Senator Wicker je Predsjedavajući Helsinškog komiteta u Kongresu, koji je nadležan za određivanje američke politike prema OSCE-u. Cilj te diplomatske misije je „unapređenje stabilnosti i pomirenja pružanjem podrške BiH na putu ka regionalnoj političkoj, ekonomskoj i društvenoj integraciji”.
Republikanac iz Mississippija je također član jednog od najmoćnijih odbora Senata, Komiteta za oružane snage koji nadzire Ministarstvo odbrane, te predlaže budžet tog ministarstva. Ovogodišnji prijedlog iznosi 716 milijardi dolara. Ta cifra je preko 39 puta veći od kompletnog bruto domaćeg proizvoda BiH za 2017. godinu. Sjedinjene države troše na oružane snage više nego slijedećih jedanaest država zajedno na listi, kako pokazuje analiza vašingtonskog centra Niskanen.
Početkom jula Wicker je predvodio delegaciju od 12 članova američkog Kongresa koja je posjetila Sarajevo. Korupcija je bila jedna od glavnih tema. „BiH ne može ići naprijed ukoliko se vlasti ne pozabave i ne riješe pitanje korupcije“, poručio je Wicker tokom konferencije za štampu u ambasadi SAD u Sarajevu.
Wicker je nakon povratka iz BiH za Glas Amerike objasnio cilj te posjete. „To je bilo putovanje sa svrhom utvrđivanja činjenica i mnogo smo saznali“, te je uputio dodatne kritike na račun bh. političara i načina kako vode državu, „Ako Bosna ostane kakve je sada, potpuno je nemoguće da se integrira u evropsku sferu.“
Naveo je segregaciju u školama kao jedan primjer situacije koja nije u skladu sa savremenom civilizacijom. „Sada još uvijek tražite da djeca, kada uđu u školu, jedna etnička grupa ode u učionicu desno a druga lijevo. To je nepojmljivo. Sada je 2018. godina i to bi bilo neprihvatljivo bilo kojem zapadnom lideru“.
On ne smatra da su trenutni bh. političari željni riješiti prepreke u obrazovnom sistemu ili u drugim sferama života. „Izgleda da je za bosanske lidere to posve u redu, jer imaju svoje vlastite položaje, svoju vlast, svoje izborno tijelo i zato nešto drugo možda nije u njihovom političkom interesu.“ Dodao je da potencijal BIH, „nikada neće biti ostvaren, osim ako, stanovnici te male zemlje ne odluče da žele bolje lidere. Njima nisu od koristi pojedinci koji su uspjeli da budu izabrani na liderske pozicije“.
Wicker je, dakle, donio sličan zaključak kao i analitičar Kurt Basseuner tokom njegovog nedavnog svjedočenja pred Kongresom. Basseuner je američkim zakonodavcima tada rekao da su glavni interesi tri etnička lidera, „mogu li zadržati sve što pokradu, mogu li ostati na položaju kako bi nastavili krasti i mogu li izbjeći svaku odgovornost.“ Dodao je da trenutno uređenje etničkim liderima to omogućava, dok bi primjena evropskih i zapadnih standarda ugrozila stvaranje feuda kojim bi oni upravljali.
Wicker je obećao da će „potaknuti veću pažnju Kongresa“ kada je BiH u pitanju, ali i naglasio da je Amerika, kao svjetska sila, trenutno posvećena većim problemima, poput denuklearizaciju Sjeverne Koreje. „Nadam se da naši prijatelji u Bosni shvataju da postoji samo određeni broj stvari koje možemo raditi u isto vrijeme i da je možda razumljivo da Bosna nije u centru naše pažnje“.
Stanovnici BiH će se konačno morati osvijestiti i postati predvodnici transformacije BiH u savremenu državu kao što su građani drugih zemalja to već uradili , a ne čekati na strance da im oni urede državu. „Nadam se da će jednom, tokom mog životnog vijeka, neko ustati i reći 'Moramo ući u 21. vijek, kao što su učinile mnoge zemlje u svijetu.'“
Podsjetio je da su se građani drugih država uspješno suprostavili mnogo većim i opasnijim izazovima kroz historiju nego što su ovi trenutno prisutni u BiH. „Sjećam se Čehoslovačke u sovjetsko doba. Meni je 67 godina i sjećam se kada su ušli tenkovi. Sjećam se Lech Walese kao industrijskog radnika u Poljskoj i sjećam se očaja koji smo tada osjećali. Ne znam jesam li ikada mislio da bi Poljska mogla biti slobodna, da će biti slobodni izbori, da će Češka Republika i Slovačka postojati zasnovane na slobodnim izborima“.
