Linkovi

Trebaju li socijalne mreže izgubiti pravnu zaštitu?


FILE - The Twitter and Facebook logos are seen with binary cyber codes in this illustration, Nov. 26, 2019.
FILE - The Twitter and Facebook logos are seen with binary cyber codes in this illustration, Nov. 26, 2019.

Odluka giganata društvenih medija da više sadržaja stave pod kontrolu, zajedno s zabranom objava američkog predsjednika Donalda Trumpa i nekih njegovih pristalica, intenzivirala je raspravu u Evropi o tome kako regulisati platforme poput Facebooka i Twittera.

Vruće rasprave uglavnom su se fokusirale na to trebaju li vlade intervenisati kako bi cenzurisale i umanjile slobodu govora ili bi trebale zaštititi mišljenje od blokiranja ili restrikcija od strane giganata društvenih medija, koliko god uvredljivi bili stavovi.

Međutim, sve veći broj evropskih lidera vidi treći način za smanjenje lažnih vijesti, govora mržnje, dezinformacija i otrovnih ličnih napada - i to načinom tretiranja pružaoca usluga društvenih medija, ne kao vlasnika neutralnih platformi koje povezuju korisnike s kreatorima digitalnih sadržaja, već kao izdavača.

To bi, kako kažu, pomoglo da se izbjegnu strahovi od državnog cenzurisanja govora.

Izmjene zakona učinile bi ih pravno odgovornim za sadržaj koji prenose, baš kao što su to tradicionalne novine i emiteri, čime bi kompanije za društvene medije postale odgovorne kada su u pitanju tužbe za klevetu i uvredu. Blokiranjem sadržaja i zabranom nekih korisnika, kompanije za društvene medije nenamjerno su pojačale argument da su pružaoci usluga sadržaja, jer sada u praksi više preuzimaju ulogu urednika mišljenja.

"Mislim da se sada mora voditi prava rasprava o statusu velikih internet kompanija i treba li ih prepoznati kao puke platforme ili kao izdavače, jer kad počnete uređivati, tada ste u drugom svijetu", rekao je britanski premijer Boris Johnson parlamentarnom odboru prošle sedmice.

Boris Johnson
Boris Johnson

Mnogi lideri Evropske unije kritikovali su kompanije društvenih medija, jer su protjerali Trumpa i njegove pristalice sa svojih platformi. Facebook je blokirao ili izbrisao sadržaj koji koristi frazu "Zaustavi krađu", koja se odnosi na lažne tvrdnje o izbornoj prevari. Twitter kaže da je suspendovao više od 70.000 naloga teoretičara zavjere QAnon koji vjeruju da Trump vodi tajni rat protiv elitnih pedofila koji poštuju sotonu u vladi, poslu i medijima.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zabrinutost zbog blokiranja i brisanja, nazivajući to potezom koji je otišao predaleko.

"Pravo na slobodu mišljenja od temeljne je važnosti", rekao je njen portparol Steffen Seibert novinarima.

German Chancellor Angela Merkel puts on her face mask as she attends a session at the lower house of parliament Bundestag in Berlin, Germany, Dec. 9, 2020.
German Chancellor Angela Merkel puts on her face mask as she attends a session at the lower house of parliament Bundestag in Berlin, Germany, Dec. 9, 2020.

Neke zemlje predvođene populističkim vladama, poput Poljske, razmatraju izradu zakona koji bi zabranio Facebooku, Twitteru i drugim društvenim medijima da cenzurišu mišljenja, strahujući da će ih giganti društvenih mreža cenzurisati.

Ali u drugim zemljama raste i politički pritisak da država reguliše govor i police platformi društvenih medija.

Ideja da kompanije za društvene medije trebaju podlijegati sličnim propisima kao novine, televizijske i radio stanice nije nova. Vlasnici novina već su dugo negativno nastrojeni prema platformama društvenih mreža, koje se prema zakonu tretiraju drugačije od tradicionalnih medija. Žalili su se da Facebook i drugi uporno povlače sadržaj koji oni proizvode, dok istovremeno ostvaruju ogromnu zaradu od prodaje reklama.

Prošle godine, Facebook se osvrnuo na ideju da se platforme društvenih medija tretiraju kao tradicionalni mediji, tvrdeći u izvještaju da bi ih trebalo smjestiti u zasebnu kategoriju na pola puta između novina i telekomunikacijske industrije.

Kompanija se usaglasila da su potrebna nova regulatorna pravila, ali je tvrdila da bi se trebali fokusirati na praćenje i uklanjanje mehanizama koje bi kompanije mogle uspostaviti za blokiranje "štetnih" postova, radije nego na ograničavanja za kompanije koje prenose određene vrste govora ili su odgovorne za sadržaj.

FILES - This photo taken on March 22, 2018 shows apps for WhatsApp, Facebook, Instagram and other social networks on a smartphone in Chennai.
FILES - This photo taken on March 22, 2018 shows apps for WhatsApp, Facebook, Instagram and other social networks on a smartphone in Chennai.

Johnsonovo zagovaranje tretiranja giganata društvenih medija poput tradicionalnih medija odjekuje u Sjedinjenim Državama, gdje je u Kongres prošao Zakon o pristojnom komuniciranju 1996. godine. Mjera je velikim dijelom omogućila kompanijama samostalnu regulaciju i zaštitila ih od odgovornosti za velik dio sadržaja objavljenog na njihovim platformama.

Član 230. zakona kaže: "Nijedan pružalac usluga ili korisnik interaktivne kompjuterske usluge neće se tretirati kao izdavač ili govornik bilo kakvih informacija koje pruža drugi provajder informacijskog sadržaja."

Ironično, član 230. naišao je na neodobravanje i Trumpa i novoizabranog predsjednika Joea Bidena. Obojica su zatražila da se član opozove, čime bi društveni mediji postali pravno odgovorni za ono što ljudi objavljuju, a što bi ih učinilo ranjivijim na tužbe za klevetu i uvredu.

Prošle sedmice Biden je New York Times-u rekao da se zalaže za to da se internetski najveći štit od odgovornosti "opozove, odmah".

XS
SM
MD
LG