Najnovije
Sjeverna Koreja nagoviještava da je spremna za razgovore, ali ne sa SAD
Nakon skoro dvije godine međunarodne izolacije pogoršane pojačanim zatvaranjem zbog pandemije, Sjeverna Koreja nagoviještava da je konačno spremna za dijalog - samo ne sa Sjedinjenim Državama.
Sjeverna Koreja je ove nedelje preduzela prve korake ka poboljšanju veza sa Južnom Korejom, obnovivši dežurne linije namijenjene komunikaciji o međukorejskim tenzijama. Zvaničnici Sjeverne Koreje također su nagovijestili da se očekuju veći potezi, uključujući još jedan samit među najvišim liderima zemalja i razgovore o okončanju njihovog formalnog ratnog stanja. Dvije Koreje su i dalje tehnički u ratnom stanju, budući da se njihov sukob 1950-ih završio mirovnim sporazumom.
Južnokorejska lijevo orijentisana vlada, koja je dvije godine pokušavala da vrati Sjevernu Koreju na razgovore, oprezno je optimistična. Ministarstvo ujedinjenja u Seulu, koje se bavi vezama sa Sjeverom, saopštilo je da vjeruje da će odluka Pjongjanga da ponovo otvori telefonske linije postaviti temelje za duži period prijateljskih prekograničnih odnosa.
Ali čak i dok se obraća Južnoj Koreji, Sjever nije dao naznake da želi da ponovo započne razgovore sa Sjedinjenim Državama. Sjeverna Koreja je odbacila ili ignorisala skoro svakodnevne ponude SAD da vode razgovore bez preduslova.
U prošlonedjeljnom govoru, sjevernokorejski lider Kim Jong Un odbacio je američke pozive kao "lukavo" odvraćanje pažnje koje ima za cilj prikrivanje američkog neprijateljstva.
Čini se da je sjevernokorejska strategija osmišljena da izvrši pritisak na Južnu Koreju da raskine odnose sa Sjedinjenim Državama, njenim saveznikom po ugovoru, smatraju mnogi analitičari. Sjever je dugo želio da Južna Koreja pruži ekonomsku pomoć obnavljanjem međukorejskih projekata, kao što je zajednički vođen industrijski kompleks Kaesong. Objekat sa sjedištem na sjeveru pružio je južnokorejskim kompanijama jeftinu radnu snagu iz Sjeverne Koreje. Ali s takvim projektima koje je pandemija koronavirusa otežala, Sjever je nedavno zahtijevao druge ustupke, poput trajnog okončanja vojnih vježbi SAD i Južne Koreje.
Iz perspektive Sjeverne Koreje, sada je možda savršeno vrijeme za maksimalan pritisak na južnokorejskog predsjednika Moona Jae-ina, koji je u posljednjim mjesecima svog jedinog mandata.
"Pjongjang koristi Moonov očaj da ostavi korejsko mirovno naslijeđe prije marta", rekao je Duyeon Kim, stručnjak za Koreju iz Centra za novu američku bezbjednost iz Seula.
Moon je održao tri samita sa Kim Jong Unom 2018. Sastanci su pomogli da se utvori put za Kimove samite sa tadašnjim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom. Kada su pregovori između SAD-a i Sjeverne Koreje prekinuti 2019. godine, Sjever se također naljutio na Seul, čime je u suštini zamrznuo Moonove mirovne ambicije.
Iako je Moon od tada rekao da je otvoren za oživljavanje prekograničnih ekonomskih projekata, njegova vlada je u tome sputana američkim i međunarodnim sankcijama, koje su uvedene zbog nezakonitog programa nuklearnog naoružanja Sjeverne Koreje.
Opteretivši mogućnost obnove međukorejskih pregovora, Sjeverna Koreja se "nada da će učiniti da Seul radi napornije na zadovoljavanju (sjevernokorejskog) režima i odmaku od Washingtona", rekao je Duyeon Kim.
Sjeverna Koreja također možda pokušava da utiče na politiku Južne Koreje. Istraživanja javnog mnijenja ukazuju na to da su Moonovi mirovni napori, iako u zastoju, široko popularni među Južnokorejcima - što bi moglo da pomogne pomoći njegovoj vladajućoj Demokratskoj stranci na biralištima.
