Predsjednik Sjedinenih Država Joe Biden stigao je u Brindisi, u Italiji u srijedu uveče uoči sastanka sa liderima Grupe sedam industrijalizovanih demokratija.
Došao je naoružan novim sankcijama za Rusiju, novim bilateralnim bezbjednosnim sporazumom za Ukrajinu, ali ne i napretkom u pregovorima o prekidu vatre u Gazi koji su sada u kritičnom trenutku.
Sjedinjene Države sarađuju sa posrednicima Egiptom i Katarom nakon što su pregledale Hamasov odgovor na prijedlog, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan novinarima u predsjedničkom avionu Air Force 1 na putu za Italiju.
"Mnoge od predloženih promjena su male i nisu neočekivane", rekao je on. "Druge se prilično suštinski razlikuju od onoga što je navedeno u rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN."
Dok je Biden putovao ka Italiji, Sekretarijat finansija SAD objavio je nove sankcije koje su usmjerene na strane pojedince i kompanije koje pomažu moskovskoj vojnoj industrijskoj bazi. Među njima su kompanije sa sjedištem u Kini, koje prodaju poluprovodnike Rusiji.
To uključuje proširenje sekundarnih sankcija koje omogućavaju Sjedinjenim Državama da stave na crnu listu sve banke širom svijeta koje posluju sa ruskim finansijskim institucijama koje se već suočavaju sa sankcijama. Cilj je spriječiti manje banke u Kini i drugim zemljama da finansiraju ruske ratne napore.
Sankcije su također usmjerene na mreže koje Rusija koristi za nabavku kritičnih materijala za izradu vazdušnih dronova, opreme protiv bespilotnih letjelica, industrijske mašine i za program hemijskog i biološkog oružja zemlje, saopštio je Sekretarijat za finansije.
"Povećavamo rizik za finansijske institucije koje se bave ruskom ratnom ekonomijom, eliminišemo puteve za izbjegavanje i smanjujemo sposobnost Rusije da koristi pristup stranoj tehnologiji, opremi, softveru i IT uslugama", rekla je sekretarica finansija Janet Yellen u saopštenju.
Moskovska berza, najveće rusko finansijsko tržište, objavila je da zaustavlja trgovinu dolarima i eurima nakon što je uvrštena u nove sankcije.
Biden bi također trebalo da u četvrtak potpiše bilateralni bezbjednosni sporazum sa Ukrajinom tokom sastanka sa predsjednikom Vladimirom Zelenskim. Svrha sporazuma je da pokaže riješenost SAD da ojača odbrambene kapacitete Ukrajine i odvraćanje bez angažovanja američkih trupa na ukrajinskom ratištu. Sporazum bi uključivao ukrajinsku posvećenost reformama i nadgledanju krajnje upotrebe oružja koje su isporučilei
Bit će to drugi Bidenov susret sa Zelenskim u nekoliko dana; njih dvojica su se sreli u Parizu na marginama obilježavanja 80-godišnjice Dana D prošle nedjelje.
Ruska zamrznuta imovina
Zelenski će pozivati lidere G7 da stanu iza Bidenovog plana da se Kijevu da zajam do 50 milijardi dolara za ukrajinske ratne napore protiv Rusije, usred strateškog napretka Moskve na bojnom polju. Prijedlog SAD bi značio da zapadni saveznici pomoć isplaćuju koristeći prihod od kamata od 280 milijardi dolara vrijedne ruske imovine zamrznute u zapadnim finansijskim institucijama, koja se procjenjuje na ukupno tri milijarde dolara godišnje, tokom 10 ili više godina.
Cilj je Deklaracija lidera na kraju samita, "okvir koji nije generički, koji je prilično specifičan u smislu onoga što bi podrazumevalo", rekao je Sullivan za Glas Amerike dok je razgovarao sa novinarima tokom puta. Međutim, "osnovni operativni detalji" bi tek trebalo da se razrade. Nejasno je da li će kredit dati G7 ili samo neke od njenih članica.
U aprilu, Biden je potpisao zakon o zaplijeni oko pet milijardi dolara ruske imovine koja je bila imobilisana u američkim finansijskim institucijama. Ali najveći dio novca, 190 milijardi dolara, nalazi se u Belgiji, a veći dio ostatka je u Francuskoj i Njemačkoj.
Veliki izvor zabrinutosti za Evropljane je ko će biti odgovoran za pokrivanje gubitaka ako kamatne stope padnu ispod očekivanih ili ako se ne obnove sankcije koje onemogućavaju priliv tih sredstava. Rusija smatra imobilizaciju svoje imovine nakon invazije na Ukrajinu krađom i zaprijetila je odmazdom.
Iako Ukrajina nije članica G7, ovo je druga godina zaredom da Zelenski prisustvuje samitu. Iz Italije odlazi u Švajcarsku na mirovnu konferenciju u Ukrajini tokom vikenda.
EU uvodi tarife na kineska električna vozila
Biden je u maju nametnuo drastično povećanje tarifa kako bi se suočio sa onim što on naziva kineskim prevelikim kapacitetom u strateškim zelenim tehnologijama i poziva G7 da učini isto.
Evropska unija je u srijedu odgovorila na poziv najavljujući da će na kineska električna vozila (EV) uvesti više tarife, do 38,1 odsto, saopštavajući da uvoz ima "velike koristi od nepravednih subvencija" i da predstavlja "prijetnju ekonomske štete" za proizvođača u Evropi.
Američke tarife na kineska električna vozila su učetvorostručene na stopu od 100 odsto, dok su uvozne tarife za solarne ćelije i poluprovodnike udvostručene na 50 odsto. Stope na određeni uvoz čelika i aluminijuma su utrostručene na 25 odsto. Dodatne carine su pokrivale 18 milijardi dolara u kineskim proizvodima.
Evropa preduzima akcije kako bi se pozabava prevelikim kapacitetom Kine baš kao što su to učinile Sjedinjene Države, rekao je Sullivan. "Zajednički okvir" o tome kako se baviti različitim pitanjima ekonomske bezbjednosti koje postavlja Kina vjerovatno će biti uključen u konačno saopštenje G7, dodao je on.
Kazneni potezi mogli bi da izazovu odmazdu Pekinga, koji optužuje Zapad da pospješuje tvrdnje o prevelikim kapacitetima kako bi otupio konkurentsku prednost Kine.
Biden je na globalni forum stigao poslije porodične drame. U utorak, dan prije polaska na samit, njegov sin Hunter Biden proglašen je krivim po saveznim optužbama za posjedovanje oružja dok je bio zavisnik od droge.
Biden je rekao da neće koristiti predsjednička ovlaštenja da pomiluje svog sina.
