Robert Fico, koji je vodio Slovačku od 2006. do 2010. i ponovo od 2012. do 2018. godine, favorit je da zauzme premijersku kancelariju nakon izbora 30. septembra. On i njegova ljevičarska stranka Direction, ili Smjer, vodili su kampanju na jasnoj proruskoj i antiameričkoj poruci.
Njegova kandidatura dio je šireg trenda širom Evrope. Samo Mađarska ima otvoreno prorusku vladu, ali u drugim zemljama, uključujući Njemačku, Francusku i Španiju, populističke stranke koje su skeptične prema intervenciji u Ukrajini imaju značajnu podršku. Mnogima od ovih zemalja predstoje nacionalni ili regionalni izbori koji bi mogli skrenuti ravnotežu javnog mnjenja sa Kijeva na Moskvu.
"Ako Smer bude dio vlade, nećemo više slati oružje ili municiju u Ukrajinu", rekao je Fico, koji trenutno zauzima mjesto u slovačkom parlamentu i poznat je po zlobnim tiradama protiv novinara, u intervjuu za The Associated Press prije nedavnog predizbornog skupa.
Fico, 59, također se protivi sankcijama EU Rusiji, dovodi u pitanje sposobnost ukrajinske vojske da istjera ruske trupe i želi da iskoristi članstvo Slovačke u NATO-u da blokira pridruživanje Ukrajine. Njegov povratak na vlast mogao bi navesti Slovačku da napusti svoj demokratski kurs na druge načine, slijedeći put Mađarske pod premijerom Viktorom Orbanom i, u manjoj mjeri, Poljske pod strankom Pravo i pravda.
Mala centralnoevropska nacija stvorena 1993. nakon raspada Čehoslovačke čvrsto je podržavala Ukrajinu otkako je Rusija izvršila invaziju prije više od 18 mjeseci. Slovačka je bila druga članica NATO-a koja je pristala da Kijevu ustupi svoju flotu borbenih aviona MiG-29 iz sovjetske ere, a takođe je donirala i sistem protivvazdušne odbrane S-300.
Ali, takođe je došlo do pada poverenja javnosti u liberalnu demokratiju i zapadne organizacije u većoj mjeri nego u drugim dijelovima regiona koji su se otresli decenija sovjetske dominacije.
Prema martovskom istraživanju koje je naručio istraživački centar Globsec sa sjedištem u Bratislavi, većina slovačkih ispitanika, 51%, vjeruje da su Zapad ili Ukrajina odgovorni za rat. Polovina smatra da Sjedinjene Države predstavljaju sigurnosnu prijetnju za njihovu zemlju, u odnosu na 39% u 2022. Od osam anketiranih nacija, Slovaci su bili daleko najnepovjerljiviji prema SAD-u; Bugarska je bila daleko druga sa 33%, a Mađarska treća sa 25%.
"Imamo veliki problem", rekla je Katarina Klingova, viši naučni saradnik Globsecovog Centra za demokratiju i otpornost.
Istraživanje je sprovedeno u Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj. Svaka od osam zemalja Centralne i Istočne Evrope imala je 1.000 ispitanika, a rezultati istraživanja su imali marginu greške od plus ili minus 3%.
Samo 48% Slovaka smatra liberalnu demokratiju dobrom za njihovu zemlju, što je drugi najniži rezultat nakon Litvanije (47%).
U februaru 2022. Slovačka je otvorila svoje granice za ukrajinske izbjeglice, kao i poslala oružje u Kijev. Bez obzira na to, mnogi Slovaci još uvijek gaje osjećaj za svoju rusku slavensku braću i sestre i zahvalni su Crvenoj armiji što je oslobodila zemlju na kraju Drugog svjetskog rata. Ruske operacije dezinformisanja također su odigrale svoju ulogu: promoskovska propaganda je sada široko rasprostranjena u slovačkim medijima.
Stavovi izraženi u anketi Globsec odražavaju frustraciju nakon haotičnog mandata koalicione vlade desnog centra koja se srušila u decembru i proruske kampanje dezinformacija koja se intenzivirala nakon invazije na Ukrajinu, rekla je Klingova.