Poslednji samit Moon-Kim mogao bi također da da opravdanje za Moonovu vladajuću stranku da ratifikuje sporazum Sjever-Jug iz 2018. godine u Narodnoj skupštini zemlje u pokušaju da sljedeću administraciju zaključa u nastavljanju politike angažovanja, rekao je Leif-Eric Easley, profesor na Univerzitetu Iva u Seulu.
Naravno, nema garancija da će Sjeverna Koreja dozvoliti da razgovori napreduju tako daleko. Sjever je također ponovo otvorio međukorejske dežurne telefonske linije u julu, prije nego što ih je prekinuo dvije nedjelje kasnije, kada su Južna Koreja i Sjedinjene Države započele godišnje zajedničke vojne vježbe koje Pjongjang vidi kao provokaciju.
Takvo ponašanje dovelo je neke američke analitičare do zaključka da Sjeverna Koreja možda uopšte ne želi bolje odnose s Jugom. Umjesto toga, čini se da Sjever koristi periodične diplomatske angažmane kako bi kupio vrijeme za unaprijeđenje svog nuklearnog programa, kaže Sydney Seiler, najviši američki obavještajni oficir za Sjevernu Koreju.
"Nije bilo perioda angažovanja koji je doveo do stalnog smanjenja tenzija", rekao je on na prošlogodišnjem online forumu čiji je domaćin bio Centar za strateške i međunarodne studije, istraživačka organizacija sa sjedištem u Washingtonu. "Uvijek sam zainteresovan da vidim uvođenje novih obavještajnih podataka ili informacija koji bi poništile moju procjenu, ali morate strateški da zaključite da Sjeverna Koreja ne traži održive i poboljšane odnose sa Južnom Korejom."
Iz perspektive sadašnje južnokorejske vlade, ni nepreduzimanje nikakvih poteza nije opcija. U prošlonedjeljnom intervjuu listu Washington Post, južnokorejski ministar inostranih poslova Chung Eui-yong javno je pozvao Sjedinjene Države da detaljnije objasne konkretne podsticaje koje bi Sjevernoj Koreji mogli da budu ponuđeni tokom pregovora. "Ako dozvolimo da se status kvo nastavi, to će dovesti do jačanja sjevernokorejskih raketnih sposobnosti. Vrlo smo zabrinuti zbog toga", rekao je on.
Južna Koreja nije jedina koja traži da administracija predsjednika Joea Bidena učini više kako bi privukla Sjevernu Koreju. Jessica Lee, viša naučna saradnica na Quincy institutu za odgovornu državnost sa sjedištem u Washingtonu, rekla je da izgleda da Bidenova administracija ne želi da se pozabavi problemima koji izazivaju napetost na Korejskom poluostrvu.
"Pjongjang je odlučio da je jedini način da se promijeni način razmišljanja Sjedinjenih Država prolazak kroz Seul. Ali Seul ne bi trebao više da želi napredak od Washingtona ili Pjongjanga", kaže ona.
"Umjesto da se usredsredi na dugoročni cilj denuklearizacije, Washington bi trebalo da pronađe kratkoročne pobjede koje će izgraditi povjerenje i stvoriti atmosferu za pregovore. Što se Pjongjanga tiče, potrebno je da prestane da se trudi da bi postao jasniji i da bude eksplicitniji o tome šta želi i šta je spreman da uradi da bi to dobio", dodaje ona.
Sve veći broj analitičara u Washingtonu i Seulu uviđa sličnosti između Bidenove politike po pitanju Sjeverne Koreje i pristupa "strateškog strpljenja" bivšeg predsjednika Baracka Obame. Tokom Obaminog predsjedavanja, Sjeverna Koreja je izvela četiri nuklearna testa i više od 50 lansiranja raketa i raketa.
Američki zvaničnici odbacuju te kritike. Na online događaju koji je prošlog mjeseca organizovao Institut za korejsko-američke studije, Mark Lambert, zamjenik pomoćnika američkog sekretara za Japan i Koreju, rekao je da krajnja krivica za ćorsokak leži na Sjevernoj Koreji.
"Ako bismo mogli da sjednemo sa Sjeverom i da shvatimo šta oni žele i da prestanemo da nagađamo, mislim da bismo mogli da napravimo određeni napredak. Ali opet, lično govoreći, greška je kad pregovarate samim sa sobom", rekao je Lambert.
