Najnovije
Biden vjeruje da se Amerika vratila, ali saveznici SAD nisu baš uvjereni
Na sastancima sa G-7 i pred saveznicima Sjevernoatlantskog saveza u Evropi prošle nedjelje, predsjednik SAD Joe Biden nije propustio priliku da ponovi svoju tvrdnju da se "Amerika vratila" na svjetsku scenu i da je spremna da preuzme vodstvo u rješavanju velikih problema poput klimatskih promjena, porasta autoritarnosti, cyber bezbjednosti i distribucije vakcina protiv koronavirusa državama sa niskim i umjerenim prihodima.
Između ostalog, Biden je okupio lidere nekih od najvećih svetskih demokratija iza plana za stvaranje globalnog infrastrukturnog fonda, nazvanog Izgradimo ponovo bolji svijet (B3W), u konkretnoj nameri da ospori osmogodišnji kinesku Inicijativu za poas i put (BRI).
Ime programa vrlo je namjerno podsjeća na krilaticu Bidenove kampanje koja je obećavala da će pomoći SAD-u da se "ponovo izgrade bolje" od devastacije koju je donijela pandemija.
Najavljujući program, opisao ga je kao "pravedniji" od kineskog BRI, i rekao da B3W "neće biti dobar samo za zemlje, već... dobar za cijeli svijet" i da "predstavlja vrijednosti koje naše demokratije predstavljaju, a ne autokratski nedostatak vrijednosti".
Poslije četiri godine Trumpove administracije, koja je cijepala sporazume, gazila norme i antagonizirala dugogodišnje saveznike, Bidenove riječi su toplo pozdravljene. Ali mnogima obećanja zvuče prazno, kažu stručnjaci kao što je Hans Kundnani, viši istraživač u Evropskom programu u Chatham Houseu, međunarodnom think-tank (analitičkom) centru u Londonu.
Iako prepoznaju da je međunarodna saradnja od suštinskog značaja za rješavanje globalnih problema, Kundnani je kaže da "Evropljani ne vide SAD kao posebno pouzdanog ili dosljednog partnera".
Mračna poruka
"Generalno, rekao bih da postoji poprilično skepticizma oko ove ideje da se Amerika 'vratila'", rekao je. "Konkretno, među Evropljanima postoji taj osjećaj... da će možda još jedan trumpovski predsjednik biti izabran za četiri godine. Mislim da je Trumpov šok teško to zaboraviti."
To je mračna poruka koju ponavljaju i stručnjaci iz Sjedinjenih Država.
"Pitanje američke pouzdanosti postaće glavni izazov za Bidenovu administraciju", rekla je Barbara Bodine, bivša američka ambasadorica u Jemenu, veteranka američke diplomatije sa tri decenije iskustva.
"Jednostavno, svakome će negdje u umu ostati pitanje: da li će bilo koji sporazum koji Sjedinjene Države sklope, bilo sa prijateljem ili neprijateljem, preživjeti novi zaokret administracije", rekla je.
Pišući u časopisu Pregled politike u svijetu (World Politics Review), Stewart M. Patrick, direktor za međunarodne institucije i programa globalnog upravljanja pri Savjetu za inostrane odnose, iznio je slično zapažanje.
"Trumpova era bacila je sumnju na američku globalnu izdržljivost, ohrabrujući bliske saveznike u Evropi i Aziji da se uzdrže od klađenja na iznenada hirovitu Ameriku... i srušila ono malo što je ostalo od bipartijskog internacionalističkog konsenzusa. Demokrate i republikanci sada naseljavaju različite spoljnopolitičke planete", napisao je.
Kako smo stigli dovdje?
Proteklih nekoliko godina izazvalo je niz šokova među američkim saveznicima, koji su uzimali zdravo za gotovo Ameriku koja, iako nije uvijek bila potpuno dosljedna u svojim postupcima, u najmanju ruku nije bila nestalna.
