Coffey iz konzervativne institucije Hudson.
Profesorica Tanya Domi sa Univerziteta Columbia se osvrnula na činjenicu da gospodin Dodik sada upozorava da je ova presuda, kako je rekao “kraj Bosne”:
"Ono što je takodjer interesantno u ovoj situaciji je da gospodin Dodik od ovoga pokušava napraviti nešto što je veće od njega samoga, i uključiti sve Srbe u ovaj kontekst a sebe predstaviti kao neku žrtvu.
Ova presuda je trebala da se desi I ranije i možda je prekasno i nedovoljno… Ipak, to je jedan značajan korak naprijed. Sada će biti interesantno vidjeti kako će se opozicija u RS postaviti dok se ovaj process bude nastavljao", kaže Domi.
Ovo je dobar početak, ali je neophodno još puno toga uraditi", kazao je profesor Daniel Serwer, jedan od najboljih američkih poznavatelja prilika na zapadnom Balkanu.
"Korupcija bi morala biti slijedeća optužba, jer potpuna pravda zahtijeva kontinuirano krivično gonjenje”, kaže za Glas Amerike Daniel Serwer, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins .
Toby Vogel, analitičar pri Vijeću za politiku demokratizacije u Berlinu, naglašava:
"Mislim da je najvažnija poenta da je, političar na visokoj fuknciji, jedan lider u Bosni i Hercegovini, proglašen krivim za zloupotrebu položaja. Ovo nije trivijalna stvar, u ovo je u simboličnom smislu vrlo važno i možda predstavlja i momenat kad se jedna vrsta bezakonja završava.
Također je vrlo bitno, u isto vrijeme, ovome ne pridavati previše značaja, jer ovo nije konačna presuda, i proces može potrajati i do kraja godine.
No, kada dođe do konačne presude, i ako ostane nepromijenjena, onda se postavlja pitanje kako će Bosna I Hercegovina tu odluku provesti. Hoće li poslati policiju u Banjaluku da uhapsi Dodika, hoće li poništiti odluke Skupčtine RS i šta će biti sljedeći korak?
Još jedna značajna dimenzija u ovome je i mandat mirovne misije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini koji je joč uvijek na snazi i čiji je zadatak da održava sigurnost i bezbjednost.
Mirovna misija kojom upravlja Evropska unija će se također suočiti sa izazovima je im nedostaje osoblja, transporta i jednostavno nemaju operacioni kapacitet na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine", zaključuje Vogel u razgovoru za Glas Amerike.
Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane javnih dužnosti
Sud BiH saopštio je da je Milorad Dodik prvostepenom presudom osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika i određena mu je kazna zatvora od jedne godine kao i mjera zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.
Drugooptuženi Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, oslobođen je optužbi.
U ljeto 2023. godine Dodik je vodio još jednu od svojih bitki s visokim predstavnikom. Narodna skupština usvojila je zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u “Službenom glasniku”. Prije nego što je stupio na snagu, visoki predstavnik Christian Schmidt je poništio taj zakon. Kada je Dodik najavio da će potpisati ukaz o proglašenju zakona iako je on poništen, Schmidt je izmijenio Krivični zakon BiH tako da je nepoštivanje odluka visokog predstavnika učinio krivičnim djelom.
Prkoseći ovim odlukama, Dodik je ipak potpisao ukaz o proglašenju dva poništena zakona. Dva rukovodioca “Službenog glasnika” podnijela su ostavku u samo nekoliko mjeseci pa je na kraju Miloš Lukić, kao vršilac dužnosti direktora, usvojene zakone objavio u “Službenom glasniku”.
Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.
Suđenje Dodiku i Lukiću počelo je 5. februara 2024. godine, a obilježeno je optužbama odbrane prema Sudu BiH, sucima i tužiteljima za pristranost i zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjoj Luci.
Rukovodstvo RS-a, uoči izricanja presude, zaprijetilo je "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Vlada RS-a usvojila je 24. februara "Informaciju o rušenju Ustava Bosne i Hercegovine, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH", koja je na dnevnom redu Skupštine RS 25. i 26. februara.
U informaciji je, uz ostalo, navedeno da će RS preduzeti mjere kroz politička i pravna sredstva "ukoliko pravno nasilje nad RS ne prestane, te ne bude političke volje i međunarodne podrške da se BiH vrati na osnove i transformiše u državu u kojoj se poštuju Dejtonski ustav i zakoni".
edit: 26.02.2025. 16:50 Naslov "Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane dužnosti Predsjednika RS" je prepravljen u "Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane javnih dužnosti" jer je sud pojasnio da se zabrana odnosi na sve javne dužnosti.
Predsjedavajući Doma osigurao dovoljno republikanskih glasova za usvajanje budžeta
Predsjedavajući Predstavničkog doma SAD-a Mike Johnson osigurao je dovoljno glasova, 217-215, da donese rodluku o budžetu u utorak navečer, podstičući napore republikanaca da produže porezne olakšice i smanje potrošnju koje su demokrate nazvali "nepromišljenim".