Na pitanje da li je Bidenova administracija pokazala dovoljno hitnosti po pitanju Sjeverne Koreje, Lambert je odgovorio: "Ozbiljni smo po ovom pitanju. Samo, šta biste htjeli da uradimo? Da katapultiramo (izaslanika SAD Sung Kima) u Sjevernu Koreju i da on kaže: 'Ovdje sam da pregovaram.' Ne možete to da učinite. Morate imati drugu stranu voljnu da se sastanete sa vama."
See all News Updates of the Day
Sudija odgodio odluku o eventualnom poništavanju presude protiv Trumpa
Sudija Juan Merchan odgodio je do 19. novembra odluku o tome da li će novoizabranom predsjedniku Donaldu Trumpu poništiti osuđujuću presudu za falsifikovanje poslovne dokumentacije, kako bi prikrio isplate novca porno zvijezdi.
Merchan je odluku o tome trebao donijeti u utorak, ali je Trumpove advokate obavijestio o prolongiranju odluke.
Advokati su se na presudu žalili na osnovu presude Vrhovnog suda SAD o predsjedničkom imunitetu, po kojoj predsjednici ne mogu biti krivično gonjeni za svoje službene radnje, niti se dokazi o njihovim postupcima na funkciji mogu koristiti u krivičnim predmetima koji se odnose na poteze koji nisu preduzimani u okviru funkcije.
Prema mailovima podnesenim sudu, Trumpov advokat Emil Bove zatražio je odgodu tokom vikenda, tvrdeći da je stavljanje slučaja na čekanje - a zatim njegovo potpuno okončanje - „neophodno kako bi se izbjegle neustavne prepreke sposobnosti predsjednika Trumpa da sprovodi vlast”.
Tužioci su pristali na odlaganje.
Trump je pobijedio na predsjedničim izborima, ali se ovo pitanje odnosi na njegov status u prošlom mandatu.
Porota je u maju ove godine osudila Trumpa za falsifikovanje dokumenata u vezi sa isplatom od 130.000 dolara porno glumici Stormy Daniels 2016. godine. Isplata, preko njegovog tadašnjeg advokata Michaela Cohena, bila je namijenjena za njenu šutnju pred izbore te godine, o tvrdnjama da je imala seksualne odnose sa Trumpom. On je time postao prvi bivši ili sadašnji predsjednik SAD osuđen za krivično djelo.
Trump je negirao da je učinio bilo šta pogrešno i tvrdi da je čitav proces bio politička taktika koja je trebala naštetiti njegovoj kampanji.
Vrhovni sud je donio odluku o predsjedničkom imunitetu oko mjesec dana nakon presude.
Trump se suočavao sa novčanom ili uslovnom kaznom, a mogao bi biti osuđen i na zatvorsku kazni do četiri godine, ali je i izricanje kazne još ranije odgođeno.
Guterres na klimatskom samitu COP 29: Svijet mora da se oduži, ili cijenu plaća čovječanstvo
Svjetski lideri, predstavnici civilnog društva i privrednici razmatraju kako stati na put klimatskim promjenama i posljedicama koje uzrokuju, na samitu Ujedinjenih nacija (UN) o klimatskim promjenama "COP29" koji se održava u Azerbejdžanu. Skup će trajati narednih deset dana.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres poručio je u utorak svjetskim liderima da se, kako se izrazio, oduže bi spriječili humanitarne katastrofe izazvane klimatskim promjenama i da ističe vrijeme da se ograniči destruktivni porast globalnih temperatura.
"Svijet mora da se oduži, ili će čovječanstvo platiti cijenu. Zvuk koji čujete je sat koji otkucava. U posljednjem smo odbrojavanju da ograničimo porast globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa i vreme nije na našoj strani", rekao je Guterres u govoru.
Naučnici kažu da dokazi pokazuju da se globalno zagrijavanje i njegovi uticaji odvijaju brže nego što se očekivalo i da je svijet možda već dostigao 1,5 stepena Celzijusa iznad prosječne preindustrijske temperature.
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da će ta zemlja smanjiti emisiju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte za 81 odsto do 2035. godine i da je to u skladu sa obavezama koje su preuzete u okviru ambicioznih ciljeva postavljenim na ovogodišnjem klimatskom samitu.