Izbori 2016. bili su prvi od tih šokova, rekao je Kundnani iz Chatham Housea, jer kao i većina Amerikanaca, većina američkih saveznika nije očekivala da će SAD izabrati bivšu zvijezdu reality TV showa bez političkog iskustva da vodi zemlju.
Nisu izostali ni drugi trzaji za saveznike SAD, dok se tadašnji predsjednik obrušio na NATO i pokušavao da izgradi bliže odnose sa autoritarnim režimima od Pjongjanga do Moskve.
Ali sljedeći veliki šok dogodio se 2018. godine, kada je Trump povukao SAD iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana (JCPA), nezvanično poznatog kao Iranski nuklearni sporazum.
Većina Evropljana nikada nije gledala dalje od podrške Obamine administracije sporazumu, pa nisu uspjeli da shvate da je nedostatak republikanske podrške na domaćem terenu zahtijevao da Obama zaključi sporazum lako ukidajućom uredbom, a ne čvršće obavezujućim zakonom.
Drugačija perspektiva izbora 2020
Sve u svemu, Trump će povući SAD iz najmanje 13 glavnih međunarodnih sporazuma, organizacija, pa čak i ugovora, često na načine koji su saveznicima izgledali proizvoljno i hirovito.
Kako su se približavali izbori 2020. godine, ti saveznici gledali su na glasanje kao na signal koji bi nagovijestio da li je Trumpova administracija bila aberacija ili pokazatelj da je došlo do neke trajne promjene u SAD.
Sa svojom pobjedom u ruci 2020. godine, Biden je bio nestrpljiv da rezultat pretoči u dokaz da su SAD spremne da se vrate na svoje nekadašnje mjesto lidera demokratskih država svijeta. Ali mnogi američki saveznici prihvatili su sasvim drugačiju poruku od rezultata izbora.
Nastavljeni skepticizam
Istina, Biden je zaista dobio mjesto predsjednika sa više od 81 milion glasova, najviše koliko je jedan predsjednički kandidat ikada dobio. Ali istovremeno, Trump je ipak dobio više od 74 miliona glasova - što je drugi najveći broj glasova koje je jedan kandidat ikada dobio i preko 11 miliona glasova više nego što je dobio četiri godine ranije.
Dakle, kako Biden insistira na povratku Amerike, Kundnani kaže da Evropljani vide nešto sasvim drugo. "Ono što Evropljani vide kada gledaju Ameriku je duboko podijeljena zemlja - duboko polarizovana na sve načine koje poznajemo", rekao je on.
To ima duboke posljedice na način na koji druge zemlje računaju sa SAD kada je u pitanju dugoročno planiranje.
Oblik budućih sporazuma
Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta (B3W) biće ključni izazov za Bidenovu administraciju. Navođenje zemalja da se potpišu milijarde dolara vrijedne dugoročne aranžmane koji utiču na njihov razvoj u narednim decenijama zavisiće od njihovog uvjerenja da će program i dalje postojati kada Biden više ne bude u Bijeloj kući.
I to će važiti ne samo za B3W, već i za bilo koju veliku multilateralnu inicijativu koju Biden preduzima.
Bodine, sada direktorica Instituta za proučavanje diplomatije na Univerzitetu Georgetown, rekla je da očekuje da će saveznici koji postignu velike multilateralne sporazume sa SAD insistirati na postojanju "rigorozno zacrtanih odredbi o povlačenju", iako je, primjećuje, Trumpova administracija ignorisala svoje obaveze po pitanju povlačenja u iranskom nuklearnom sporazumu.
Izvršena prilagođavanja
Šire gledano, rekla je, očekuje da će međunarodni kompaktni sistemi biti strukturirani na način koji treba da preživi potencijalni izlazak SAD, ističući da su druge države već počele prilagođavati dogovore odsustvu Sjedinjenih Država.
Nakon što se Trump povukao iz Pariskog klimatskog sporazuma 2020. godine, preostale države glasale su da se pridržavaju svojih obaveza. A kada su SAD napustile trgovinski sporazum o Transpacifičkom partnerstvu u prvim danima Trumpovog predsjedavanja, glavne ekonomije regiona su napredovale - i pozdravile najvećeg regionalnog rivala Sjedinjenih Država, Kinu, koja je ušla u sporazum.
