Izdvojeno
Međunarodni dan mira u Srebrenici: Spomenik mira ili “stub srama”
Novoizgrađeni “Spomenik mira” u centru Srebrenice, koji će simbolično biti “otvoren” na Međunarodni dan mira, ponovo je izazvao podjele između srpskog i bošnjačkog stanovništva u ovom gradu, na one koji ga smatraju dobrom idejom i one koji ga vide kao licemjeran potez koji nije zasnovan na priznanju genocida počinjenog 1995. godine.
Mladen Grujičić, načelnik Srebrenice, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) govori da je ideja o “Spomeniku mira” usvojena u martu prošle godine na općinskoj skupštini, kada su delegati većinski izglasali “podizanje spomenika koji će biti univerzalan i bez direktne veze za žrtvama posljednjeg rata”.
“‘Spomenik mira’, tako je nazvan, koji neće uopšte asocirati na rat, koji neće služiti za polaganje vijenaca, za obilježavanja bilo čega u tom smislu, nego će služiti kao jedna poruka mira, suživota, gledanja u budućnost za mlade ljude koji dolaze”, rekao je načelnik.
Grujičić kaže kako se unazad nekoliko godina razgovaralo o ideji da Srbi i Bošnjaci u Srebrenici izgrade “nešto zajedničko u pogledu stradanja”, ali dogovor nikada nije postignut. Ideja o neutralnom spomeniku je nastala sasvim spontano, kaže, a realizovana je po uzoru na likovni rad jednog srebreničkog učenika.
“Sve to krenulo je od dječijeg rada koji je pobijedio – dvije ruke drže globus, na tom globusu se nalaze dječak i djevojčica, sjede i gledaju u Srebrenicu, u daljinu – i ja sam to vidio kao jednu dobru ideju. Prvo mi se rad svidio, a onda i evo, kada smo vidjeli kako bi to izgledalo u tri dimenzije, onda smo shvatili da je to prava stvar koja asocira na djecu, na svijet, na mir u svijetu, i evo došli smo do tog konačnog rješenja”, kazao je Gujičić.
S druge strane, iz Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa” izražavaju negodovanje zbog spomenika.
“Nekad razmišljam kako on uopšte može stati pred bošnjački narod ili uopšte nešto da kaže pored tog negiranja koje on ima (…) negiranja genocida, minimiziranja žrtava, upravo od strane njega, i on, molim te, koje licemjerstvo radi, u Srebrenici radi spomen mira”, rekla je Šahida Abdurahmanović, članica ovog udruženja, smatrajući da ukoliko se ne prizna genocid, ovakav potez nije dobronamjeran i iskren.
Abdurahmanović navodi kako je za Udruženje sama lokacija u centru Srebrenice, na kružnom toku, sporna “jer se veže za obraćanje Ratka Mladića 1995. godine”.
“On je tu trebao da napravi stub srama pa da bude častan čovjek, da bude čovjek, pa da bude predstavnik svih naroda i da gradi mir za buduća pokoljenja”, kazala je Abdurahmanović.
Grujičić kaže kako spomenik nikada neće imati nikakvo obilježje niti natpis na sebi, te da neće ukazivati samo na jedan od naroda i smatra da on kao takav nikoga ne može vrijeđati. Rekao je i da je ranije imao ideju da zajedno s predstavnicima drugih naroda obilazi sva stratišta u Srebrenici, što nije naišlo na prihvatanje.
“Ne vidim zašto bi nekoga povrijedio spomenik miru, kad je sad mir”, kazao je načelnik Mladen Grujičić.
Na pitanje da li čin gradnje spomenika i ideja u vezi s obilaskom stratišta znači da priznaje da se desio genocid, Grujičić je odgovorio da ne znači i da to “nije tema ovog razgovora”.
Pred sudovima u regionu i Haagu do sada je za zločine počinjene nad Bošnjacima u Srebrenici osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora. Presudama je utvrđeno da je u Srebrenici samo u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 pretežno muškaraca i dječaka, a prognano više od 40.000 žena, djece i staraca.
Građani Srebrenice s kojima su razgovorali novinari BIRN-a BiH imaju podijeljena mišljenja u vezi sa spomenikom, ali većina ih nije htjela javno govoriti. Mirnes Zahirović kaže da je ovaj spomenik “unio dodatni nemir u već podijeljen narod”.
“Podizadnje spomenika miru u gradu u kojem je počinjen genocid nad Bošnjacima u ovo vrijeme i na ovom mjestu nije ništa drugo nego guranje prsta u oči žrtvama rata i povratnicima ovdje u Srebrenici”, rekao je Mirnes Zahirović.
Povratnik Muhamed Akagić kaže da ovaj spomenik nije “zamišljen da bude u kontekstu mira”.