„Određeni broj lokalnih političara usvojio je narative i terminologiju ruske propagande,“ i pojačao njen uticaj, rekla je ona. Među njima je i Fico, čija stranka takođe vodi kampanju protiv imigracije i LGBTQ+ prava.
U intervjuu za AP, on je tvrdio da nikakva količina zapadnog oružja koja ide u Ukrajinu neće promijeniti tok rata. On je rekao da bi Evropska unija i Sjedinjene Države trebale da iskoriste svoj uticaj da primoraju Rusiju i Ukrajinu da sklope kompromisni mirovni sporazum.
"Naivno je misliti da će Rusija napustiti Krim", rekao je Fico, misleći na poluostrvo koje je Rusija anektirala od Ukrajine 2014. "Naivno je misliti da će Rusija ikada napustiti teritoriju koju kontroliše" u Ukrajini.
Fico je govorio u Mihalovcu, malom gradu blizu slovačke granice sa Ukrajinom. Nedaleko se nalazi grad Užgorod, jedan od glavnih graničnih prelaza za teret i fizička lica. U proljeće 2022. hiljade ukrajinskih izbjeglica ušlo je ovdje u Slovačku, dok je humanitarna pomoć — a ponekad i strani borci — tekla u drugom smjeru.
Nedavno su pošiljke ukrajinskog žita prešle granicu, na veliku nesreću lokalnih farmera, koji kažu da to potkopava njihova tržišta. Kada je ranije ovog mjeseca propao dogovor EU o zadržavanju ukrajinskog žita u tranzitu i van lokalnih tržišta, Slovačka je rekla da će produžiti vlastitu zabranu uvoza do kraja godine.
Ali u isto vrijeme dok je rat u Ukrajini snižavao cijene žitarica u Evropi, povećavao je cijenu energije. Sve dok invazija Ukrajine nije izazvala sankcije EU, Rusija je isporučivala većinu slovačke nafte i gasa.
U 2022. godini inflacija je porasla na 12,13 posto, podstaknuta rastućim cijenama energije. U septembru 2022. hiljade ljudi pridružilo se protestu koji je organizirala Ficova stranka na kojem je rekao da je podrška vlade Ukrajini djelimično odgovorna za porast inflacije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, uz podršku zapadnih pristalica svoje zemlje, odbacio je pregovore s Moskvom dok se ruske trupe ne povuku iz njegove zemlje. On je takođe vršio pritisak na NATO da obezbijedi jasan put za članstvo svoje zemlje.
Na svom samitu u julu, čelnici NATO-a obećali su da će nastaviti opskrbljivati Ukrajinu oružjem i municijom, ali nisu ponudili nikakvu zaštitu pod sigurnosnim kišobranom alijanse. Fico je za AP rekao da se protivi „iz principa“ stavljanju Ukrajine na put članstva, rekavši: „To bi rezultiralo Trećim svjetskim ratom“.
Ficova pozicija mogla bi dodatno zakomplikovati težnje Ukrajine da se pridruži alijansi. Na samitu su saveznici iz NATO-a rekli da ćemo „biti u poziciji da uputimo poziv Ukrajini da se pridruži alijansi kada se saveznici slože i ispune uslovi“.
Bivši premijer i njegova stranka pokazali su proruske tendencije tokom svog odnosa sa biračima. Godine 2015, nakon što je Rusija anektirala Krim, Fico je bio jedan od rijetkih evropskih lidera koji se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi kako bi razgovarali o poslovanju, uprkos sankcijama EU.
Međutim, Fico na vlasti također se pobrinuo da njeguje veze sa SAD-om. On je 2018. započeo pregovore o sporazumu o odbrani s Washingtonom. Sporazum je ratifikovan prošle godine, ali ne prije nego što je Fico organizovao protest na kojem je hiljadama ljudi rekao da je sporazum "izdaja". Rekao je da će pakt ugroziti suverenitet Slovačke i provocirati Rusiju - tvrdnje koje su slovačka i američka vlada odbacile.