Novi cilj je u skladu sa preporukama Komiteta savjeta za klimu koji je prošlog mjeseca saopštio da bi cilj trebalo da bude smanjenje emisije štetnih gasova za 78 odsto, u odnosu na nivoe iz 1990. godine.
Starmer je rekao da britanska javnost neće biti opterećena zbog novog cilja.
"Ono što nećemo da radimo je da počnemo da govorimo ljudima kako da žive svoje živote i da im diktiramo šta da rade", zaključio je britanski premijer.
Konferencija UN o klimatskim promjenama (COP29) otvorena je u ponedjeljak u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu, a njen cilj je napredak u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.
Pošto Svjetska meteorološka organizacija UN predviđa da će period od 2015-2024. biti najtoplija decenija ikada zabilježena i dok se ekstremni klimatski događaji pojavljuju širom svijeta, razgovori u Bakuu, koji traju do 22. novembra, smatraju se ključnim za postizanje napretka "prije nego što bude kasno".
Ipak, kako piše agencija Reuters - nije trebalo mnogo vremena da dođe do zastoja pošto je odmah počelo sporenje oko dnevnog reda skupa.
Spor je, kako navode, izbio pošto su neke zemlje željele veći fokus na napredak u tranziciji od fosilnih goriva, dok su druge, uglavnom zemlje koje proizvode naftu i gas, željele da ograniče razgovore na sporazum postignut prošle godine i da se uglavnom razmatraju finansije.
Razgovori su dodatno opterećeni prošlonedjeljnim izborom Donalda Trumpa za predsjednika SAD, koji se tokom kampanje zalagao za povećanje proizvodnje fosilnih goriva u SAD, koja je već na rekordnom nivou.
Ni američki izaslanik za klimu John Podesta nije mogao da sakrije zabrinutost oko toga kako će se nova administracija baviti klimatskim promjenama s obzirom na Trumpov često navođen cilj da ukloni zemlju iz međunarodnih sporazuma o klimatskoj saradnji.
"Za nas koji smo posvećeni klimatskim akcijama, prošlonedjeljni ishod u SAD je očigledno gorko razočaravajući. Ali ono što želim da vam kažem danas je da, iako savezna vlada SAD, pod Donaldom Trumpom, može da stavi klimatske akcije u zadnji plan, rad na obuzdavanju klimatskih promjena će se nastaviti u SAD", rekao je Podesta na samitu.
Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da će imenovati bivšeg Republikanca Leeja Zeldina na čelo Agencije za zaštitu životne sredine.
"On će obezbijediti pravedne i brze odluke o deregulaciji koje će biti donijete na način da se oslobodi moć američkih preduzeća, uz istovremeno održavanje najviših ekoloških standarda, uključujući najčistiji vazduh i vodu na planeti", rekao je Trump u objavi na svojoj platformi Truth Social.
Zeldin je često glasao protiv zakona o zelenim pitanjima, uključujući mjeru za zaustavljanje naftnih kompanija u povećanju cijena.
Cilj samita COP je da se ograniče emisije ugljen-dioksida (CO2) i da se smanji nivo globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo.
Prva konferencija COP održana je u Berlinu 1995. godine i od tada je cilj da se pronađu načini za zaustavljanje klimatskih promjena i da se smanji globalno zagrijavanje.
Tokom prošlogodišnjeg samita u Dubaiju, države su obećale da će utrostručiti kapacitet obnovljivih izvora energije do 2030. godine.
Na dosadašnjim konferencijama također su postignuti dogovori u vezi sa klimatskim promjenama, a prvi je Protokol iz Kjota usvojen 1997. godine kojim su se potpisnici obavezali na smanjenje efekata staklene bašte u periodu od 2008. do 2012. godine.
U Parizu je 2015. godine dogovorena i finansijska pomoć za zemlje u razvoju kako bi se prilagodile klimatskim promjenama i ublažile njihove posljedice, a razvijene zemlje su obećale da će za to izdvojiti 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine sa ciljem povećanja tih sredstava u budućnosti.
Domaćin samita COP30 naredne godine biće Brazil.
U izvještaju su korišteni materijali agencije Reuters.