“Mislim da nije bila prilika i vrijeme da se to radi sada. Ako iskreno želite mir, onda to pokazujete i na ulici i u objektu gdje se srećete s ljudima”, kazao je Akagić.
Osim građana koji su izražavali nezadovoljstvo zbog podizanja i simbolike spomenika, dio njih je svoju zamjerku uputilo na njegov izgled. Ipak, za Jelu Mušić spomenik je izuzetno lijep i, kako kaže, raduje se što se nešto dešava u njenom gradu.
“Nek se bilo šta desi u našoj Srebrenici. Ja sam starosjedilac ovdje i što god se desi, dobro je”, rekla je ona.
Međunarodni dan mira obilježava se svakog 21. septembra.
See all News Updates of the Day
Zelenski kaže da bi Trump mogao da okonča rat u Ukrajini samo ako se Kijev uključi u pregovore
Američki predsjednik Donald Trump mogao bi ispuniti svoje obećanje da će okončati rat u Ukrajini, ali samo ako uključi Kijev u bilo kakve razgovore, rekao je u subotu predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je također rekao da su uvjeti bilo kakvog dogovora koji bi mogli nastati pod Trumpom još uvijek nejasni - a možda čak ni samom Trumpu - jer ruski predsjednik Vladimir Putin nema interesa da okonča rat.
Trump, koji je preuzeo dužnost u ponedjeljak, obećao je tokom svoje predizborne kampanje da će okončati rat u prva 24 sata u Bijeloj kući, ne govoreći kako. Saradnici su od tada sugerirali da bi dogovor mogao potrajati mjesecima.
Završetak rata ne bi bio moguć osim ako Trump ne uključi samu Ukrajinu u bilo kakve pregovore, rekao je Zelenski.
"U suprotnom neće uspjeti. Jer Rusija ne želi da okonča rat, dok Ukrajina želi da ga okonča", rekao je on.
U odvojenom intervjuu emitovanom kasnije u subotu, Zelenski je rekao da vjeruje da Trump zaista želi da vidi kraj rata.
"Za sada ne znamo kako će se to dogoditi jer ne znamo detalje", rekao je Zelenski italijanskoj novinarki Ceciliji Sala, koja je puštena ovog mjeseca iz pritvora u Iranu u kojem je provela 21 dan.
"Vjerujem da sam predsjednik Trump ne zna sve detalje. Jer, rekao bih, mnogo toga zavisi od toga kakav pravedni mir možemo postići. I da li Putin u principu želi da zaustavi rat. Vjerujem da ne želi to", rekao je Zelenski.
Trump je izrazio spremnost da razgovara s Putinom o okončanju rata, za razliku od odlazeće administracije Joea Bidena, koji je izbjegavao ruskog lidera.
Kijev, dugo zabrinut zbog mogućnosti da će o njegovoj sudbini odlučivati veće sile bez njegovog učešća, navodi da radi na organizovanju sastanka između Zelenskog i Trumpa.
Zelenski je rekao da vjeruje da bi evropski saveznici također trebali biti uključeni u sve buduće mirovne pregovore.
"Što se tiče rasporeda pregovora: Ukrajina, stvarno se nadam da će Ukrajina biti tamo, Amerika, Evropa i Rusi", rekao je Zelenski.
Trump kaže da bi Jordan i Egipat trebali prihvatiti više Palestinaca iz Gaze
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u subotu da bi Jordan i Egipat trebali prihvatiti više Palestinaca iz Gaze, gdje je izraelski vojni napad izazvao tešku humanitarnu situaciju i ubio desetine hiljada ljudi.
Na pitanje da li je ovo privremena ili dugoročna sugestija, Trump je rekao: "Može biti i jedno i drugo".
Washington je prošle godine rekao da se protivi nasilnom raseljavanju Palestinaca. Grupe za ljudska prava i humanitarne agencije mjesecima su izražavale zabrinutost zbog situacije u Gazi, jer je rat raselio gotovo cijelo stanovništvo i doveo do gladi.
Washington se također suočio s kritikama zbog podrške Izraelu, ali je zadržao podršku svom savezniku, rekavši da pomaže Izraelu u odbrani od militantnih grupa koje podržava Iran, kao što su Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i Huti u Jemenu.
Trump je u subotu razgovarao sa jordanskim kraljem Abdullahom.
"Rekao sam mu da bih volio da preuzmeš više jer trenutno gledam cijeli pojas Gaze i tu je nered, pravi je nered. Volio bih da uzme ljude", rekao je Trump, koji je uzeo uredu 20. januara, rekao je o svom subotnjem razgovoru sa jordanskim kraljem Abdulahom.
"Volio bih da Egipat uzme ljude", rekao je Trump novinarima, dodajući da će u nedjelju razgovarati s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom al-Sisijem.
Stanovništvo palestinske enklave prije početka rata između Izraela i Gaze bilo je oko 2,3 miliona.
