Inicijativa je od vitalnog značaja za budućnost poljoprivrede, pružajući potencijal za razvoj otpornijih sorti biljaka prilagođenih izazovima klimatskih promjena.
Zahvaljujući trudu naučnika s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta (PPF) Univerziteta u Sarajevu (UNSA) te Vladi Norveške i Norveškoj banci gena, bosansko-hercegovačko sjeme nekoliko poljoprivrednih kultura od sada će se čuvati na Arktiku, u Svalbardskom globalnom skladištu sjemena.
Nordijska banka gena na Svalbardu, poznata i kao Svalbardsko globalno skladište sjemena, globalno jeznačajna institucija smještena na arhipelagu Svalbard u Norveškoj. Ova banka gena služi kao ključna rezervna arhiva genetičkih uzoraka biljaka iz cijelog svijeta.
Izgrađena je kako bi osigurala očuvanje genetičke raznolikosti i sigurnost biljnih genetičkih resursa u slučaju prirodnih katastrofa, ratova ili bilo kojeg drugog događaja koji bi mogao ugroziti genetičku raznolikost biljaka na planeti.
Banka gena na Svalbardu osigurava dugoročno skladištenje genetičkih uzoraka kako bi se omogućilo njihovo korištenje u budućnosti za istraživanje, uzgoj novih sorti biljaka i prilagodbu na promjene u okolišu. Osim toga, banka gena pruža mogućnost za očuvanje tradicionalnih sorti biljaka koje su vitalne za prehranu i kulturu različitih zajednica širom svijeta.
Zašto je baš Svalbard poslužio kao mjesto gdje će biti smještena ova banka gena?
Svalbard je područje vječito zaleđenog tla, i nalazi se u arktičkom krugu. Naime za čuvanje sjemena potrebno je uložiti u rashlađivanje, ono se treba čuvati na -20oC da bi zadržalo dugo klijavost, da se ne bi moralo stalno regenerisati. Ako bi se držalo na višim temperaturama, sjeme bi brže gubilo klijavost, pa bi se moralo češće regenerisati, a to je skup proces. U Svalbardu, jer je hladno, ne moraju trošiti novac na struju. Norveška, kao bogata zemlja, može priuštiti sve ostale troškove, recimo, transport sjemena.
„Svjedoci smo globalnih klimatskih promjena i neki kultivari koji su prilagođeni na naše klimatske uslove, ako se ti uslovi promijene, možda će biti prilagođeniji za uzgoj negdje drugo u svijetu. Od interesa je da se čuva to sjeme, radi klimatskih promjena, Druga stvar je što ovo sjeme služi i za unapređenje, stvaranje novih kultivara koji će biti otporniji jer bez početnog materijala ne možete dobiti novu sortu. Što se više gubi tradicionalnih kultivara, uža je genetička osnova. Od globalnog je značaja očuvanje genetičkog diverziteta”, kazao je dr. Fuad Gaši, redovni profesor pri Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerzitata u Sarajevu na oblasti Oplemenjivanje biljaka.
Nordijska banka gena na Svalbardu posvećena je transparentnosti te sarađuje s mnogim organizacijama i institucijama širom svijeta kako bi osigurala najveću moguću raznolikost uzoraka. Ova banka gena predstavlja važan korak u očuvanju biološke raznolikosti i osiguranju hrane za buduće generacije u svjetlu globalnih izazova poput klimatskih promjena i gubitka biodiverziteta.
Nedavno je i Bosna i Hercegovina poslala uzorke sjemena za ovu svjetsku banku sjemena. To je bio i povod da Poljoprivredno dobro Butmir u vlasništvu PPF-a nedavno posjeti i Njegova Ekselencija Stefan Almehagen Sandstad, zamjenik šefa misije pri Ambasadi Kraljevine Norveške u BiH.
„Radilo se o pšenici, ječmu, sirku, zobi, paradajzu, paprici, grah, kukuruzu, tikvi, suncokretu”, kazala je Almira Konjić, magistrica poljoprivredne proizvodnje i asistentica na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu na oblasti Genetika i oplemenjivanje biljaka. Konjić je dodala kako su u ovom procesu regeneracije sjemena bili uključeni i studenti fakulteta te da im je to bio jedan vid obuke i praktične nastave.
Ipak, ovdje se nije radilo bilo kakvom sjemenu ovih vrsta. U Norvešku su poslani uzorci sjemena koji su karakteristični sa Bosnu i Hercegovinu, koji se tradicionalno uzgajaju i autohtoni su za naše krajeve, a ne introducirane sorte. Možda upravo ova sjemena budu ključ za stvaranje nekih otpornijih sorti u budućnosti.
„Od 2003. nekih deset godina smo intenzivno obilazili razna područja u Bosni i Hercegovini i sakupljali sjeme. Nismo mi jedini to radili u BiH, ali smo bili najselektivniji, jer postoje razne kolekcije u BiH, ali mahom kolekcije koje uzimaju sve s terena, pa i introdukovan materiajl. Mi smo shvatili da finansijska održivost naše banke gena zavisi od toga da se fokusiramo na domaći materijal”, kazao je dr. Gaši.
Aktivnosti na stvaranju banke gena je prije dvadeset godina započeo profesor dr Mirsad Kurtović koji je i osnivač Banke gena te dr Fuad Gaši. Finasiranje su dobili djelimično od švedske SIDA, djelimično od drugih izvora, a u stručnom smislu i trenizima je pomogla i Nordijska banka gena.
„Napravili smo spisak mandatnih vrsta i kultura, to su kulture koje imaju tradiciju uzgoja u BiH. Nastavili smo istraživati to sjeme. Sakupljeni materijal smo nastojali da istražimo i u genetičkom, morfološkom i hemijskom smislu i da pokušamo taj material da koristimo u razne svrhe”, dodao je Gaši.
Tako su sa Atlantic grupom doo. razvili jedan proizvod za njih, Domaći hljeb, koji koristi domaće populacije heljde, a proučavali su i domaće sorte jabuke, kruške i šljive te koliko su upotrebljve u komercijalne svrhe.
„Kolega Åsmund Asdal koji rukovodi Svalbardskim globalnim skladištem sjemena je predložio da učestvujemo u projektu BOLD, od The Global Crop Trust organizacije koja ima te projekte gdje se daje određena finansijska pomoć bankama gena da regenerišu sjeme da posiju ponovo da bi dobili više sjemena i da u Svalbald pošalju višak tog sjemena. Dakle, kolekcija je ostala ovdje, samo smo je umnožili i taj višak, rezervu, poslali u Svalbard, ako bi se nešto dogodilo ovdje da ima rezerva”, istakao je dr. Gaši.
