Najnovije
Zajedničko saopštenje nakon sastanka Blinken-Borrell: SAD i EU pojačavaju zajednički angažman na Balkanu
Nakon nedavnog sastanka između državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika Evropske unije (EU) Josepa Borrella, Sjedinjene Države i Evropska unija složile su se da dodatno ojačaju svoj zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u podršci napretku regiona na njegovom evropskom putu, navodi se u zajedničkom saopštenju State Departmenta i EU.
"Naglašavamo našu punu podršku procesu proširenja EU. Pristupanje EU, koje je prioritet za čitav Zapadni Balkan, pomaže u konsolidaciji demokratskih institucija, zaštiti osnovnih prava i unapređenju vladavine prava. Ovaj region pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U ovom kontekstu, naglašavamo da bi pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebali da počnu bez odlaganja", navodi se u saopštenju.
State Department dalje navodi da su Sjedinjene Države i EU ujedinjene u "čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i u zajedničkom radu na promociji izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija".
"Ozbiljno smo zabrinuti zbog sve veće retorike podjela u Bosni i Hercegovini. Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i preduzmu korake za napredak na putu integracije u EU - uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Države spremne su da olakšaju ove korake", navedeno je u zajedničkoj objavi.
Dalje se naglašava važnost dijaloga uz posredovanje EU, koji je "ključni mehanizam za rešavanje sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova".
"Nakon posljednjih nedjelja napetosti na sjeveru Kosova, ohrabrujemo obe strane da se uključe u kontinuiranu i održivu deeskalaciju i izbjegnu akcije koje ugrožavaju stabilnost. Pozdravljamo i podržavamo angažovanje Kosova u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i ponavljamo da je nasilje nad civilima, novinarima, policijom ili drugim vlastima neprihvatljivo", saopštava State Department.
Pozivaju se i sve političke snage u Crnoj Gori da rade zajedno na očuvanju strateške orijentacije koja odražava želju građana Crne Gore da postignu reforme neophodne kako bi njihove nade u budućnost EU postale stvarnost.
See all News Updates of the Day
Putin: Slovačka ponudila da bude domaćin pregovora Rusije i Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da je Slovačka ponudila da bude "platforma" za moguće mirovne pregovore Rusije i Ukrajine, gotovo tri godine nakon početke ruske invazije.
Putin je na konferenciji za novinare rekao da je slovački premijer Robert Fico "rekao da ako bude pregovora, da će biti srećan da ponudi svoju zemlju kao platformu" i dodao da Rusija "nije protiv toga", prenosi agencija Frans pres.
Fico, jedan od samo nekoliko evropskih lidera koji održavaju veze sa Kremljom, sastao se sa ruskim liderom u Moskvi 22. decembra.
Slovački premijer je posjetio Rusiju uprkos naporima Zapada da izoluje Putina i bude jedinstven u podršci Kijevu.
Slovačka, članica Evropske unije i NATO-a, pod Ficovom vladom je prošle godine obustavila vojnu pomoć Ukrajini i pozvala na mirovne pregovore.
Fico je optužio Kijev da ugrožava snabdijevanje njegove zemlje ruskim gasom, od kojeg Slovačka zavisi.
Izgledi za mirovne pregovore o okončanju sukoba u Ukrajini, koji je izbio u februaru 2022. godine, povećani su od kako je Donald Trump ponovo izabran za predsjednika SAD.
Trump je obećao da će brzo okončati rat kada u januaru preuzme položaj, ali nije precizirao kako. Kijev i Evropa strahuju da bi Ukrajina mogla da bude primorana na ustupke Rusiji.
Putin je više puta poručivao da će postići sve ciljeve u Ukrajini. Također je upozorio da je Moskva spremna da Ukrajinu ponovo gađa novom raketom Orešnik, koju je prvi put ispalila na ukrajinsku teritoriju prošlog mjeseca.
To je dovelo do dodatnog zaoštravanja tenzije. Ruski lider više puta je zaprijetio da će gađati "centre za donošenje odluka" u Kijevu.
Druzi koji žive na Golanskoj visoravni pozdravljaju nove sirijske vladare
Izrael je preuzeo tampon zonu između Izraela i Sirije i kaže da se njegove snage neće povući dok ne budu sigurni da će stanovnici pograničnog područja Golanske visoravni biti bezbjedni. Polovina ovih stanovnika je iz zajednice Druza, koji brinu šta će pad režima Bashara al-Assada značiti za njih i članove njihovih porodica na sirijskoj strani granice. Linda Gradstein i Ricki Rosen izvještavaju sa Golanske visoravni.