Izrael ne uspijeva ispuniti zahtjeve SAD-a kako bi ublažio katastrofu u Gazi, kažu humanitarne grupe
Međunarodne humanitarne grupe saopćile su da Izrael nije ispunio niz zahtjeva SAD-a s ciljem poboljšanja humanitarne krize u Gazi do roka u utorak.
Sjedinjene Države su poručile svom savezniku Izraelu u pismu od 13. oktobra da mora poduzeti korake za poboljšanje situacije pomoći u ratom razorenoj Gazi u roku od 30 dana. Ako to ne učini, mogao bi se suočiti s potencijalnim ograničenjima američke vojne pomoći.
„Izrael ne samo da nije ispunio kriterije SAD-a koji ukazuju na podršku humanitarnom odgovoru, već je istovremeno preduzimalo radnje koje su dramatično pogoršale situaciju na terenu, posebno u sjevernoj Gazi”, navodi osam grupa za pomoć, uključujući Oxfam, Save the Children i Norveško vijeće za izbjeglice u izvještaju na 19 stranica.
Više od mjesec dana, izraelske snage prodiru dublje u sjevernu Gazu, okružuju bolnice i skloništa i stvaraju nove talase raseljavanja u operaciji za koju kažu da je osmišljena da spriječi Hamasove borce da se tamo pregrupiraju.
Prošlog petka su globalni stručnjaci za sigurnost hrane objavili rijetko upozorenje na neminovnu glad u dijelovima sjeverne Gaze ako se ne preduzmu hitni koraci za ublažavanje situacije.
Louise Wateridge, viša službenica za hitne slučajeve za UNRWA u Gazi, rekla je na brifingu za novinare u Ženevi: „Ljudima ovdje treba sve. Treba im više. Nije dovoljno.”
Izrael je u ponedjeljak saopštio da je ispunio većinu zahtjeva SAD-a. Neke stvari ostaju u diskusiji i dotiču se sigurnosnih pitanja, rekao je izraelski zvaničnik novinarima.
Ostale mjere, uključujući otvaranje novog prelaza u Gazi, provedene su, navodi se. Izraelska vojska je u utorak saopćila da je stotine paketa hrane i vode poslano u dijelove sjeverne Gaze tokom koordinisane operacije.
Wasington još nije komentarisao da li su ispunjeni njegovi uslovi. Prošle sedmice, State Department je rekao da je Izrael poduzeo neke mjere kako bi povećao pristup pomoći Gazi, ali do sada nije uspio značajno da preokrene humanitarnu situaciju.
Blinken odlazi u Brisel kako bi zatražio pomoć za Ukrajinu
Američki državni sekretar Antony Blinken u utorak odlazi u Brisel, Belgija, dok Washington traži načine da „pojača” vojnu pomoć Ukrajini u posljednjim danima mandata predsjednika Joea Bidena.
Nakon Brisela, Blinken će se zaputiti u Limu, Peru, na sastanke Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), nakon čega će se zaustaviti Manausu i Rio de Janeiru, Brazil, na samitu 20 najvećih ekonomija, G-20. On će se pridružiti Bidenu u Peruu i Brazilu.
Očekuje se da će predsjednik Biden i kineski predsjednik Xi Jinping razgovarati u subotu na marginama samita APEC-a, sastanka koji će trajati oko sat i po, prema izvorima upoznatim s planovima koji su razgovarali sa Glasom Amerike pod uslovom anonimnosti.
Blinken će se u srijedu uključiti u razgovore sa svojim kolegama iz NATO-a i Evropske unije kako bi koordinirao stalnu podršku Ukrajini, dok će se predsjednik Biden sastati s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući. Zvaničnici su rekli da će Biden zamoliti Trumpa da „ne napušta” Ukrajinu.
Očekuje se da će direktna podrška Sjeverne Koreje ruskom ratu u Ukrajini biti u fokusu Blinkenovih razgovora s evropskim kolegama i vjerovatno će biti na dnevnom redu u razgovorima između američkih zvaničnika i njihovih kolega na samitu APEC-a.
Ukrajina je izvijestila da su sjevernokorejske trupe aktivno uključene u borbene operacije u ruskoj regiji Kursk, što je izazvalo osudu nekoliko evropskih zemalja zbog sve veće vojne saradnje između Rusije i Sjeverne Koreje.
