Najnovije
Sjeverna Koreja nagoviještava da je spremna za razgovore, ali ne sa SAD
Nakon skoro dvije godine međunarodne izolacije pogoršane pojačanim zatvaranjem zbog pandemije, Sjeverna Koreja nagoviještava da je konačno spremna za dijalog - samo ne sa Sjedinjenim Državama.
Sjeverna Koreja je ove nedelje preduzela prve korake ka poboljšanju veza sa Južnom Korejom, obnovivši dežurne linije namijenjene komunikaciji o međukorejskim tenzijama. Zvaničnici Sjeverne Koreje također su nagovijestili da se očekuju veći potezi, uključujući još jedan samit među najvišim liderima zemalja i razgovore o okončanju njihovog formalnog ratnog stanja. Dvije Koreje su i dalje tehnički u ratnom stanju, budući da se njihov sukob 1950-ih završio mirovnim sporazumom.
Južnokorejska lijevo orijentisana vlada, koja je dvije godine pokušavala da vrati Sjevernu Koreju na razgovore, oprezno je optimistična. Ministarstvo ujedinjenja u Seulu, koje se bavi vezama sa Sjeverom, saopštilo je da vjeruje da će odluka Pjongjanga da ponovo otvori telefonske linije postaviti temelje za duži period prijateljskih prekograničnih odnosa.
Ali čak i dok se obraća Južnoj Koreji, Sjever nije dao naznake da želi da ponovo započne razgovore sa Sjedinjenim Državama. Sjeverna Koreja je odbacila ili ignorisala skoro svakodnevne ponude SAD da vode razgovore bez preduslova.
U prošlonedjeljnom govoru, sjevernokorejski lider Kim Jong Un odbacio je američke pozive kao "lukavo" odvraćanje pažnje koje ima za cilj prikrivanje američkog neprijateljstva.
Čini se da je sjevernokorejska strategija osmišljena da izvrši pritisak na Južnu Koreju da raskine odnose sa Sjedinjenim Državama, njenim saveznikom po ugovoru, smatraju mnogi analitičari. Sjever je dugo želio da Južna Koreja pruži ekonomsku pomoć obnavljanjem međukorejskih projekata, kao što je zajednički vođen industrijski kompleks Kaesong. Objekat sa sjedištem na sjeveru pružio je južnokorejskim kompanijama jeftinu radnu snagu iz Sjeverne Koreje. Ali s takvim projektima koje je pandemija koronavirusa otežala, Sjever je nedavno zahtijevao druge ustupke, poput trajnog okončanja vojnih vježbi SAD i Južne Koreje.
Iz perspektive Sjeverne Koreje, sada je možda savršeno vrijeme za maksimalan pritisak na južnokorejskog predsjednika Moona Jae-ina, koji je u posljednjim mjesecima svog jedinog mandata.
"Pjongjang koristi Moonov očaj da ostavi korejsko mirovno naslijeđe prije marta", rekao je Duyeon Kim, stručnjak za Koreju iz Centra za novu američku bezbjednost iz Seula.
Moon je održao tri samita sa Kim Jong Unom 2018. Sastanci su pomogli da se utvori put za Kimove samite sa tadašnjim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom. Kada su pregovori između SAD-a i Sjeverne Koreje prekinuti 2019. godine, Sjever se također naljutio na Seul, čime je u suštini zamrznuo Moonove mirovne ambicije.
Iako je Moon od tada rekao da je otvoren za oživljavanje prekograničnih ekonomskih projekata, njegova vlada je u tome sputana američkim i međunarodnim sankcijama, koje su uvedene zbog nezakonitog programa nuklearnog naoružanja Sjeverne Koreje.
Opteretivši mogućnost obnove međukorejskih pregovora, Sjeverna Koreja se "nada da će učiniti da Seul radi napornije na zadovoljavanju (sjevernokorejskog) režima i odmaku od Washingtona", rekao je Duyeon Kim.
Sjeverna Koreja također možda pokušava da utiče na politiku Južne Koreje. Istraživanja javnog mnijenja ukazuju na to da su Moonovi mirovni napori, iako u zastoju, široko popularni među Južnokorejcima - što bi moglo da pomogne pomoći njegovoj vladajućoj Demokratskoj stranci na biralištima.