"Ggotovo sve je srušeno i ljudi tamo umiru, pa bih radije uključio neke arapske nacije i izgradio kuće na drugoj lokaciji gdje bi možda mogli živjeti u miru za promjenu", rekao je Trump.
New York: Rasprava oko zahtjeva da se zabrane maske za lice u javnosti
Pozivi na zabranu maski za lice u javnosti izazivaju debatu u New Yorku. Pristalice kažu da bi to moglo suzbiti kriminal u podzemnoj željeznici, dok kritičari tvrde da ugrožava građanske slobode. Izvještava Aron Ranen.
State Department zamrzava nova sredstva za gotovo sve američke programe pomoći širom svijeta
State Department je u petak naredio potpuno zamrzavanje novih sredstava za gotovo svu američku stranu pomoć, čineći izuzetke za hitne programe hrane i vojnu pomoć Izraelu i Egiptu.
Naredba prijeti brzim zaustavljanjem mnogih od milijardi dolara u globalnim projektima koje finansiraju SAD za podršku zdravstvu, obrazovanju, razvoju, obuci za posao, borbi protiv korupcije, pomoći sigurnosti i drugim naporima.
SAD pružaju više strane pomoći na globalnom nivou nego bilo koja druga zemlja, oko 60 milijardi dolara u 2023, ili oko 1% budžeta SAD-a.
Naredbom državnog sekretara Marca Rubija, dostavljenoj američkim ambasadama širom svijeta, posebno je izuzela hitne prehrambene programe, poput onih koji pomažu da u prehrani miliona ljudi u rastućoj gladi u zaraćenom Sudanu.
U depeši se navodi izvršenje uredbe o zamrzavanju pomoći koju je predsjednik Donald Trump potpisao u ponedjeljak.
Ali uredba od petka posebno je razočarala humanitarne službenike jer nije uključila posebno izuzeće za zdravstvene programe koji spašavaju živote, kao što su klinike i programi imunizacije.
Globalno priznat program za borbu protiv HIV-a, Predsjednikov Plan hitne pomoći za pomoć AIDS-u, bio je među onima koji su uključeni u zamrzavanje potrošnje, koje bi trebalo trajati najmanje tri mjeseca. Poznat kao PEPFAR, program je zaslužan za spašavanje 25 miliona života, uključujući živote 5,5 miliona djece, budući da ga je pokrenuo republikanski predsjednik George W. Bush.
U Ujedinjenim narodima, zamjenik glasnogovornika Farhan Haq rekao je: "Ovo su bilateralne odluke, ali svejedno očekujemo da one nacije koje imaju sposobnost izdašno financiraju razvojnu pomoć."
Dok je Rubiova naredba izuzela vojnu pomoć saveznicima Izraelu i Egiptu od zamrzavanja, nije bilo naznaka sličnog izuzeća koje bi omogućilo vitalnu vojnu pomoć SAD-a Ukrajini.
Bidenova administracija izgurala je vojnu pomoć Ukrajini prije odlaska s dužnosti zbog sumnje hoće li je Trump nastaviti. Ali još uvijek postoji oko 3,85 milijardi dolara sredstava koje je odobrio Kongres za sve buduće isporuke oružja Ukrajini i sada je na Trumpu da odluči hoće li ih potrošiti ili ne.
Opsežnim zamrzavanjem započinje provedba obećanja Trumpa i drugih republikanaca da će srušiti američke programe pomoći.
Također u petak, agencija State Departmenta koja nadgleda izbjeglice i preseljenje poslala je smjernice agencijama za preseljenje s kojima radi, rekavši da moraju odmah "obustaviti sav posao" u okviru strane pomoći koju su primali. Iako je u uputama bilo malo jasnoće, obavještenje sugerira da bi agencije za preseljenje koje rade s izbjeglicama, uključujući Afganistance koji su stigli sa posebnim imigrantskim vizama, možda morali privremeno obustaviti svoj rad.
Očekuje se da će u narednih mjesec dana biti postavljeni standardi za reviziju cjelokupne strane pomoći kako bi se osiguralo da ona bude "usklađena sa vanjskopolitičkom agendom predsjednika Trumpa", navodi se u depeši. A u roku od tri mjeseca očekuje se da će revizija cijele vlade biti dovršena naknadnim izvještajem koji će se izraditi kako bi Rubio dao preporuke predsjedniku.
Trumpov pritisak na Rusiju da okonča rat u Ukrajini
Samo nekoliko dana nakon što je postao predsjednik, Donald Trump pojačava pritisak na Rusiju da započne mirovne pregovore s Ukrajinom. Rusija je u četvrtak odbacila Trumpove prijetnje da će Sjedinjene Države uvesti nove sankcije i carine Kremlju ako odbije prekinuti rat.