Charles Kupchan, viši saradnik u Vijeću za spoljne odnose, rekao je za Glas Amerike da bi Trump mogao da pokuša da „posreduje u prekidu vatre u Ukrajini”, što je istaknuto spoljnopolitičko obećanje koje je dao tokom svoje kampanje.
Kupchan je, međutim, primijetio: „Neće biti tako lako kao što je obećao... Biće potrebno mnogo vremena da [ukrajinskog predsjednika Volodimira] Zelenskog i [ruskog predsjednika Vladimira] Putina dovede do zajedničkog jezika.”
Trumpovi politički saveznici naznačili su da će nova administracija dati prioritet postizanju mira u Ukrajini u odnosu na omogućavanje zemlji da povrati Krim i druge teritorije koje je okupirala Rusija.
Nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, State Department je saopštio da je Blinken razgovarao sa svojim evropskim kolegama. Među njima su bili francuski ministar za Evropu i vanjske poslove Jean-Noel Barrot, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva David Lammy.
Zvaničnici kažu da su razgovori pokrili situaciju u Ukrajini i implikacije i prijetnje koje predstavlja odluka Rusije da uvede sjevernokorejske trupe u rat protiv Ukrajine.
Blinkenovi predstojeći sastanci u Briselu također prate skup evropskih lidera u četvrtak u Budimpešti, na kojem su govorili o transatlantskim odnosima, podršci Ukrajini i drugim hitnim pitanjima u svjetlu Trumpove pobjede na prošlosedmičnim predsjedničkim izborima u SAD.
Koga je Trump do sada izabrao na ključne pozicije
Novoizabrani predsjednik Donald Trump popunjava ključna mjesta u svojoj novoj administraciji, stavljajući do sada naglasak na pomoćnike i saveznike koji su ga najviše podržavali tokom kampanje.
Evo koga je do sada odabrao.
Susie Wiles, šefica osoblja
Wiles, 67, bila je viša savjetnica u Trumpovoj predsjedničkoj kampanji 2024. i njen „de facto” menadžer.
Wiles ima iskustvo u politici Floride. Ona je pomogla Ronu DeSantisu da pobijedi u svojoj prvoj utrci za guvernera Floride. Šest godina kasnije, bila je ključna za Trumpovu pobjedu protiv DeSantisa na republikanskim predizborima 2024.
Zapošljavanje Wilesove bila je Trumpova prva velika odluka i ona koja bi mogla biti odlučujući test za njegovu buduću administraciju s obzirom na njen blizak odnos s novoizabranim predsjednikom. Za Wiles se kaže da je zaslužila Trumpovo povjerenje vodeći najdisciplinovaniju od tri Trumpove predsjedničke kampanje.
Mike Waltz, savjetnik za nacionalnu sigurnost
Trump je zamolio Waltza, umirovljenog časnika Nacionalne garde i ratnog veterana, da mu bude savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekla je u ponedjeljak osoba upoznata s tim pitanjem.
Osoba je razgovarala pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarala o tome prije nego što je Trump dao službenu izjavu.
Taj bi potez stavio Waltza na čelo niza kriza nacionalne sigurnosti, u rasponu od tekućih napora da se Ukrajina opskrbi oružjem i zabrinutosti oko rastućeg savezništva između Rusije i Sjeverne Koreje do stalnih napada na Bliskom istoku od strane iranskih opunomoćenika i poticaja prekida vatre između Izraela i Hamasa i Hezbollaha.
Waltz je tri mandata republikanski kongresmen iz istočne i središnje Floride. Bio je na više puta u Afganistanu, a također je radio u Pentagonu kao politički savjetnik dok su Donald Rumsfeld i Robert Gates bili šefovi odbrane.
Pozvao je SAD na bojkot Zimskih olimpijskih igara 2022. u Pekingu zbog umiješanosti u nastanak COVID-19 i kontinuiranog zlostavljanja manjinske muslimanske populacije Ujgura.
Tom Homan, „pogranični car”
Homan, 62, dobio je Trumpov glavni prioritet da provede najveću operaciju deportacije u povijesti nacije.
Za Homana, koji je služio pod Trumpom u njegovoj prvoj administraciji, vodeći američku imigracijsku i carinsku službu, očekivalo se da će mu biti ponuđena pozicija povezana s granicom, pitanjem koje je Trump stavio u središte svoje kampanje.