Poslednji samit Moon-Kim mogao bi također da da opravdanje za Moonovu vladajuću stranku da ratifikuje sporazum Sjever-Jug iz 2018. godine u Narodnoj skupštini zemlje u pokušaju da sljedeću administraciju zaključa u nastavljanju politike angažovanja, rekao je Leif-Eric Easley, profesor na Univerzitetu Iva u Seulu.
Naravno, nema garancija da će Sjeverna Koreja dozvoliti da razgovori napreduju tako daleko. Sjever je također ponovo otvorio međukorejske dežurne telefonske linije u julu, prije nego što ih je prekinuo dvije nedjelje kasnije, kada su Južna Koreja i Sjedinjene Države započele godišnje zajedničke vojne vježbe koje Pjongjang vidi kao provokaciju.
Takvo ponašanje dovelo je neke američke analitičare do zaključka da Sjeverna Koreja možda uopšte ne želi bolje odnose s Jugom. Umjesto toga, čini se da Sjever koristi periodične diplomatske angažmane kako bi kupio vrijeme za unaprijeđenje svog nuklearnog programa, kaže Sydney Seiler, najviši američki obavještajni oficir za Sjevernu Koreju.
"Nije bilo perioda angažovanja koji je doveo do stalnog smanjenja tenzija", rekao je on na prošlogodišnjem online forumu čiji je domaćin bio Centar za strateške i međunarodne studije, istraživačka organizacija sa sjedištem u Washingtonu. "Uvijek sam zainteresovan da vidim uvođenje novih obavještajnih podataka ili informacija koji bi poništile moju procjenu, ali morate strateški da zaključite da Sjeverna Koreja ne traži održive i poboljšane odnose sa Južnom Korejom."
Iz perspektive sadašnje južnokorejske vlade, ni nepreduzimanje nikakvih poteza nije opcija. U prošlonedjeljnom intervjuu listu Washington Post, južnokorejski ministar inostranih poslova Chung Eui-yong javno je pozvao Sjedinjene Države da detaljnije objasne konkretne podsticaje koje bi Sjevernoj Koreji mogli da budu ponuđeni tokom pregovora. "Ako dozvolimo da se status kvo nastavi, to će dovesti do jačanja sjevernokorejskih raketnih sposobnosti. Vrlo smo zabrinuti zbog toga", rekao je on.
Južna Koreja nije jedina koja traži da administracija predsjednika Joea Bidena učini više kako bi privukla Sjevernu Koreju. Jessica Lee, viša naučna saradnica na Quincy institutu za odgovornu državnost sa sjedištem u Washingtonu, rekla je da izgleda da Bidenova administracija ne želi da se pozabavi problemima koji izazivaju napetost na Korejskom poluostrvu.
"Pjongjang je odlučio da je jedini način da se promijeni način razmišljanja Sjedinjenih Država prolazak kroz Seul. Ali Seul ne bi trebao više da želi napredak od Washingtona ili Pjongjanga", kaže ona.
"Umjesto da se usredsredi na dugoročni cilj denuklearizacije, Washington bi trebalo da pronađe kratkoročne pobjede koje će izgraditi povjerenje i stvoriti atmosferu za pregovore. Što se Pjongjanga tiče, potrebno je da prestane da se trudi da bi postao jasniji i da bude eksplicitniji o tome šta želi i šta je spreman da uradi da bi to dobio", dodaje ona.
Sve veći broj analitičara u Washingtonu i Seulu uviđa sličnosti između Bidenove politike po pitanju Sjeverne Koreje i pristupa "strateškog strpljenja" bivšeg predsjednika Baracka Obame. Tokom Obaminog predsjedavanja, Sjeverna Koreja je izvela četiri nuklearna testa i više od 50 lansiranja raketa i raketa.
Američki zvaničnici odbacuju te kritike. Na online događaju koji je prošlog mjeseca organizovao Institut za korejsko-američke studije, Mark Lambert, zamjenik pomoćnika američkog sekretara za Japan i Koreju, rekao je da krajnja krivica za ćorsokak leži na Sjevernoj Koreji.
"Ako bismo mogli da sjednemo sa Sjeverom i da shvatimo šta oni žele i da prestanemo da nagađamo, mislim da bismo mogli da napravimo određeni napredak. Ali opet, lično govoreći, greška je kad pregovarate samim sa sobom", rekao je Lambert.
