Sjeverna Koreja je ove nedelje preduzela prve korake ka poboljšanju veza sa Južnom Korejom, obnovivši dežurne linije namijenjene komunikaciji o međukorejskim tenzijama. Zvaničnici Sjeverne Koreje također su nagovijestili da se očekuju veći potezi, uključujući još jedan samit među najvišim liderima zemalja i razgovore o okončanju njihovog formalnog ratnog stanja. Dvije Koreje su i dalje tehnički u ratnom stanju, budući da se njihov sukob 1950-ih završio mirovnim sporazumom.

Južnokorejska lijevo orijentisana vlada, koja je dvije godine pokušavala da vrati Sjevernu Koreju na razgovore, oprezno je optimistična. Ministarstvo ujedinjenja u Seulu, koje se bavi vezama sa Sjeverom, saopštilo je da vjeruje da će odluka Pjongjanga da ponovo otvori telefonske linije postaviti temelje za duži period prijateljskih prekograničnih odnosa.

Ali čak i dok se obraća Južnoj Koreji, Sjever nije dao naznake da želi da ponovo započne razgovore sa Sjedinjenim Državama. Sjeverna Koreja je odbacila ili ignorisala skoro svakodnevne ponude SAD da vode razgovore bez preduslova.

U prošlonedjeljnom govoru, sjevernokorejski lider Kim Jong Un odbacio je američke pozive kao "lukavo" odvraćanje pažnje koje ima za cilj prikrivanje američkog neprijateljstva.

Čini se da je sjevernokorejska strategija osmišljena da izvrši pritisak na Južnu Koreju da raskine odnose sa Sjedinjenim Državama, njenim saveznikom po ugovoru, smatraju mnogi analitičari. Sjever je dugo želio da Južna Koreja pruži ekonomsku pomoć obnavljanjem međukorejskih projekata, kao što je zajednički vođen industrijski kompleks Kaesong. Objekat sa sjedištem na sjeveru pružio je južnokorejskim kompanijama jeftinu radnu snagu iz Sjeverne Koreje. Ali s takvim projektima koje je pandemija koronavirusa otežala, Sjever je nedavno zahtijevao druge ustupke, poput trajnog okončanja vojnih vježbi SAD i Južne Koreje.

Iz perspektive Sjeverne Koreje, sada je možda savršeno vrijeme za maksimalan pritisak na južnokorejskog predsjednika Moona Jae-ina, koji je u posljednjim mjesecima svog jedinog mandata.

"Pjongjang koristi Moonov očaj da ostavi korejsko mirovno naslijeđe prije marta", rekao je Duyeon Kim​, stručnjak za Koreju iz Centra za novu američku bezbjednost iz Seula.

Moon je održao tri samita sa Kim Jong Unom 2018. Sastanci su pomogli da se utvori put za Kimove samite sa tadašnjim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom. Kada su pregovori između SAD-a i Sjeverne Koreje prekinuti 2019. godine, Sjever se također naljutio na Seul, čime je u suštini zamrznuo Moonove mirovne ambicije.

Iako je Moon od tada rekao da je otvoren za oživljavanje prekograničnih ekonomskih projekata, njegova vlada je u tome sputana američkim i međunarodnim sankcijama, koje su uvedene zbog nezakonitog programa nuklearnog naoružanja Sjeverne Koreje.

Opteretivši mogućnost obnove međukorejskih pregovora, Sjeverna Koreja se "nada da će učiniti da Seul radi napornije na zadovoljavanju (sjevernokorejskog) režima i odmaku od Washingtona", rekao je Duyeon Kim.

Sjeverna Koreja također možda pokušava da utiče na politiku Južne Koreje. Istraživanja javnog mnijenja ukazuju na to da su Moonovi mirovni napori, iako u zastoju, široko popularni među Južnokorejcima - što bi moglo da pomogne pomoći njegovoj vladajućoj Demokratskoj stranci na biralištima.