2024: Burna godina za Liban
Ove godine na Bliskom istoku je došlo je do preuređivanja ravnoteže snaga. Liban je opet bio u središtu dešavanja, jer je na napade Hezbollaha, Izrael odgovorio bombardovanjem, uništavajući dijelove Libana. Ipak, u novembru je uspostavljeno primirje, ali bi promjena režima u Siriji mogla izazvati još veću nestabilnosti u godini koja dolazi. Iz Bejruta izvještava Jacob Russell.
Avion Azerbejdžan Airlinesa srušio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, kažu izvori
Avion Azerbejdžan Airlines koji se u srijedu srušio u Kazahstanu oborio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, izjavila su za Reuters četiri izvora u Azerbejdžanu upoznata sa istragom.
Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.
Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.
Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.
Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.
Nove sirijske vlasti pokrenule su operaciju protiv pro-Assadovih snaga, javljaju državni mediji
Novo sirijsko vojno rukovodstvo pokrenulo je u četvrtak operaciju gonjenja ostataka pripadnika administracije svrgnutog predsjednika Bashara al-Assada na terenu u pokrajini Tartus u zapadnoj Siriji, javila je državna novinska agencija (SANA).
Prethodno je novi sirijski ministar unutrašnjih poslova rekao je da je 14 pripadnika oružanih snaga novih vlasti ubijeno, a 10 ranjeno tokom sukoba sa snagama bivšeg predsjednika Assada u selu izvan grada Tartusa, javila je državna novinska agencija u srijedu.
Sirijska opservatorija za ljudska prava, posmatrač događanja u Siriji sa sjedištem u Britaniji, saopštila je da su borci ubijeni dok su pokušavali da uhapse bivšeg zvaničnika u Assadovoj vladi, optuženog za izdavanje naredbi za pogubljenje i proizvoljne presude protiv hiljada zatvorenika. Borci su bili iz Hayat Tahrir al-Shama, ili HTS, koji je predvodio zapanjujuću ofanzivu koja je srušila Assada ranije ovog mjeseca.
Tranzicija vlasti u Siriji dogodila se iznenađujuće glatko, ali prošlo je samo nekoliko nedjelja otkako je Assad pobjegao iz zemlje i nakon što su se njegova administracija i snage urušile.
Pobunjenici koji su zbacili Assada ukorijenjeni su u fundamentalističkoj islamističkoj ideologiji i - iako su obećali da će stvoriti pluralistički sistem - nije jasno kako i da li planiraju da dijele vlast.
Od Assadovog pada, desetine Sirijaca je ubijeno u činovima osvete, prema informacijama dobijenim od aktivista i posmatrača. Velika većina ubijenih je iz manjinske zajednice Alavita, izdanaka šiitskog islama kojem i Assad pripada.
U glavnom gradu Damasku, alavitski demonstranti su se sukobili sa učesnicima sunitskog kontramitinga i čuli su se pucnji. AP nije mogao da potvrdi detalje pucnjave.
Protesti alavita održani su i u mjestima duž obale Sirije, u gradu Homsu i selu Hame. Neki su pozivali na oslobađanje vojnika iz bivše sirijske vojske koje sada u zatočeništvu drži HTS.
Snage HTS-a koje su suzbijale demonstracije ubile su u Homsu najmanje jednog učesnika protesta, a pet ih je ranjeno, saopštila je Sirijska opservatorija. Kao odgovor na proteste, HTS je uveo policijski čas od 18 do osam sati.
Protesti alavita očigledno je djelimično podstakao video koji je objavljen na internetu i koji prikazuje paljenje alavitskog svetilišta. Privremene vlasti tvrde da je snimak star i da to nije nedavni incident.
Nasilje između različitih vjerskih grupa izbilo nakon Assadovog svrgavanja, ali ništa ni blizu nivoa od kojeg se strahovalo nakon skoro 14 godina građanskog rata u kojem je ubijeno oko pola miliona ljudi. Rat je razorio Siriju, stvorivši milione izbjeglica i raselivši desetine hiljada širom zemlje.
Ove nedjelje su neki Sirijci koji su bili prisilno raseljeni počeli da se vraćaju kući, pokušavajući da obnove svoje živote. Šokirani razaranjem, mnogi su otkrili da je malo šta ostalo od njihovih kuća.
U sjeverozapadnom regionu Idliba, stanovnici su u utorak popravljali prodavnice i zatvarali oštećene prozore, pokušavajući da vrate osjećaj normalnosti.
U prašnjavim kvartovima prolazili su automobili sa prtljagom zakačenim na krovu. Ljudi su besposleno stajali na ulicama ili sjedeli u praznim kafićima.
U Damasku su nove sirijske vlasti izvršile raciju u skladištima u sredu, zaplijenivši drogu kao što su zabranjeni stimulans Kaptagon i kanabis, koje su koristile Assadove snage. Zapaljene su milion tableta Kaptagon i stotine kilograma kanabisa, saopštile su privremene vlasti.