Bidenova najveća prednost ovde je što ima dugogodišnje lične veze sa liderima širom svijeta i na njega se uglavnom gleda kao na čovjeka od riječi. Ali njegov najveći nedostatak je nešto što on zapravo ne može da kontroliše američki politički sistem da ne poskakuje naprijed-nazad između visoko polarizovanih partija koje međusobno poništavaju obaveze.
"Problem nije kredibilitet Joe Bidena; to je kredibilitet našeg političkog sistema", rekla je Bodine.
Podsećajući na bivšu državnu sekretaricu Madeleine Albright, koja je svojevremeno SAD nazivala "neophodnom državom", Bodine je rekla da se plaši da bi Sjedinjene Države koje ne mogu nagovoriti druge nacije da svoje obaveze shvate ozbiljno mogle "preći iz neophodne u nezgodnu do nevažne".
See all News Updates of the Day
SAD: Veliki broj sjevernokorejskih žrtava u Kursku
Veliki broj sjevernokorejskih vojnika stradao je na linijama fronta ruskog rata u Ukrajini, a samo prošle nedelje je u ruskoj Kurskoj oblasti poginulo ili ranjeno hiljadu pripadnika trupa koje je Pjongjang poslao u Rusiju, rekao je u petak portparol Bijele kuće John Kirby.
Cifra, koju je Kirby iznio, daleko je veća od one koju su američki zvaničnici prethodno objavili.
"Jasno je da ruski i sjevernokorejski vojni lideri tretiraju te vojnike kao nebitne i da ih šalju u beznadežne napade na ukrajinsku odbranu", rekao je Kirby.
Sjevernokorejska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nije odgovorila na zahtjev agencije Rojters za komentar. Ruska ambasada pri UN-u odbila je da komentariše vijest o sjevernokorejskim žrtvama.
Kirby je rekao da će predsjednik Joe Biden narednih dana vjerovatno odobriti novu vojnu pomoć Ukrajini. Biden je ove nedjelje osudio ruski napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i neke gradove na Božić, i od Pentagona zatražio da nastavi da šalje oružje Kijevu.
Jedan američki vojni zvaničnik rekao je sredinom decembra da je nekoliko stotina sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama protiv ukrajinskih snaga u Kursku.
Zvaničnik, koji je govorio za medije pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da su među žrtvama vojnici nižeg ranga do onih "pri samom vrhu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da je više od 3.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u Kursku, pozivajući se na preliminarne podatke. Reuters nije mogao da to potvrdi iz nezavisnih izvora.
Anketa: Amerikanci za smrt direktora zdravstvenog osiguranja krive i sistem i optuženog za ubistvo
Većina Amerikanaca vjeruje da je sistem zdravstvenog osiguranja, kojem je cilj profit i koji pacijentima odbija da pokrije troškove liječenja, jednako odgovoran za smrt direktora osiguravajuće kuće UnitedHealthcare - kao i optuženi za njegovo ubistvo.
To su rezultati ankete koju je sproveo Centar za istraživanje javnog mnijenja (NORC) Univerziteta u Chicagu.
Oko 8 od 10 odraslih Amerikanaca je reklo da optuženi za ubistvo, Luigi Mangione, snosi "veliki ili dobar deo odgovornosti" za smrt direktora osiguravajuće kuće Briana Thompsona, koji je ubijen u centru Njujorka 4. decembra.
Uprkos tome, mnogi 26-godišnjeg Mangionea vide kao heroja i sve više ljudi javno iskazuje svoje nezadovoljstvo kompanijama za zdravstveno osiguranje. Policija je objavila da su na čahurama od metaka, koje su pronađene na licu mjesta, bile urezane reči "odloži", "odbij" i "ukloni" koje se često koriste da opišu taktike osiguravajućih kuća da odbiju da pokriju troškove liječenja.
