Varijante virusa SARS-CoV-2 će nositi nazive prema slovima grčkog alfabeta

Već neko vrijeme vlada debata oko imenovanja novih sojeva i varijanti ovog virusa, ali problem je još širi od pandemije COVID-19: naime, i za ostale viruse i varijante virusa do sada je bilo uobičajeno da dobijaju prema zemljama ili mjestima u nekoj zemlji gdje su registrovani. Ovakva nomenklatura, premda je lako pamtljiva, vizuelna i logična ima jednu veliku manu – dovodi do stigmatizacije regija, pa i cijelih zemalja.

Tako su varijante ebolavirusa dobijale ima Zair, Sudan, Reston, Obala Slonovače i Bundibugyo, a Marburg virus je dobio naziv po mjestu u Njemačkoj jer je ovdje došlo do pojave slučajeva hemoragijske groznice kod nekoliko majmuna. Virusi influenze imaju, pored naziva soja i podtipa, u svojoj nomenklaturi i naziv mjesta gdje su izolirani (Brsbane, Sidney, Denver i slično).

Međutim, sa svim ovim virusima nikada situacija nije postalo toliko polarizirana i osjetljiva da bi stvorila atmosferu stigmatizacije. Nove nazive, prema slovima grčkog alfabeta, preporučila je ekspertna grupa Svjetske zdravstvene organizacije i već se neko vrijeme najavljuje.

U svrhu praćenja filogenetske nomenklature virusa SARS-CoV-2, razvijeno je Filogenetsko dodjeljivanje imenovanih linija globalnog izbijanja (eng. Phylogenetic Assignment of Named Global Outbreak Lineages -PANGOLIN) . To je softverski alat koji su razvili članovi laboratorije Rambaut, a povezanu web aplikaciju razvio je Centar za nadzor genomskog patogena u Južnom Cambridgeshireu. Upravo to su one šifre novih varijanti od interesa i varijante koje izazivaju zabrinutost sa slovima i brojevima.

Međutim, prema novom sistemu, varijanta B.1.1.7, koja je prvi put identificirana u Velikoj Britaniji, pa je bila nazvana „britanskim sojem“ ili „kentskom varijantom“ sada će nositi naziv Alfa. Varijanta B.1.351, koja je prvi put primijećena u Južnoj Africi, zvaće se Beta, dok će varijanta koja je registrovana u u Brazilu, poznata kao P.1, ići pod imenom Gamma. Varijanta, nekada poznata kao „indijski soj“, nosiće naziv Delta.

Šifre s brojevima i dalje će biti korištene, ali je preporuka prestati koristiti nazive s geografskim asocijacijama. Ovo je za medije naročito jednostavnije, jer je mnogo lakše reći Delta od B.1.617.2. Nazivi u šiframa stvaraju konfuziju, jer teško imprintuju asocijaciju o kojoj se varijanti koja izaziva zabrinutost radi. S druge strane, korištenje naziva s geografskim imenima je asocijativno i lako pamtljivo, ali nepravedno i omalovažavajuće. Pandemija COVID-19 je već izazvala negativne sentimente prema ljudima porijeklom iz Azije, a tome je dodatno ulje na vatru doliveno usljed nazivanja ovog virusa „kineskim“ i „wuhanskim“.

Geografski nazivi varijante, premda pamtljivi, mogu biti iskorišteni i za neke negativne agende i polarizaciju društva prema određenim kategorijama i zemljama. Međutim, neki naučnici, poput Jeffreya Barretta, statističkog genetičara koji predvodi napore u sekvenciranju novih varijanti kažu kako je novi sistmem Svjetske zdravstvene organizacije prilično anoniman. „Razlog zbog kojeg koristimo nazive država (što je problematično) je taj što povezuje varijante s pričom o pandemiji na način koji je lakše zapamtiti ", napisao je u mailu časopisu Nature. "Novi sistem je još uvijek vrlo anoniman i javnosti će i dalje biti teško sjetiti se koji je koji."

Bitan dio priče oko preimenovanja varijanti virusa SARS-CoV-2 u cilju smanjenja stigmatizacije, biće i svakodnevna upotreba ovih naziva u medijima, jer oni imaju moć nametnuti nove nazive ljudima. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da uprkos tome što je pravi naziv infekcije COVID-19, a naziv virusa SARS-CoV-2 i dalje u govornom jeziku, među ljudima, u upotrebi je potpuno nepravilni naziv „korona“ kojeg je, zbog raširenosti upotrebe među laicima, vrlo teško iskorijeniti. Ovo ostavlja veliki upitnik nad pitanjem da li će novi nazivi potisnuti stare, one s geografskim predznakom.