Poslednji samit Moon-Kim mogao bi također da da opravdanje za Moonovu vladajuću stranku da ratifikuje sporazum Sjever-Jug iz 2018. godine u Narodnoj skupštini zemlje u pokušaju da sljedeću administraciju zaključa u nastavljanju politike angažovanja, rekao je Leif-Eric Easley, profesor na Univerzitetu Iva u Seulu.

Naravno, nema garancija da će Sjeverna Koreja dozvoliti da razgovori napreduju tako daleko. Sjever je također ponovo otvorio međukorejske dežurne telefonske linije u julu, prije nego što ih je prekinuo dvije nedjelje kasnije, kada su Južna Koreja i Sjedinjene Države započele godišnje zajedničke vojne vježbe koje Pjongjang vidi kao provokaciju.

Takvo ponašanje dovelo je neke američke analitičare do zaključka da Sjeverna Koreja možda uopšte ne želi bolje odnose s Jugom. Umjesto toga, čini se da Sjever koristi periodične diplomatske angažmane kako bi kupio vrijeme za unaprijeđenje svog nuklearnog programa, kaže Sydney Seiler​, najviši američki obavještajni oficir za Sjevernu Koreju.

"Nije bilo perioda angažovanja koji je doveo do stalnog smanjenja tenzija", rekao je on na prošlogodišnjem online forumu čiji je domaćin bio Centar za strateške i međunarodne studije, istraživačka organizacija sa sjedištem u Washingtonu. "Uvijek sam zainteresovan da vidim uvođenje novih obavještajnih podataka ili informacija koji bi poništile moju procjenu, ali morate strateški da zaključite da Sjeverna Koreja ne traži održive i poboljšane odnose sa Južnom Korejom."

Iz perspektive sadašnje južnokorejske vlade, ni nepreduzimanje nikakvih poteza nije opcija. U prošlonedjeljnom intervjuu listu Washington Post, južnokorejski ministar inostranih poslova Chung Eui-yong javno je pozvao Sjedinjene Države da detaljnije objasne konkretne podsticaje koje bi Sjevernoj Koreji mogli da budu ponuđeni tokom pregovora. "Ako dozvolimo da se status kvo nastavi, to će dovesti do jačanja sjevernokorejskih raketnih sposobnosti. Vrlo smo zabrinuti zbog toga", rekao je on.

Južna Koreja nije jedina koja traži da administracija predsjednika Joea Bidena učini više kako bi privukla Sjevernu Koreju. Jessica Lee​, viša naučna saradnica na Quincy institutu za odgovornu državnost sa sjedištem u Washingtonu, rekla je da izgleda da Bidenova administracija ne želi da se pozabavi problemima koji izazivaju napetost na Korejskom poluostrvu.

"Pjongjang je odlučio da je jedini način da se promijeni način razmišljanja Sjedinjenih Država prolazak kroz Seul. Ali Seul ne bi trebao više da želi napredak od Washingtona ili Pjongjanga", kaže ona.

"Umjesto da se usredsredi na dugoročni cilj denuklearizacije, Washington bi trebalo da pronađe kratkoročne pobjede koje će izgraditi povjerenje i stvoriti atmosferu za pregovore. Što se Pjongjanga tiče, potrebno je da prestane da se trudi da bi postao jasniji i da bude eksplicitniji o tome šta želi i šta je spreman da uradi da bi to dobio", dodaje ona.

Sve veći broj analitičara u Washingtonu i Seulu uviđa sličnosti između Bidenove politike po pitanju Sjeverne Koreje i pristupa "strateškog strpljenja" bivšeg predsjednika Baracka Obame. Tokom Obaminog predsjedavanja, Sjeverna Koreja je izvela četiri nuklearna testa i više od 50 lansiranja raketa i raketa.