Sada, Fico ponavlja ruski narativ o uzrocima rata u Ukrajini, uključujući Putinovu nepotkrijepljenu tvrdnju da trenutna ukrajinska vlada vodi nacističku državu od koje je potrebna zaštita etničkim Rusima koji žive na istoku zemlje.
„Kažem jasno i glasno i učiniću to: rat u Ukrajini nije počeo juče ili prošle godine. Počelo je 2014. kada su ukrajinski nacisti i fašisti počeli da ubijaju ruske državljane u Donbasu i Lugansku”, rekao je Fico 30. avgusta razdraganoj masi pristalica u svom rodnom gradu Topolčani.
Grigorij Meseznikov, predsjednik Instituta za javne poslove, prodemokratske nevladine organizacije sa sjedištem u Bratislavi, rekao je da Fico glasači sada vide da je "najautentičniji u cijeloj njegovoj karijeri", kao i "najgori i najradikalniji .”
“Pozicija antisistemskih snaga ovdje nikada nije bila tako jaka od 1989. godine”, rekao je Meseznikov, misleći na godinu antikomunističke baršunaste revolucije u Čehoslovačkoj.
Fico je nekada bio pragmatičniji. Tokom njegovog prvog četvorogodišnjeg premijerskog mandata, Slovačka je 2007. godine primljena u bezvizni šengenski prostor EU i 2009. godine usvojila euro kao nacionalnu valutu. Nakon pada vlade koja je zamijenila njegovu, Fico se vratio na funkciju u 2012.
Neuspješno se kandidirao za predsjednika 2014. i ponovo je preuzeo premijersku poziciju 2016., ali je bio primoran da podnese ostavku dvije godine kasnije nakon ubistva istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove vjerenice.
Neposredno prije smrti, Kuciak je pisao o navodnim vezama između italijanske mafije i ljudi bliskih Ficu i o korupcijskim skandalima povezanim sa Ficovom strankom. Ubistva su izazvala velike ulične proteste i dovela do kolapsa Ficove koalicione vlade. Ficov zamjenik u Smeru, Peter Pellegrini, preuzeo je funkciju premijera.
Skandalom okaljan Smer, koji je vodio kampanju protiv migranta, izgubio je izbore 2020. i završio u opoziciji s Pellegrinijem koji je napustio Fico kako bi stvorio novu ljevičarsku stranku, Glas. Četverostranačka koaliciona vlada koja je preuzela kontrolu stavila je borbu protiv korupcije ključnim fokusom.
Desetine visokih zvaničnika, policajaca, sudija, tužilaca, političara i poslovnih ljudi povezanih sa Smerom osuđeno je za korupciju i druge zločine.
I sam Fico se prošle godine suočio s krivičnim prijavama za stvaranje kriminalne grupe i zloupotrebu ovlasti, ali se umiješao slovački proruski generalni tužilac i odbacio optužnicu.
Gotovo sve javne ankete predviđaju da će Smer biti prvi na vanrednim parlamentarnim izborima, sa oko 20% glasova. Ficu bi tada bila potrebna podrška drugih stranaka kako bi formirao vladu.
Rekao je da se nada da će udružiti snage sa Glasom.
Druga opcija bi bila Republika, grupa krajnje desnice koja trenutno ima 5-10% u anketama. Ultranacionalistička Slovačka nacionalna stranka je još jedna mogućnost.
"Njegova snažna motivacija je da izbjegne krivičnu istragu", rekao je Meseznikov iz Instituta za javne poslove i dodao: "Njegov povratak na vlast bit će problem za Slovačku u svakom pogledu."
Fico je zaprijetio da će otpustiti istražitelje Nacionalne kriminalističke agencije i specijalnog tužioca Daniela Lipšića koji istražuju najteže zločine i korupciju nakon izbora.
Fico je obećao da će "biti suvereniji u izražavanju svojih stavova", ali je rekao da mu nije namjera da svoju zemlju izvede iz EU ili NATO-a.
“Međunarodna javnost treba da zna da je NATO trenutno izuzetno nepopularan u Slovačkoj”, upozorio je on. “Ako danas održimo referendum, mogu garantirati da će ljudi reći ne NATO-u.”
