"Doći će do njegovog proširenja sa Institutom za istraživanje i edukaciju. Imat ćemo domaći i međunarodni tim iskusunih eksperata koji će se baviti pitanjima genocida", kazao je Schmidt na konferenciji za novinare u Srebrenici, ističući da je cilj očuvanje sjećanja na žrtve genocida i sprječavanje njegovog poricanja.
Snage Vojske Republike Srpske u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku Bosne i Hercegovine ubile su 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih.
Visoki predstavnik je, također, najavio da u "otvorenoj ladici" ima pripremljen i set odluka koji bi, ukoliko to ne učini vlast Bosne i Hercegovine, mogao donijeti do kraja 2023. godine.
"To uključuje unošenje u kaznene evidencije podataka o osuđenima za genocid i ratne zločine na međunarodnim sudovima. Ne može se tolerisati činjenica da takvi ljudi nisu upisani u evidencije i da sve prođe kao da se ništa nije dogodilo", kazao je Schmidt.
Bosna i Hercegovina trenutno nema registar, odnosno evidenciju o osobama koje su pred Haškim tribunalom osuđene za ratne zločine proteklih godina.
Druga odluka koju je Schmidt, također najavio, odnosi se na zabranu izbora imenovanja na j"Ukoliko govorimo o preprekama na putu ka trajnom miru i izgradnji povjerenja teško da postoji veći izazov od nepoštivanja žrtva, preživjelih i svih koji su stradali tokom rata u BiH", kazao je Schmidt.
Schmidt je i u februaru ove godine iskoristio bonske ovlasti i izmijenio Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, kako bi olakšao njegov rad. Ta izmjena omogućila je da se neutrošena sredstva prvobitno namijenjena za ukope žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine koriste u druge svrhe, uz prethodnu suglasnost donatora.avne fuknkcije osuđenika za ratne zločine, kao i zabranu dodjeljivanja nagrada.
"Dat ću sve od sebe da se te stvari implementiraju u 2023. godini", kazao je Schmidt, ističući da je jedan od zadataka BiH da unapriejdi obuku tužilaca za procesuiranje odgovornih za negiranje genocida.
Schmidt je odluku objavio u Srebrenici, na dan kad se obilježava 20. godišnjica rada Memorijalnog centra u Potočarima, gdje je do dana ukopana 6.751 žrtva genocida, poručujući da se BiH mora izboriti sa revizionizmom i iskrivljivanjem istine koju su ustanovili domaći i međunarodni sudovi.
Memorijalni centar, koji je osnovan odlukom nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH Wolfganga Petritscha, 2003. godine je otvorio Bill Clinton, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Tokom 20 godina postojanja, posjetili su ga brojni dužnosnici iz regije i svijeta.
Odlukom Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christian Schwarz Schilling 2007. godine donesen je Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.
Ovim Zakonom Memorijalni centar postao je pravni nasljednik Fondacije Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje koju je ustanovio bivši visoki predstavnika Wolfgang Petritsch 2001. godine nakon čega je fondacija upisana u Registar fondacija od javnog interesa.
Ko je osuđen za genocid u Srebrenici?
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora. Zločini su pred Haškim sudom, ali i domaćim sudovima okarakterizirani kao genocid, i to kao jedini na prostoru bivše Jugoslavije u ratovima devedesetih.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba VRS, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa VRS-a.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je 2004. donio prvu pravosnažnu presudu za genocid u Evropi, u slučaju generala VRS Radislava Krstića.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u julu 2021. godine je nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Za kršenje ovog zakona predviđene su zatvorske kazne od tri mjeseca do pet godina.