Američki zvaničnici odbacuju te kritike. Na online događaju koji je prošlog mjeseca organizovao Institut za korejsko-američke studije, Mark Lambert, zamjenik pomoćnika američkog sekretara za Japan i Koreju, rekao je da krajnja krivica za ćorsokak leži na Sjevernoj Koreji.

"Ako bismo mogli da sjednemo sa Sjeverom i da shvatimo šta oni žele i da prestanemo da nagađamo, mislim da bismo mogli da napravimo određeni napredak. Ali opet, lično govoreći, greška je kad pregovarate samim sa sobom", rekao je Lambert.

Na pitanje da li je Bidenova administracija pokazala dovoljno hitnosti po pitanju Sjeverne Koreje, Lambert je odgovorio: "Ozbiljni smo po ovom pitanju. Samo, šta biste htjeli da uradimo? Da katapultiramo (izaslanika SAD Sung Kima) u Sjevernu Koreju i da on kaže: 'Ovdje sam da pregovaram.' Ne možete to da učinite. Morate imati drugu stranu voljnu da se sastanete sa vama."

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je američka strana dala zeleno svjetlo za imenovanje Aleksandra Darčijeva za ambasadora, na sastanku zvaničnika dvije zemlje u Turskoj u četvrtak, prenosi agencija Reuters.

Obje strane su prethodno saopštile da su se na razgovorima u Istanbulu saglasile da rješavaju sporove koji utiču na rad ambasada i konzulata dvije zemlje. Rusija je navela da je takođe sugerisala obnovu direktnih avio veza, prekinutih na početku rata.

Darčijev je karijerni diplomata koji je dva puta služio u ruskoj ambasadi u Washingtonu, i bio ambasador u Kanadi od 2014. do 2021. godine.

John Sullivan, bivši američki ambasador u Rusiji, naveo je u svojim memoarima "Ponoć u Moskvi" ( Midnight in Moscow), da je Darčijev jednom bio veoma ljut na njega zbog izjava tadašnjeg američkog predsjednika Joe Bidena koji je ruskog predsjednika Vladimira Putina 2022. godine nazvao ratnim zločincem.

"Dok sam govorio, Darčijev se zacrvenio u licu. Pustio me je da govorim, ali je bio vidljivo bijesan. Kada sam završio, počeo je da viče na mene, koristeći uvrede, da ne treba da dolazim u ministarstvo sa tako neprijateljskim stavom", napisao je Sullivan.

Sullivan, koji je odbio da za Reuters dodatno komentariše taj događaj, rekao je da su njegove američke kolege iz ambasade mislile da će Darčijev da "ga udari" kada je ustao iz stolice.

Reuters je preko ruskog ministarstva spoljnih poslova zatražio komentar Darčijeva.

Ruski diplomata, trenutno direktor Direktorata za Sjevernu Ameriku, uskoro kreće za Washington, saopšteno je iz ministarstva spoljnih poslova. Moskva nije imala ambasadora u Americi od oktobra, kada je poslednji ambasador napustio položaj.

Iako se pregovori između Indije i EU odugovlače godinama, analitičari kažu da je hitnije zaključiti pakt jer prijetnja carinama od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa potiče mnoge zemlje da pojačaju napore za povećanje pristupa tržištima izvan SAD-a.

Von der Leyen je u New Delhi došla zajedno sa liderima zemalja EU. Nakon razgovora s indijskim premijerom, ona je Indiju nazvala "prijateljem istomišljenikom" i rekla da smo "zadužili naše timove da nadograde ovaj zamah" kako bi finalizirali pakt o slobodnoj trgovini.

Obje strane su također razgovarale o podizanju svog odbrambenog i sigurnosnog partnerstva. Modi je rekao da su pripremili "nacrt saradnje" u oblastima kao što su trgovina, tehnologija, investicije i sigurnost.

Prije sastanka s Modijem, von der Leyen je rekla da EU i Indija "imaju potencijal da budu jedno od definirajućih partnerstava ovog stoljeća" i da je vrijeme da svoje strateško partnerstvo podignu na "sljedeći nivo".