"Pred nama je mnogo teškog rada, ali ćemo ispuniti agendu America First", rekao je Johnson novinarima. “Isporučit ćemo sve, a ne samo dijelove, a ovo je prvi korak u tom procesu.”
Johnson i drugi čelnici republikanaca u Predstavničkom domu rekli su u saopćenju da je njihov cilj zakon „koji osigurava našu granicu, održava niske poreze za porodice i stvaraoce radnih mjesta, vraća američku energetsku dominaciju, jača američki položaj na svjetskoj sceni i čini da vlada radi efikasnije za sve Amerikance“.
Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je da republikanci rade na "sjeckanju i spaljivanju" programa kao što su boračke beneficije, pomoć u hrani i zdravstvena zaštita za ljude s nižim primanjima.
"Nepromišljeni republikanski budžet smanjit će poreze do 4,5 biliona dolara za bogate, dobrostojeće i one s dobrim vezama, a onda to stavljaju na račun Amerikanaca radničke klase, srednje klase i obične Amerikance", rekao je Jeffries novinarima.
Prije glasanja, nekoliko članova republikanske konferencije Predstavničkog doma i dalje je bilo zabrinuto oko veličine mjere potrošnje, kako i kada donijeti predloženo produženje smanjenja poreza za 2017. i kako isplatiti američki deficit bez rezanja ključnih programa sigurnosne mreže koji pomažu američkim biračima.
Rukovodstvo Senata če predložiti usvajanje smanjenja poreza u posebnom zakonu kasnije ove godine.
"Ne samo da radimo na pronalaženju uštede za američke poreske obveznike, boljem i efikasnijem korištenju njihovog dolara, što smo moralno obavezni učiniti, već imamo i moralnu obavezu da savijemo krivulju duga", rekao je Johnson.
Predsjednik Donald Trump pozvao je poslanike da usvoje "jedan veliki, lijep zakon" koji će biti ključni dio donošenja njegove unutrašnje politike.
Unatoč tome što je Trump izrazio preferenciju za verziju budžeta Predstavničkog doma, Senat je u petak usvojio rezoluciju o finansiranju koja predviđa 150 milijardi dolara vojnog finansiranja i 175 milijardi dolara za sigurnost granica. Ovom mjerom se također izbjegavaju kontroverzni Medicaid rezovi u verziji donjeg doma.
Republikanski predstavnik Tony Gonzales predvodio je grupu od sedam republikanaca u Predstavničkom domu koji su upozorili na potencijalno smanjenje programa zdravstvene zaštite Medicaid, finansiranja pomoći u hrani i drugih programa socijalne zaštite.
"Ukidanje Medicaida imalo bi ozbiljne posljedice, posebno u ruralnim i pretežno latinoameričkim zajednicama u kojima se bolnice i starački domovi već bore da svoja vrata zadrže otvorenim", rekli su zakonodavci u pismu Johnsonu prošle sedmice.
Trump je prošle sedmice na Truth Social objavio da "Dom i Senat rade SPEKTAKULARAN posao radeći zajedno kao jedan jedinstven i nepobjediv TIM, međutim, za razliku od Lindsey Graham verzije vrlo važnog zakonodavstva o kojem se trenutno raspravlja, Rezolucija Predstavničkog doma implementira moju PUNU Agendu na prvom mjestu, SVE, a ne samo dijelove!"
Predlozi Predstavničkog doma i Senata sada će morati da budu usaglašeni da bi bili potpisani.
Ako zakonodavci ne mogu postići kompromis do 14. marta, doći će do djelimičnog zatvaranja vlade, zbog čega će milioni federalnih službenika privremeno ostati bez plate i obustaviti neke nebitne vladine usluge.
Lider većine u Senatu John Thune nije isključio mogućnost još jednog zakona o kratkoročnoj potrošnji kako bi se poslanicima dalo više vremena za rad.
"Zadržavamo sve opcije na stolu, ali nam ponestaje vremena", rekao je Thune novinarima u utorak.
Senat je krenuo naprijed s glasanjem o svojoj verziji budžeta zbog neizvjesnosti oko potencijalnog uspjeha glasanja o verziji Predstavničkog doma.
Lider manjine u Senatu Chuck Schumer okarakterizirao je glasanje kao prvi korak ka povredi glasača.
" Opljačkat će starije osobe, djecu i invalide kako bi platili da bogati postanu bogati. To je pogrešno. Iskoristit ćemo svaku polugu koju imamo na raspolaganju da podignemo zabrinutost koju čujemo od naših birača, udružimo se i organiziramo s njima i borimo se da zaustavimo ovu poresku olakšicu za milijardere", rekao je Schumer novinarima u utorak.