Na pitanje da li je Bidenova administracija pokazala dovoljno hitnosti po pitanju Sjeverne Koreje, Lambert je odgovorio: "Ozbiljni smo po ovom pitanju. Samo, šta biste htjeli da uradimo? Da katapultiramo (izaslanika SAD Sung Kima) u Sjevernu Koreju i da on kaže: 'Ovdje sam da pregovaram.' Ne možete to da učinite. Morate imati drugu stranu voljnu da se sastanete sa vama."
See all News Updates of the Day
Tužilaštvo BiH predložilo pritvor za ministra Nešića i još dvojicu osumnjičenih za korupciju
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) predložilo je pritvor za ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića, osumnjičenog za korupciju, saopšteno je 28. decembra.
U saopštenju Tužilaštva dodaje se da je, nakon ispitivanja, Sudu BiH dostavljen prijedlog da se trojici osumnjičenih odredi pritvor.
Osim Nešića, imena druge dvojice osumnjičenih nisu navedena u saopštenju.
Nešić je uhapšen 26. decembra, u zajedničkoj akciji Tužilaštva BiH i MUP-a Republike Srpske (RS).
Sumnjiči se za visoku korupciju i pranje novca.
Osim Nešića, uhapšeni su i Milan Dakić, direktor javnog preduzeća "Putevi RS", Mladen Lučić, brat bivšeg ministra u Vijeću ministara BiH Miloša Lučića, i još četiri osobe.
Oni su osumnjičeni da su na poziciji rukovodilaca u "Putevima RS" i neimenovanog preduzeća počinili više krivičnih djela, među kojima su pranje novca, zloupotreba službenog položaja i primanje mita.
Kako je navelo Tužilaštvo, javnom preduzeću "Putevi RS" naneta je višemilionska šteta.
Nenad Nešić je od 2022. godine na funkciji ministra sigurnosti BiH, a direktor "Puteva RS" je bio od 2016. do 2020. godine.
NATO će pojačati prisustvo u Baltičkom moru poslije novog incidenta sa prekinutim kablom
NATO će pojačati vojno prisustvo u Baltičkom moru poslije navodne sabotaže podmorskog kabla za napajanje električnom energijom koji povezuje Finsku i Estoniju, izjavio je šef zapadne vojne alijanse Mark Rutte.
Na Božić, podmorski kabl Estlink 2 koji prenosi struju od Finske do Estonije isključen je iz mreže, nešto više od mjesec dana nakon što su dva telekomunikaciona kabla prekinuta u švedskim teritorijalnim vodama na Baltiku.
Finske vlasti saopštile su da istražuju naftni tanker Eagle S, koji je isplovio iz ruske luke, u okviru istrage o "teškoj sabotaži".
Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je: "Situaciju imamo pod kontrolom i moramo da nastavimo da budno radimo zajedno kako bismo bili sigurni da našu kritičnu infrastrukturu neće oštete oni sa druge strane".
Zvaničnici sumnjaju da je tanker dio ruske "flote u sjenci", što se odnosi na brodove koji prevoze rusku naftu i naftne derivate pod embargom koji je uveden zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Brod Eagle S, koji plovi pod zastavom Kukovih ostrva u južnom Pacifiku, bio je na putu za Port Said u Egiptu. Policija sumnja da je sidro naftnog tankera možda oštetilo kabl za napajanje.
Rutte je rekao da je razgovarao sa predsednikom Stubbom o istrazi Finske, dodajući u postu na X-u: "Izrazio sam punu solidarnost i podršku. NATO će pojačati svoje vojno prisustvo u Baltičkom moru".
Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur rekao je ranije u petak da je ta zemlja započela pomorske patrole kako bi zaštitila podmorski kabl koji snabdeva strujom iz Finske.
On je u odvojenoj izjavi rekao da Talin želi da pošalje jasnu poruku da je spreman da zaštiti svoje veze sa Finskom vojnim i nevojnim sredstvima.
Rutte je obećao podršku NATO-a Estoniji i Finskoj i osudio napade na kritičnu infrastrukturu nakon razgovora sa estonskim premijerom Kristen Michal.
Dodatne sankcije EU
Evropska unija je također zaprijetila daljim sankcijama protiv ruske flote u senci nakon ovonedeljnog incidenta.
Članice bloka, njih 27, složilo se ranije ovog mjeseca da stavi na crnu listu još oko 50 naftnih tankera iz ruske flote u sjenci korištenih da se zaobiđu sankcije Zapada, čime se ciljani broj popeo na oko 80.