Promjene u geopolitici tjeraju zemlje na diversifikaciju partnerstava, kažu analitičari.

"Za Indiju, koja se bori da se izbori sa turbulencijama koje je izazvao Trump, Evropa se pojavljuje kao vrijedan partner", napisao je politički analitičar C. Raja Mohan u novinama The Indian Express. “Iako ni jedna ni druga ne mogu priuštiti da se povuku iz SAD-a, i Indija i Evropa moraju učiniti više da ojačaju svoje veze kao odgovor na Trumpovu nepredvidivu politiku.”

Sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Indije "bio bi najveći sporazum ove vrste bilo gdje u svijetu", rekla je von der Leyen. “Vrijeme je da budemo pragmatični i ambiciozni i da svoje prioritete uskladimo s današnjom stvarnošću.”

Trump je rekao da će uvesti carinu od 25 posto na uvoz iz Evropske unije. Njegovi planovi za recipročne carine također će pogoditi indijski izvoz u SAD.

EU je najveći trgovinski partner Indije u robi - bilateralna trgovina iznosila je više od 130 milijardi dolara u periodu 2023-24.

Pregovori između Indije i EU počeli su prije nekoliko godina, ali su bili u zastoju osam godina prije nego što su nastavljeni 2021.

Glavne tačke zapreka bile su nevoljkost Nju Delhija da snizi carine na ključni evropski uvoz u Indiju, kao što su automobili, viski i vino, dok je EU oklijevala da prizna zahtjev New Delhija da ublaži vizne granice za indijske profesionalce.

Indija također želi veći pristup EU za jeftinije lijekove i hemikalije.

Indija, peta najveća svjetska ekonomija s velikom srednjom klasom, smatra se atraktivnim tržištem, ali ima visoke protekcionističke barijere.

Ranije ove sedmice, Indija i Velika Britanija također su nastavili trgovinske pregovore tokom posjete britanskog poslovnog i trgovinskog sekretara Jonathana Reynoldsa Nju Delhiju. Indijski ministar trgovine Pijuš Gojal rekao je da obje zemlje imaju za cilj da udvostruče bilateralnu trgovinu za jednu deceniju. Reynolds je rekao da je postizanje trgovinskog sporazuma "glavni prioritet" njegove vlade.

Trgovinski analitičari kažu da postoji "osjećaj hitnosti" za sklapanje trgovinskih paktova.

“Čini se da postoji stvarna namjera dijela Indije i drugih partnerskih zemalja da nešto urade ovoga puta. Tajming je važan – prijetnja carinama od strane predsjednika Trumpa može uzrokovati poremećaje u trgovini. Dakle, mislim da zemlje žele zaključiti ugovore prije nego što se globalno raspoloženje promijeni iz relativno otvorenog u više protekcionističko”, kaže trgovinski analitičar Biswajit Dhar iz New Delhija.

Dok je Indija u prošlosti postigla spor napredak u sklapanju paktova o slobodnoj trgovini, sada pojačava napore za sklapanje sporazuma usred straha da bi potencijalne promjene u globalnoj trgovini mogle predstavljati izazov za postizanje cilja premijera Modija o povećanju izvoza na 1 bilion dolara do 2030. godine.

“Trgovačke neizvjesnosti koje oslobađaju Trumpove carine natjerat će indijsku vladu da pažljivije razmotri nivoe zaštite u zemlji. To više ne može sebi priuštiti”, rekao je Dhar.

“Svaka veća zemlja je zainteresirana za veliko indijsko tržište, ali se žali na visoke carine.”

Federalni radnici koji nisu otpušteni rekli su da su popodnevni otkazi uključivali meteorologe koji rade ključne lokalne prognoze u uredima Nacionalne meteorološke službe širom zemlje.