UnitedHealthcare je saopštio da Luigi Mangione nije bio njihov klijent.
Oko 7 od 10 ispitanika u anketi kaže da su odbijanje osiguranja da pokrije troškove i profit koji te kompanije zarađuju, također u određenoj meri odgovorni za smrt Thomsona. Mlađi Amerikanci su posebno skloni tome da misle da je ubistvo rezultat nekoliko faktora, a ne akcija jedne osobe.
Koji su faktori doveli do ubistva?
Istraživanje pokazuje da se priča intenzivno pratila u javnosti. Čak 7 od 10 ispitanika je reklo da je čitalo "mnogo" ili "ponešto" o Thomsonovom ubistvu.
U igri su mnogi faktori, smatraju ispitanici. Polovina smatra da "određen dio" odgovornosti leži u bogatstvu i nejednakosti u primanjima, dok političke podele u SAD ne vide kao jednako važan faktor u ovom slučaju.
Pacijenti i ljekari se često žale na to da osiguranje odbija da pokrije troškove liječenja, ili na druge komplikacije u vezi sa medicinskom njegom - posebno kada je riječ o ozbiljnim bolestima poput raka ili ALS-a. Kritičari industrije zdravstvenog osiguranja često pitaju da li je profit osiguravajuće kuće iznad dobrobiti pacijenata.
Kompanija UnitedHealthcare je prošle godine imala ukupno 281 milijardu dolara prihoda, i 16 milijardi dolara profita. Osiguravajuće kuće, međutim, tvrde da im profit uglavnom ode na pokrivanje troškova liječenja pacijenata. UnitedHealthcare je nedavno saopštio da pokriva oko 90 odsto troškova pacijenata, ali nije rečeno o kom broju pacijenata i njihovih faktura je riječ.
Mladi misle da krivicu dijele sistem i ubica
Amerikanci mlađi od 30 godina su skloniji da misle da je za Thompsonovu smrt odgovoran skup faktora.
Smatraju da su odbijanja osiguravajućih kuća da plate troškove liječenja, kao i njihov profit, većinom krivi za njegovo ubistvo. Oko 7 od 10 Amerikanaca starosti između 18 i 29 godina smatra da "u velikoj ili određenoj mjeri" odgovornost pada na profit koji zarađuju velike osiguravajuće kuće i na to što odbijaju da plate liječenje.
Mladi su također manje skloni da misle da "veliki dio" odgovornosti pada na ubicu - samo 4 od 10 ispitanika tako misli, u poređenju sa 6 od 10 ispitanika u starosnoj grupi od 30 do 59 godina. Oko 8 od 10 ispitanika starijih od 60 godina smatra da optuženi za ubistvo snosi "veliki dio" odgovornosti.
Oko dvije trećine mladih ljudi smatra da bar "umjerenu odgovornost" snosi i ekonomska nejednakost.
Ispitanici mlađi od 3o godina su skloniji da krive medije - čak 54 odsto njih u odnosu na trećinu starijih ispitanika.
Koliko ljudi ima problem sa zdravstvenim osiguranjem?
Frustracija osiguravajućim kućama i pokrivanjem troškova liječenja, kao i komplikovanim američkim zdravstvenim sistemom, među pacijentima postoji već godinama.
Oko 3 od 10 Amerikanaca kaže da su u protekloj godini imali problem sa pokrivanjem troškova liječenja - bilo da im je bilo teško da nađu zdravstvenu ustanovu koja prima njihovo osiguranje, ili da im je odbijeno da se pokrije liječenje, ili da nisu unaprijed dobili odobrenje od osiguranja da će pokriti troškove neke procedure. Većinom su navedene probleme imali Amerikanci stariji od 60 godina.
Oko 3 od 10 ispitanika kaže da je u protekloj godini njihov član porodice ili neko od bliskih prijatelja imao problem sa osiguranjem jer mu nije pokrilo troškove liječenja. Ispitanici mlađi od 30 godina u najvećoj mjeri kažu da nemaju osiguranje.
