Upozorenje dolazi uoči kritičnog COP26 klimatskog samita u Glazgovu koji počinje sljedeće nedelje.
Svjetski lideri su se obavezali da ograniče globalno zagrijavanje na najviše 1,5 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa na samitu o klimi u Parizu 2015. Međutim, ta obećanja se ne poklapaju sa politikama, navodi se u izvještaju UN o ograničenju emisija 2021, objavljenom u utorak.
U izvještaju se upozorava da će nove obaveze za smanjenje emisija koje su preuzete uoči samita u Glazgovu – poznate kao nacionalno utvrđeni doprinosi ili NDC – smanjiti gasove staklene bašte za samo 7,5 odsto do 2030. godine, u poređenju sa prethodnim obećanjima. Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa zahtevalo bi smanjenje emisija za 55 odsto.
"Poslije pada bez presedana od 5,4 odsto u 2020. godini, globalne emisije ugljen-dioksida se vraćaju na nivoe prije Kovida 19", navodi se u izvještaju.
"Snažan oporavak emisija očekuje se 2021. Preliminarne procjene sugerišu da bi emisije ugljen dioksida iz fosilne energije mogle da porastu za 4,8 odsto u 2021... a očekuje se da će globalne emisije u 2021. biti samo nešto niže od rekordnog nivoa iz 2019".
Peteri Talas, generalni sekretar UN-ove Svjetske meteorološke organizacije, rekao je u ponedeljak da je svijet na putu ka potencijalno katastrofalnim klimatskim promjenama. "Do sada smo čuli mnogo političke podrške za pojačanu ambiciju ublažavanja, ali konkretna obećanja još uvek nedostaju, a trenutno se krećemo ka zagrijavanju od 2,5 do 3 stepena (Celzijusa) umjesto 1,5 do dva stepena".
Dakle, šta to znači za planetu — i za čovječanstvo?
Naučnici kažu da klimatske promjene već povećavaju učestalost i intenzitet toplotnih talasa. Nedavni izvještaj Chatham House izračunao je da se globalno smrtnost od toplote povećala za skoro 54 odsto među starijima od početka vijeka, dostigavši 296.000 smrtnih slučajeva u 2018.
"Očekujemo da će oko 400 miliona ljudi iskusiti toplotne talase do te mjere da više ne mogu da rade napolju", rekao je za Glas Amerike koautor izvještaja, Danijel Kvigin.
Toplotni talasi i suše imaju veliki uticaj na globalnu bezbjednost proizvodnje hrane. Propale žetve i povećana rasprostranjenost štetočina i bolesti — kao što je najezda skakavaca u istočnoj Africi prošle godine — dovode do skoka cijena.
"Tokom narednih 30 godina biće potrebno oko 50 odsto više hrane zbog većeg broja ljudi na planeti, ali i očekivanja da jedu više mesa - posebno u zemljama poput Kine i jugoistočne Azije i tako dalje. Ali istovremeno, prema našoj procjeni, predviđamo da će prinosi, žetve pasti za oko 30 odsto. To će rezultirati samo poskupljenjem hrane, tako da najsiromašniji vjerovatno neće moći da je priušte", rekao je Kigin.
Više temperature dovode do intenzivnijih tropskih oluja i poplava. Dugoročno, topljenje ledenih polarnih kapa će dovesti do porasta nivoa mora, dovodeći priobalne gradove u opasnost.
Ekstremne vremenske fluktuacije znače i intenzivnije i duže suše. Naučnici kažu da bogatije zemlje moraju da ispune svoje obećanje iz 2015. da će pomoći siromašnijim zemljama da plate za borbu protiv klimatskih promjena i da se nose sa njihovim uticajima.
"Veliki stepenasti uticaji koje vidimo kao posljedica suše, toplotnih talasa, propasti usjeva su migracije, nesigurnost u nabavci hrane za sve i povećana prevalencija štetočina i bolesti. Dakle, postoji interes za te bogate zemlje da obezbijede klimatsko finansiranje — tih 100 milijardi dolara godišnje koje su obećane već neko vrijeme, od Pariza (klimatskog samita) i ranije, zapravo treba da budu isporučene. A trenutno se ne isporučuju", rekao je Kigin za Glas Amerike.
Dok se svjetski lideri pripremaju za Glazgov, ulozi za našu planetu — i za ljudsku rasu — postaju sve veći; uticaji su blizu nepovratnih. Može li se postići novi globalni sporazum za smanjenje emisija daleko iznad trenutnih obaveza?
Domaćin samita, britanski premijer Boris Džonson dao je svoju procjenu u ponedeljak. "Veoma sam zabrinut. Jer može poći naopako. I možda nećemo dobiti sporazume koji su nam potrebni. Veoma je, veoma teško" rekao je Džonson djeci u publici u Londonu.
Naučnici kažu da će ishod samita u Glazgovu vjerovatno uticati na svakog od nas, na planeti Zemlji koja se zagrijava.