Iako je Homan insistirao na tome da bi takav golemi poduhvat bio human, on je dugo bio odani pristalica Trumpovih političkih prijedloga, sugerirajući na konferenciji u julu u Washingtonu da bi bio spreman „voditi najveću operaciju deportacije koju je ova zemlja ikada vidjela”.
Demokrate su kritizirali Homana zbog odbrane Trumpove politike „nulte tolerancije” na graničnim prelazima tokom njegove prve administracije, što je dovelo do razdvajanja hiljada roditelja i djece koji su tražili azil na granici.
Elise Stefanik, ambasadorica u UN-u
Stefanik (40) dugo je bila jedan od Trumpovih najlojalnijih saveznika u Predstavničkom domu Kongresa, i bila je među onima o kojima se raspravljalo kao potencijalnoj kandidatkinji za potpredsjednicu.
Rođena i odrasla u sjevernom dijelu New Yorka, Stefanik je diplomirala na Harvardu i radila u Bijeloj kući za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Georgea W. Busha u Vijeću za unutrašnju politiku i u Uredu šefa kabineta.
2014. godine, sa 30 godina, postala je najmlađa žena ikada izabrana u Kongres, predstavljajući sjeverni dio države New York. Kasnije je postala i najmlađa članica republikanskog vodstva u Predstavničkom domu.
Stefanik je rano u svom mandatu bila poznata kao umjereniji konzervativni glas. Ali ubrzo se vezala za bivšeg predsjednika, tiho prepravljajući svoj imidž u čvrstog saveznika MAGA - i vidjevši kako joj moć raste.
Stefanik je provela godine pozicionirajući se kao jedan od Trumpovih najpouzdanijih saveznika. Podržala ga je u utrci 2024. prije nego što se uopće kandidovao, i agresivno je vodila kampanju u njegovo ime tokom unutarstranačkih izbora Republikanske stranke.
Ona je također energično branila Trumpa u oba njegova suđenja za opoziv i kritikovala njegove četiri krivične optužnice, uključujući podnošenje etičke tužbe u New Yorku protiv sudije koji je vodio njegov slučaj građanske prevare.
Stephen Miller, zamjenik šefa kabineta za politiku
Miller, imigrantski tvrdolinijaš, bio je glasan glasnogovornik tokom predsjedničke kampanje za Trumpov prioritet masovnih deportacija. Ovaj 39-godišnjak je bio viši savjetnik za vrijeme prve Trumpove administracije.
Miller je bio centralna figura u nekim Trumpovim političkim odlukama, posebno u njegovom prelasku da razdvoji hiljade imigrantskih porodica.
Trump je tokom kampanje tvrdio da bi se ekonomski, socijalni, te prioriteti nacionalne sigurnosti mogli ispuniti deportacijom ljudi koji se ilegalno nalaze u Sjedinjenim Državama.
Otkako je Trump napustio funkciju 2021. godine, Miller je bio predsjednik America First Legal, organizacije koju čine bivši Trumpovi savjetnici s ciljem da izazove Bidenovu administraciju, medijske kompanije, univerzitete i druge oko pitanja kao što su sloboda govora i nacionalna sigurnost.
Lee Zeldin, Agencija za zaštitu životne sredine
Trump je izabrao bivšeg njujorškog zastupnika Leeja Zeldina da bude njegov izbor za vođenje Agencije za zaštitu okoliša.
Čini se da Zeldin nema nikakvog iskustva u pitanjima životne sredine, ali je dugogodišnji pristalica bivšeg predsjednika. 44-godišnji bivši član Predstavničkog doma SAD-a iz New Yorka napisao je na X-u: „Vratit ćemo energetsku dominaciju SAD-a, revitalizirati našu automobilsku industriju kako bi vratili američka radna mjesta i učiniti SAD globalnim liderom AI.”
„Učinit ćemo to uz zaštitu pristupa čistom zraku i vodi", dodao je.
Trump je u izjavi rekao da će Zeldin „osigurati poštene i brze odluke o deregulaciji koje će biti donesene na način da se oslobodi moć američkih kompanija, uz istovremeno održavanje najviših ekoloških standarda, uključujući najčistiji zrak i vodu na planeti .”