Većina Amerikanaca ima osiguranje preko poslodavca ili kupuju individualne polise od privatnih osiguravajućih kuća. Programi koje finansira vlada pokrivaju osiguranje za najsiromašnije, starije od 65 godina i one sa teškim bolestima ili invaliditetom.
U istraživanju NORC-a, sprovedenom od 12-16. decembra, učestovao je 1.001 ispitanik. Margina greške, kako se navodi, je 4,2 procenta.
Tužilaštvo BiH o slučaju Nešić: Predmet formiran prije pet godina, pričinjena višemilionska šteta preduzeću
Predmet protiv Nenada Nešića, ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH), koji je uhapšen 26. decembra, u zajedničkoj akciji Tužilaštva BiH i MUP-a Republike Srpske (RS), je formiran 2019. godine.
Radi se o krivičnom djelu visoke korupcije i pranja novca.
Ovo je rečeno na konferenciji za novinare na kojoj su glavni tužilac BiH Milanko Kajganić i šef Odjeljenja za organizovani kriminal Mladen Furtula iznijeli detalje istrage protiv Nešića.
Osim Nešića, uhapšen je i Milan Dakić, direktor Javnog preduzeća "Putevi RS", Mladen Lučić, brat bivšeg ministra u Vijeću ministara BiH, Miloša Lučića, i još četiri osobe.
Oni su osumnjičeni da su na poziciji rukovodilaca u "Putevima RS" i neimenovanog preduzeća počinili krivična djela: udruživanje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i primanje mita.
Nenad Nešić je od 2022. godine na funkciji ministra sigurnosti BiH, a direktor "Puteva RS" je bio od 2016. do 2020. godine.
"Mi smo tokom tog perioda provodili određene posebne istražne radnje zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske. Tokom posebnih istražnih radnji prikupili smo dokaze koji su potvrdili osnovanu sumnju u odnosu na lica koja su lišena slobode", kazao je Kajganić.
Dodao je i da je preduzeću "Putevi RS" načinjena višemilionska šteta, a da će konačna šteta biti poznata nakon što bude u cjelosti okončana i istraga u ovom predmetu.
Državni glavni tužilac Kajganić je naglasio da su krivična djela počinjena na teritoriji oba bh. entiteta.
Kazao je i da sigurnosne provjere koje se vrše prilikom imenovanja osoba na najznačajnije funkcije, treba da dožive korjenite promjene.
"Moraju se provjeriti sve informacije kada se ova lica postavljaju na funkcije. Samo tako možemo spriječiti krivična djela", kaže Kajganić.
Osumnjičeni su petak ujutro predati Tužilaštvu BiH, a Kajganić nije želio govoriti o detaljima predmeta, dodajući da će javnost biti upoznata o tome u narednom periodu.
Nije rečeno ni kada će biti održano ročište za određivanje pritvora osumnjičenima.
Taj prijedlog mora podnijeti Tužilaštvo BiH u roku od 24 sata.
Preživjeli u padu aviona Azerbejdžan Airlinesa dijele potresne priče
Dva putnika aviona Azerbejdžan Airlinesa koji se srušio u Kazahstanu rekli su Reutersu da su čuli najmanje jedan glasan prasak dok se približavao svom prvobitnom odredištu Grozni u južnoj Rusiji.
Let J2-8243 srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu nakon skretanja s područja južne Rusije gdje je Moskva više puta koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih dronova. Najmanje 38 ljudi je poginulo, dok je 29 preživjelo.
"Nakon praska... Mislio sam da će se avion raspasti", rekao je za Reuters iz bolnice Subhonkul Rakhimov, jedan od putnika.
Rekao je da je počeo da čita molitve i da se priprema za kraj nakon što je čuo prasak.
"Bilo je očigledno da je avion na neki način oštećen", rekao je on. "Kao da je bio pijan - više nije isti avion."
Druga putnica u avionu rekla je Reutersu da je čula i glasan prasak.
"Bila sam veoma uplašena", rekla je Vafa Šabanova i dodala da je došlo i do drugog praska.
Tada joj je stjuardesa rekla da se preseli u zadnji dio aviona. Oba putnika su izjavila da se činilo da postoji problem sa nivoom kiseonika u kabini nakon praska.
Azerbejdžan Airliness obustavio je u petak niz letova za ruske gradove i saopštio da smatra da je nesreću izazvalo ono što je nazvao "fizičkim i tehničkim spoljnim smetnjama".
Četiri izvora koji poznaju preliminarne nalaze azerbejdžanske istrage o katastrofi rekli su Reutersu u četvrtak da ju je ruska protivvazdušna odbrana greškom oborila.
Rusija je rekla da je važno sačekati da zvanična istraga završi svoj posao kako bi se shvatilo šta se dogodilo.
Embraer (EMBR3.SA) je odletio iz glavnog grada Azerbejdžana Bakua do Groznog, u ruskoj južnoj Čečeniji, prije nego što je skrenuo stotinama kilometara preko Kaspijskog mora.
Srušio se na suprotnoj obali Kaspijskog mora nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.
Ruska agencija za nadzor avijacije saopštila je u petak da je avion odlučio da se preusmjeri sa svog prvobitnog odredišta u Čečeniji usred guste magle i lokalnog upozorenja zbog ukrajinskih dronova.
Rosaviatsia je rekla da su kapetanu ponuđeni drugi aerodromi za slijetanje, ali je odabrao kazahstanski Aktau. Kažu e da će pružiti sveobuhvatnu podršku kazahstanskim i azerbejdžanskim istragama koje se bave nesrećom.
Upitan o izvještajima da je ruska protivvazdušna odbrana greškom oborila letjelicu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak da nema šta da doda i da ne želi da daje bilo kakve procjene dok zvanična istraga ne donese svoje zaključke.
Japan traži bolje veze s Kinom uoči drugog Trumpovog mandata
Japan i Kina nastoje poboljšati odnose uoči povratka novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa u Bijelu kuću, ali analitičari kažu da će agresivne vojne aktivnosti Pekinga širom indo-pacifičke regije otežati stranama da smanje dugotrajne tenzije.
"Tokio zaista želi da ima glađe veze s Pekingom, s obzirom na vjerovatne burne odnose između SAD-a i Kine, kao i globalnu situaciju u širem smislu kada Trump dođe na dužnost", rekao je Ian Chong, politikolog sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru.
"Međutim, osnovni stavovi obje zemlje su previše udaljeni, i sve dok Peking nastavlja s polaganjima prava na Istočno kinesko more i demonstrira svoju sposobnost da koristi vojnu silu za postizanje tih ciljeva, Kini i Japanu je teško ostvariti fundamentalno resetovanje bilateralnih odnosa", rekao je on za Glas Amerike telefonom.
Japanski ministar vanjskih poslova Takeshi Iwaya sastao se u srijedu u Pekingu sa kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem i kineskim premijerom Li Qiangom. Obje strane su se složile da će olakšati Wangovu posjetu Japanu 2025. i poboljšati odnose na osnovnom društvenom nivou.
"Kina i Japan bi također trebali ojačati razmjenu ljudi, konsolidirati javnu podršku kinesko-japanskom prijateljstvu i pravilno rješavati sporove i razlike", rekao je Wang u srijedu, dodajući da bi Tokio trebao "kalibrirati svoju stratešku percepciju" i "nastaviti pozitivna politika prema Kini.”
Dok se Peking uglavnom fokusirao na pozitivan aspekt sastanka, Iwaya je tokom sastanka sa Wangom ponovio zabrinutost Tokija zbog pojačanih kineskih vojnih aktivnosti u područjima u blizini Japana i sigurnosti japanskih građana u Kini.
