Namjera je djelovanjem, kako navode, spriječiti potencijalni konflikt te u saradnji s EU rješavati sporna pitanja. Šta bi jedan takav angažman podrazumijevao, te hoće li SAD zaista i ispraviti pogreške koje same priznaju da su napravile u BiH?
Hoće li se SAD aktivnije uključiti u rješavanje ključnih pitanja u Bosni i Hercegovini ovisi o tome šta bi takav angažman podrazumijevao, navode analitičari. Zemlja koja je, prema ekspertima East West instituta u neredu, treba pomoć i EU i SAD kako bi bile riješene određene kritične tačke.
Johnatan Lewinski, jedan od autora ovog dokumenta, tzv. "plana za Zapadni Balkan", kako ključni problem za BiH izdvojio je izmjene izbornog zakona.
"Ovo je pitanje od velikog značaja ako se stranke ne mogu dogovoriti to je jedna od onih situacija u kojima mislimo da bi bilo prikladno da visoki predstavnik upotrijebi Bonske ovlasti i nametne rješenje, ali se nadam da do toga neće doći", kaže Lewinski.No, koliko je zaista moguće ići dalje od detektiranja stanja i problema u kojima se BiH nalazi?
Činjenica je da su strani akteri pravili greške, no to je bilo u vrijeme dok se unutar BiH nije bilo moguće dogovoriti oko zajedničke budućnosti, kaže analitičar Srećko Latal, koji je svojevremeno radio i pri Međunarodnoj kriznoj grupi. Sada već stvari drugačije stoje, smatra on, te ne bi bilo ni poželjno lokalne političare osloboditi odgovornosti za vođstvo.
"Mislim da je krajnje vrijeme da mi sami preuzmemo odgovornost za ovu situaciju, jer ako pogledamo na jedan dosta nonšalantan stav svih lokalnih političara, vezano za Izborni zakon, očigledno je da oni i očekuju da će taj problem riješiti neko drugi ili OHR (Ured visokog predstavnika) ili CIK (Centralna izborna komisija), tako da se oni isključivo fokusiraju na svoje predizborne kampanje, i mislim da smo došli u fazu da preuzmemo odgovornost za ono što se desilo i što će se desiti", ocjenjuje Latal.
Dejtonska struktura jedna je od kočnica, priznaju i eksperti, ali i bivši predsjednik SAD Bill Clinton. Na gala večeri u Washingtonu koju je upriličilo Savjetodavno vijeće za BiH, Clinton je kazao:
"Osjećam se grozno zbog ishoda Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali tada nam je bilo bitno da zaustavimo rat. Nije vam potreban sistem poput Dejtona za političku paralizu, jer se ondje gdje nema razlike između činjenice i fikcije lako može izgubiti sve."
Priča o jačoj uključenosti u rješavanje bh. pitanja je za neku širu publiku, smatra analitičar Adnan Huskić, te navodi da je bez unutrašnjeg dogovora bilo kakva promjena sada nemoguća.
"Svi ovi duboki zahvati u ustavni poredak u BiH se ne mogu napraviti bez stvaranja jednog širokog konsenzusa, a trenutno stvari na političkom nivou su toliko daleko od bazičnog dogovora oko toga kako bi ova država i društvo trebali da izgledaju da zaista ne vidim, bez obzira koji akteri bili u pitanju, kako bi se i na koji način, to moglo napraviti", konstatuje Huskić.
Iako primamljivo zvuči, jači angažman prizivaju tek nevladine organizacije ili instituti, koji imaju dobar uvid u stanje, ali administracija SAD ne pokazuje znake da to i namjerava učiniti, kaže direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović. Čarobnog štapića da se isprave greške nema, smatra on, niti će po svemu sudeći biti ustupaka, čak ni za ulazak u NATO.
"Ja mislim da će NATO sačekati ipak postizborni period da vidi je li BiH funkcionalna, te će u tom periodu razmotriti koliko bi smanjenje uslova iz Talina omogućilo BiH da se bolje integriše ili bi čak predstavljalo još jedan faktor mimoilaženja političkih partija, tako da će sačekati s aktivacijom MAP-a nakon izbora i uspostavljanja vlasti koja bi se trebala usmjeriti ka političkim i ekonomskim reformama. Pritisci neće biti ono na čemu oni insistiraju to smo svjedoci zadnjih 10 godina. Imate uslove i morate pokazati političko opredjeljenje da želite postati dio te grupacije", navodi Hadžović.
Namjera je, kako su naveli pojedini američki eksperti, pojačati uticaj SAD, kako bi zajedno s EU riješili probleme loše vladavine, korupcije i nezaposlenosti, te rizike od sukoba sveli na minimum.
