Linkovi

Bijela kuća: Nema promjene stava o zabrani napadanja Rusije dalekometnom američkom artiljerijom


Britanski premijer Keir Starmer (L) razgovara s predsjednikom Joeom Bidenom na sastanku Vijeća NATO-Ukrajina tokom samita povodom 75. godišnjice NATO-a u Kongresnom centru Walter E. Washington u Washingtonu 11. jula 2024. godine.
Britanski premijer Keir Starmer (L) razgovara s predsjednikom Joeom Bidenom na sastanku Vijeća NATO-Ukrajina tokom samita povodom 75. godišnjice NATO-a u Kongresnom centru Walter E. Washington u Washingtonu 11. jula 2024. godine.

Sjedinjene Države ne planiraju da u petak objave novu politiku o Ukrajini i njenoj upotrebi raketa dugog dometa, saopšteno je iz Bele kuće.

"Nema promjene našeg stava o obezbjeđivanju kapaciteta za napade dugog dometa koje bi Ukrajina koristila unutar Rusije. Ne očekujem neku značajnu najavu u tom pogledu", rekao je portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby uoči sastanka predsjednika Joe Bidena sa britanskim premijerom Kirom Starmerom u petak u Bijeloj kući

Razgovori se odvijaju usred znakova da bi Bijela kuća mogla krenuti ka promjeni svoje politike, i pošto je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da bi ukrajinska upotreba oružja dugog dometa dovela NATO u rat s Moskvom.

Ukrajinski zvaničnici obnovili su svoje molbe da koriste rakete dugog dometa koje je obezbijedio Zapad protiv ciljeva dublje unutar Rusije tokom ovosedmične posjete Kijevu američkog državnog sekretara Antonija Blinkena i ministra vanjskih poslova Velike Britanije Davida Lammyja. Blinken je rekao da "ne sumnja" da će Biden i Starmer razgovarati o tome tokom svoje posjete, napominjući da su se SAD prilagodile i "prilagođavaće se po potrebi" kako se strategija Rusije na bojnom polju bude promijenila.

Jezik je sličan onome što je Blinken rekao u maju, malo prije nego što su SAD dozvolile Ukrajini da koristi oružje koje je obezbijedila Amerika samo na ruskoj teritoriji. Udaljenost je uglavnom ograničena na prekogranične ciljeve za koje se smatra da predstavljaju direktnu prijetnju zbog zabrinutosti zbog dalje eskalacije sukoba.

Iako se očekuje da će to pitanje biti na vrhu dnevnog reda lidera, izgleda malo vjerovatno da će Biden i Starmer najaviti bilo kakve promjene politike tokom ovosedmične posjete, prema dvojici američkih zvaničnika upoznatih s planiranjem razgovora lidera koji su govorili pod uslovom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da razgovaraju o privatnim raspravama.

Pored Blinkena, Biden je također nagovijestio da bi promjena mogla biti u toku. U razmjeni s novinarima ranije ove sedmice o tome da li je spreman ublažiti ograničenja oružja Ukrajini, on je odgovorio: "Sada to rješavamo."

Putin je u četvrtak upozorio da bi dozvoljavanje dalekosežnih udara "značilo da su zemlje NATO-a, Sjedinjene Države i evropske zemlje u ratu sa Rusijom... Ako je to tako, onda, imajući u vidu promjenu same suštine ovog sukoba, donijećemo odgovarajuće odluke na osnovu prijetnji koje će nam biti stvorene."

Njegove primjedbe bile su u skladu s narativom koji je Kremlj aktivno promovirao od početka rata u Ukrajini, optužujući zemlje NATO-a za de fakto učešće u sukobu i prijeteći odgovorom.

Ranije ove godine, Putin je upozorio da bi Rusija mogla pružiti oružje dugog dometa drugima za napad na zapadne ciljeve kao odgovor na to da saveznici iz NATO-a dopuštaju Ukrajini da koristi svoje oružje za napad na rusku teritoriju, rekavši da bi to "označilo njihovo direktno učešće u ratu protiv Ruske Federacije i zadržavamo pravo da postupimo na isti način."

Starmer je, odgovarajući na komentare ruskog lidera u četvrtak, rekao na putu za SAD da Britanija ne traži nikakav sukob sa Rusijom.