Iwaya je "izrazio ozbiljnu zabrinutost Japana zbog situacije u Istočnom kineskom moru, uključujući situaciju oko ostrva Senkaku, i intenziviranje kineskih vojnih aktivnosti", navodi se u saopćenju japanskog Ministarstva vanjskih poslova objavljenom u srijedu.
Uprkos ovim zabrinutostima, Iwaya i Wang su se složili da održe ekonomski dijalog na visokom nivou i organiziraju sigurnosni dijalog između Japana i Kine kako bi poboljšali komunikaciju u odnosu na sigurnosna pitanja.
Stručnjaci kažu da Japan vjeruje da može izvući "neka pozitivna dobra" iz Kine zbog sve veće zabrinutosti Pekinga za dolazeću Trumpovu administraciju.
"Tokio vidi da je Trumpova administracija vjerovatno veoma teška za Kinu u pogledu carina i bezbjednosnih pitanja, i razumiju da sada možda imaju malo više utjecaja", rekao je za Glas Amerike Stephen Nagy, profesor politike i međunarodnih studija na Međunarodnom hrišćanskom univerzitetu u Tokiju.
On je rekao kako je Kina i dalje posvećena preoblikovanju sigurnosnog okruženja u svom okruženju, Japan se fokusira na osiguravanje kratkoročnih dobitaka u poboljšanju veza, a ne na ponovno postavljanje odnosa.
"Oni vjeruju da bi mogla postojati prilika da se iz Kine izvuku neka pozitivna dobra, bilo da se radi o poslu ili povećanju protoka ljudi između zemalja", dodao je Nagy.
Jedan od glavnih sporova između Kine i Japana je tokijsko ispuštanje prečišćene radioaktivne otpadne vode iz oštećene nuklearne elektrane Fukushima. Peking se više puta protivio potezu Tokija i uveo zabranu na uvoz japanskih morskih plodova.
"Wang je ponovio kinesko protivljenje japanskom ispuštanju vode kontaminirane nuklearnom energijom iz Fukushime u okean, naglašavajući da bi Japan trebao ispuniti svoje međunarodne obaveze i obaveze prema Kini, uspostaviti dugoročni međunarodni mehanizam za praćenje i omogućiti Kini da samostalno uzorkuje i testira", izvijestio je u srijedu kineski tabloid Global Times.
Uprkos kineskom nastavku zabrane japanske morske hrane, Nagy je rekao da će Kina i dalje pokušati da iskoristi ovu šansu da ojača odnose sa Japanom i eventualno oslabi veze Washingtona i Tokija.
Japan će dati prioritet američkim vezama, kaže politikolog
Dok Japan nastoji da izgladi odnose s Kinom, Chong u Singapuru je rekao da će odnos sa SAD-a i dalje biti prioritet Tokija nakon što se Trump vrati u Bijelu kuću u januaru.
"Tokio će se uskladiti [sa SAD-om] koliko god može jer je japanska ekonomija veoma povezana sa ekonomijom SAD-a", rekao je za Glas Amerike.
Tokom konferencije za novinare u utorak, japanski premijer Shigeru Ishiba rekao je da želi da Japan ojača svoj savez sa SAD-om.
"Mislim da je važno još više ojačati američko-japanski savez... i dijeliti zajedničko razumijevanje situacije u sjeveroistočnoj Aziji", rekao je.
Iako je odnos sa SAD-om i dalje prioritet za Japan, Nagy je rekao da će Tokio i dalje pokušati utjecati na američko-kinesku konkurenciju pod drugom Trumpovom administracijom.
"Japan će pokušati da prenese Washingtonu da njihov odnos sa Kinom nije jednostavan jer ne mogu jednostavno da prekinu odnose i pretjerano obezbjeđuju odnos pošto Peking ostaje susjed koji ne nestaje“, rekao je za Glas Amerike.
"Kada se Tokio sarađuje sa SAD-om, to je odnos saradnje, koordinacije i pokušaja da se utiče na proces donošenja odluka u Washingtonu kako ne bi zauzeli pretjerano sekuritiziran pristup konkurenciji s Kinom", dodao je Nagy.