Međunarodne organizacije koje podržavaju Ukrajinu željele su da obuzdaju sredstva koja idu u ratnu mašinu Kremlja uvođenjem ograničenja cena i ograničenja na ključni ruski izvoz nafte.
Da bi zaobišla mjere, Rusija je pribegla korištenju takozvane "flote u sjenci" sačinjene često od starih plovila koja posluju pod sumnjivim vlasništvom ili bez odgovarajućeg osiguranja.
Tenzije su porasle oko Baltika nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
U septembru 2022. godine, serija podvodnih eksplozija pokidala je gasovod Sjevernog toka koji je prenosio ruski gas u Evropu, čiji uzrok tek treba da se utvrdi.
U oktobru 2023, podmorski gasovod između Finske i Estonije je zatvoren nakon što ga je oštetilo sidro kineskog teretnog broda.
Sredinom novembra ove godine presječene su sekcije dva telekom kabla u švedskim teritorijalnim vodama. Sumnje su upućene na Ii Peng 3, koji je prema lokacijama za praćenje brodova plovio preko kablova otprilike u vrijeme kada su presječeni.
Trgovine rješavaju problem jednokratne plastične ambalaže
UN procjenjuje da se u svijetu godišnje proizvede više od 430 milijuna metričkih tona plastičnog otpada, a najveći izvor je ambalaža za jednokratnu upotrebu. Valdya Baraputri izvještava o pokretu za smanjenje takvog otpada.
SAD: Veliki broj sjevernokorejskih žrtava u Kursku
Veliki broj sjevernokorejskih vojnika stradao je na linijama fronta ruskog rata u Ukrajini, a samo prošle nedelje je u ruskoj Kurskoj oblasti poginulo ili ranjeno hiljadu pripadnika trupa koje je Pjongjang poslao u Rusiju, rekao je u petak portparol Bijele kuće John Kirby.
Cifra, koju je Kirby iznio, daleko je veća od one koju su američki zvaničnici prethodno objavili.
"Jasno je da ruski i sjevernokorejski vojni lideri tretiraju te vojnike kao nebitne i da ih šalju u beznadežne napade na ukrajinsku odbranu", rekao je Kirby.
Sjevernokorejska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nije odgovorila na zahtjev agencije Rojters za komentar. Ruska ambasada pri UN-u odbila je da komentariše vijest o sjevernokorejskim žrtvama.
Kirby je rekao da će predsjednik Joe Biden narednih dana vjerovatno odobriti novu vojnu pomoć Ukrajini. Biden je ove nedjelje osudio ruski napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i neke gradove na Božić, i od Pentagona zatražio da nastavi da šalje oružje Kijevu.
Jedan američki vojni zvaničnik rekao je sredinom decembra da je nekoliko stotina sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama protiv ukrajinskih snaga u Kursku.
Zvaničnik, koji je govorio za medije pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da su među žrtvama vojnici nižeg ranga do onih "pri samom vrhu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da je više od 3.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u Kursku, pozivajući se na preliminarne podatke. Reuters nije mogao da to potvrdi iz nezavisnih izvora.
Anketa: Amerikanci za smrt direktora zdravstvenog osiguranja krive i sistem i optuženog za ubistvo
Većina Amerikanaca vjeruje da je sistem zdravstvenog osiguranja, kojem je cilj profit i koji pacijentima odbija da pokrije troškove liječenja, jednako odgovoran za smrt direktora osiguravajuće kuće UnitedHealthcare - kao i optuženi za njegovo ubistvo.
To su rezultati ankete koju je sproveo Centar za istraživanje javnog mnijenja (NORC) Univerziteta u Chicagu.
Oko 8 od 10 odraslih Amerikanaca je reklo da optuženi za ubistvo, Luigi Mangione, snosi "veliki ili dobar deo odgovornosti" za smrt direktora osiguravajuće kuće Briana Thompsona, koji je ubijen u centru Njujorka 4. decembra.
Uprkos tome, mnogi 26-godišnjeg Mangionea vide kao heroja i sve više ljudi javno iskazuje svoje nezadovoljstvo kompanijama za zdravstveno osiguranje. Policija je objavila da su na čahurama od metaka, koje su pronađene na licu mjesta, bile urezane reči "odloži", "odbij" i "ukloni" koje se često koriste da opišu taktike osiguravajućih kuća da odbiju da pokriju troškove liječenja.
UnitedHealthcare je saopštio da Luigi Mangione nije bio njihov klijent.