Činilo se da se rezovi u NOAA dešavaju u dvije runde, jednom od 500 i jednom od 800, rekao je Craig McLean, bivši glavni naučnik NOAA-e koji je rekao da je informacije dobio od nekoga ko zna iz prve ruke. To je oko 10% NOAA radne snage.

Prvi krug rezova bili su zaposleni na probnom radu, rekao je McLean. U Nacionalnoj meteorološkoj službi ima oko 375 radnika na probnom radu — gdje se obavljaju svakodnevne prognoze i upozorenja na opasnost.

Otpuštanja su uslijedila usljed napora milijardera Elona Muska i njegovog odjela za vladinu efikasnost da smanje federalnu radnu snagu koju je predsjednik Donald Trump nazvao nadutom i neurednom. Hiljade radnika na probnom radu širom vlade već je otpušteno.

Zastupnica Grace Meng, D-N.Y., objavila je izjavu u kojoj kaže: „Danas su stotine zaposlenih u Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu (NOAA), uključujući meteorološke prognoze u Nacionalnoj meteorološkoj službi (NWS), dobile otkaze bez dobrog razloga. Ovo je nesavjesno.”

Meng je dodala: “Ovo su posvećeni, vrijedni Amerikanci čiji napori pomažu u spašavanju života i imovine od razornih posljedica prirodnih katastrofa širom zemlje. Ova akcija će samo ugroziti živote Amerikanaca u budućnosti.”

Zastupnik Jared Huffman, kalifornijski demokrata koji je rangirani član manjine u Komitetu za prirodne resurse Predstavničkog doma, također je rekao da su "stotine naučnika i stručnjaka iz NOAA" otpuštene.

Daniel Swain, klimatski znanstvenik na Univerzitetu Kalifornije u Los Angelesu, rekao je na društvenim mrežama da su otpuštanja radnih mjesta “spektakularno kratkovidna i da će na kraju zadati veliku samonanesenu ranu javnoj sigurnosti Amerikanaca i otpornosti američke ekonomije na vremenske i klimatske katastrofe”.

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Renata Radić-Dragić i snimatelj Dženat Dreković napadnuti su u četvrtak poslijepodne u Brčkom dok su snimali kadrove za novu priču.

Drekoviću su ustanovljene lakše fizičke povrede, a Radić-Dragić je zbog pretrpljenog stresa upućena na dalje pretrage.

Na mjesto događaja je izašla policija, a napadači su privedeni u Policijsku stanicu Brčko distrikta. CIN je utvrdio da su privedeni članovi porodice Bogičević. Oni su rekli da su vlasnici objekta u kojoj se nalazi kladionica koju su snimali Dreković i Radić-Dragić. Nakon izjave policiji pušteni su na slobodu.

Protiv jednog člana porodice će biti podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu za nanošenje lakših tjelesnih povreda i oštećenje tuđe stvari Tužilaštvu Brčko distrikta, koje će odlučiti o daljem postupanju.

Radić-Dragić i Dreković rade na istraživanju o brčanskom političaru i biznismenu Zoranu Kokanoviću, vlasniku stambenih, poslovnih objekata i kladionica, koje su ovom prilikom snimali u brčanskom naselju Ilićka.

Tokom snimanja je iz zgrade izašla grupa ljudi u kojoj su bili Bogičevići i uz povike zabranjivali snimanje njihovog objekta. Iako su se novinari predstavili i pokušali objasniti šta snimaju i zbog čega te da to čine sa javne površine, Bogičevići nisu htjeli razgovarati već su ih fizički napali.

Trgali su bilješke iz ruku novinarke, oštetili joj torbu i oteli kišobran, vukli za jaknu, a snimatelju istrgnuli stativ kamere, koji su pritom oštetili te pokušali oteti mobilni telefon. Dreković je pri pokušaju da smiri tenzije, sačuva opremu i snimi događaj lakše povrijeđen.

Kako bi izbjegli dalju eskalaciju novinarka i snimatelj su se udaljili na drugu stranu ulice i sačekali policiju.