Pentagon je saopštio da će oko 1.000 američkih vojnika stacioniranih u gradu Vilseku u Njemačkoj biti poslato u Rumuniju, dok bi oko 1.700 pripadnika, mahom vazdušno-desantne divizije, bilo raspoređeno iz Fort Brega u Sjevernoj Karolini u Poljsku.
Tri stotine drugih pripadnika vojske biće prebačeno iz Fort Braga u Njemačku, navodi se u objavi Pentagona.
Odluka je donijeta u trenutku aktuelnih napetosti sa Rusijom u vezi sa Ukrajinom što, kako je saopštio Pentagon, predstavlja spremnost da Sjedinjene Države brane saveznike u Sjevernoatlantskoj alijansi (NATO).
Takođe, Pentagon je ukazao da nisu isključena dodatna raspoređivanja vojnih snaga.
„Važno je da gospodinu Putinu i svijetu pokažemo da je Sjevernoatlanstka alijansa važna Sjedinjenim Državama i našim saveznicima“, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi.
Najave o razmiještanju vojnih snaga aktuelizovane su u trenutku stopiranih pregovora zapadnih saveznika sa Rusijom o gomilanju trupa na granici sa Ukrajinom, izvijestila je agencija AP.
Ti potezi ukazuju na sve veće strahovanje širom Evrope da ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava da izvrši invaziju na Ukrajinu.
Takođe, manje zemlje članice NATO-a sa istoka Evrope zabrinute su da bi mogle doći na red nakon Ukrajine – uprkos tvrdnjama Rusije da nema namjeru da pokreće sukobe, kao i da je spremna da nastavi sa diplomatskim naporima.
Istovremeno, Pentagon je objavio da je 8.500 američkih vojnika u pripravnosti za moguće raspoređivanje na području Evrope – i da bi takva odluka mogla biti donijeta i u vezi sa dodatnim jedinicama.
Sjedinjene Države u Evropi raspolažu sa između 75.000 i 80.000 vojnika.
Predsjednik Biden nedavno je izjavio da planira pružanje dodatne vojne podrške članicama NATO-a u istočnoj Evropi – kao vid uvjerenja američke posvećenosti saveznicima.
Međutim, ukazao je i da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini kako bi se suprotstavile ruskom upadu na teritoriju te zemlje – iako Ukrajinu snabdijevaju odbrambenih oružjem.
Zabrinutosti zbog moguće ruske invazije na Ukrajinu intenzivirane su posljednjih meseci pošto je Rusija rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini granice sa Ukrajinom, uključujući i susjednu Bjelorusiju.
Vojni kontigent Rusije sadrži tenkove, artiljeriju, helikoptere i borbene avione. Ruski zvaničnici insistiraju na tvrdnjama da Moskva nema namjeru da izvrši invaziju.
U svom prvom javnom istupu od početka ukrajinske krize predsednik Vladimir Putin u utorak je izjavio da su Sjedinjene Države i njihovi saveznici ignorisali zahtjeve o bezbjednosnim garancijama koje je od njih zatražila Rusija. Putin je rekao da je Moskva i dalje otvorena za razgovore sa Zapadom o smirivanju napetosti u vezi sa Ukrajinom.
Rusija od zapadnih država traži garancije da Ukrajina neće postati članica Sjevernoatlantske alijanse, da će se NATO uzdržati od razmještanja oružja u blizini ruske granice, kao i da će povući snage sa područja istočne Evrope.
Lideri NATO-a su na samitu 2008. godine pozdravili težnje Ukrajine i Gruzije za članstvo u NATO-u – poručivši da su se saglasile da će te dvije države postati članice.
Iste godine, Rusija je upala na teritoriju Gruzije, a 2014. anektirala je ukrajinsko poluostrvo Krim. Oko 14.000 ljudi ubijeno je u sukobu koji još tinja na istoku Ukrajine.
Planovi za članstvo u NATO dvije države su godinama na čekanju, uprkos tome što im Alijansa u javnosti pruža podršku i ohrabruje da sprovode reforme.