Oko 7 od 10 ispitanika u anketi kaže da su odbijanje osiguranja da pokrije troškove i profit koji te kompanije zarađuju, također u određenoj meri odgovorni za smrt Thomsona. Mlađi Amerikanci su posebno skloni tome da misle da je ubistvo rezultat nekoliko faktora, a ne akcija jedne osobe.
Koji su faktori doveli do ubistva?
Istraživanje pokazuje da se priča intenzivno pratila u javnosti. Čak 7 od 10 ispitanika je reklo da je čitalo "mnogo" ili "ponešto" o Thomsonovom ubistvu.
U igri su mnogi faktori, smatraju ispitanici. Polovina smatra da "određen dio" odgovornosti leži u bogatstvu i nejednakosti u primanjima, dok političke podele u SAD ne vide kao jednako važan faktor u ovom slučaju.
Pacijenti i ljekari se često žale na to da osiguranje odbija da pokrije troškove liječenja, ili na druge komplikacije u vezi sa medicinskom njegom - posebno kada je riječ o ozbiljnim bolestima poput raka ili ALS-a. Kritičari industrije zdravstvenog osiguranja često pitaju da li je profit osiguravajuće kuće iznad dobrobiti pacijenata.
Kompanija UnitedHealthcare je prošle godine imala ukupno 281 milijardu dolara prihoda, i 16 milijardi dolara profita. Osiguravajuće kuće, međutim, tvrde da im profit uglavnom ode na pokrivanje troškova liječenja pacijenata. UnitedHealthcare je nedavno saopštio da pokriva oko 90 odsto troškova pacijenata, ali nije rečeno o kom broju pacijenata i njihovih faktura je riječ.
Mladi misle da krivicu dijele sistem i ubica
Amerikanci mlađi od 30 godina su skloniji da misle da je za Thompsonovu smrt odgovoran skup faktora.
Smatraju da su odbijanja osiguravajućih kuća da plate troškove liječenja, kao i njihov profit, većinom krivi za njegovo ubistvo. Oko 7 od 10 Amerikanaca starosti između 18 i 29 godina smatra da "u velikoj ili određenoj mjeri" odgovornost pada na profit koji zarađuju velike osiguravajuće kuće i na to što odbijaju da plate liječenje.
Mladi su također manje skloni da misle da "veliki dio" odgovornosti pada na ubicu - samo 4 od 10 ispitanika tako misli, u poređenju sa 6 od 10 ispitanika u starosnoj grupi od 30 do 59 godina. Oko 8 od 10 ispitanika starijih od 60 godina smatra da optuženi za ubistvo snosi "veliki dio" odgovornosti.
Oko dvije trećine mladih ljudi smatra da bar "umjerenu odgovornost" snosi i ekonomska nejednakost.
Ispitanici mlađi od 3o godina su skloniji da krive medije - čak 54 odsto njih u odnosu na trećinu starijih ispitanika.
Koliko ljudi ima problem sa zdravstvenim osiguranjem?
Frustracija osiguravajućim kućama i pokrivanjem troškova liječenja, kao i komplikovanim američkim zdravstvenim sistemom, među pacijentima postoji već godinama.
Oko 3 od 10 Amerikanaca kaže da su u protekloj godini imali problem sa pokrivanjem troškova liječenja - bilo da im je bilo teško da nađu zdravstvenu ustanovu koja prima njihovo osiguranje, ili da im je odbijeno da se pokrije liječenje, ili da nisu unaprijed dobili odobrenje od osiguranja da će pokriti troškove neke procedure. Većinom su navedene probleme imali Amerikanci stariji od 60 godina.
Oko 3 od 10 ispitanika kaže da je u protekloj godini njihov član porodice ili neko od bliskih prijatelja imao problem sa osiguranjem jer mu nije pokrilo troškove liječenja. Ispitanici mlađi od 30 godina u najvećoj mjeri kažu da nemaju osiguranje.
Većina Amerikanaca ima osiguranje preko poslodavca ili kupuju individualne polise od privatnih osiguravajućih kuća. Programi koje finansira vlada pokrivaju osiguranje za najsiromašnije, starije od 65 godina i one sa teškim bolestima ili invaliditetom.
U istraživanju NORC-a, sprovedenom od 12-16. decembra, učestovao je 1.001 ispitanik. Margina greške, kako se navodi, je 4,2 procenta.