"Rusija je započela ovaj sukob. Rusija je ilegalno napala Ukrajinu. Rusija bi mogla odmah okončati ovaj sukob", rekao je Starmer novinarima. „Ukrajina ima pravo na samoodbranu i očigledno smo u potpunosti podržavali pravo Ukrajine na samoodbranu — kao što znate, pružamo mogućnost obuke."

"Ali mi ne tražimo nikakav sukob sa Rusijom - to nam nije ni najmanje namjera", rekao je Starmer.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy izvršio je pritisak na američke i savezničke vojne vođe da idu mnogo dalje. On tvrdi da SAD moraju dozvoliti Ukrajini da gađa ruske zračne baze i lansirne lokacije daleko od granice, jer je Rusija pojačala napade na ukrajinsku električnu mrežu i komunalne usluge uoči nadolazeće zime.

Zelenskyy također želi više oružja dugog dometa iz Sjedinjenih Država, uključujući Armijski taktički raketni sistem, poznat kao ATACMS, za napade u Rusiji.

ATACMS ne bi bio odgovor na glavnu prijetnju s kojom se Ukrajina suočava od ruskih kliznih bombi dugog dometa, koje se ispaljuju sa više od 300 kilometara udaljenosti, izvan dosega ATACMS-a, rekao je potpukovnik Charlie Dietz, Portparol Pentagona.

Američki zvaničnici također ne vjeruju da imaju dovoljno raspoloživih sistema naoružanja da Ukrajini pruže broj koji bi mogao bitno promijeniti uslove na terenu, rekao je jedan od američkih zvaničnika.

Tokom sastanka savezničkih ministara odbrane prošle sedmice, ministar odbrane Lloyd Austin rekao je da ne vjeruje da bi pružanje Ukrajini sistema dugog dometa promijenilo igru u iscrpljujućem ratu. Napomenuo je da je Ukrajina već u mogućnosti da nanese udare unutar Rusije sopstvenim interno proizvedenim sistemima, uključujući dronove.

"Ne vjerujem da će jedna sposobnost biti presudna, i ostajem pri tom komentaru", rekao je Austin.

"U ovom trenutku, politika se nije promijenila", rekao je u četvrtak general-major Pat Ryder, sekretar za štampu Pentagona.

Starmer je rekao da je u posjetu Washingtonu na "strateškim sastancima kako bi razgovarali o Ukrajini i Bliskom istoku". Ovo je drugi premijerov sastanak sa Bidenom otkako je njegova vlada lijevog centra izabrana u julu.

To dolazi nakon što se Britanija prošle sedmice odvojila od SAD-a suspenzijom nekih izvoza oružja u Izrael zbog rizika da bi se mogli iskoristiti za kršenje međunarodnog prava. Obje zemlje su umanjile svoje razlike oko ovog pitanja.

Sastanak Bidena i Starmera takođe dolazi uoči ovomjesečnog godišnjeg sastanka globalnih lidera u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Sastanak u Ovalnom uredu bio je djelimično zakazan kako bi se dvojici lidera pomoglo da uporede bilješke o ratu u Ukrajini, zastojima u naporima da se postigne sporazum o prekidu vatre u Gazi i drugim pitanjima uoči sastanka UN-a.

Bijela kuća je također posljednjih dana nastojala staviti veći naglasak na vezu između rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku koji je nastao nakon što su militanti Hamasa koji podržavaju Iran u Gazi pokrenuli napade na Izrael 7. oktobra.

Bidenova administracija je ove sedmice saopćila da je Iran nedavno isporučio Rusiji balističko oružje kratkog dometa za upotrebu protiv Ukrajine, što je transfer za koji se zvaničnici Bijele kuće brinu da će Rusiji omogućiti da koristi više svog arsenala za ciljeve daleko izvan ukrajinske linije fronta uz korištenje iranskih bojevih glava za ciljeve bliže udaljenosti.

Zauzvrat, američka administracija kaže da Rusija pooštrava svoje odnose s Iranom, uključujući pružanje nuklearne i svemirske tehnologije.

"Ovo je očigledno duboko zabrinjavajuće", rekao je portparol Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby o transferu projektila. "I to svakako govori o načinu na koji ovo partnerstvo ugrožava evropsku sigurnost i kako ono ilustruje destabilizujući uticaj Irana koji sada seže daleko izvan Bliskog istoka."

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG