"Potrebno je da Moskva prekine destabilizujuće ponašanje i zloćudne akrivnosti, kao i da pokrene istragu o upotrebi hemijskog oružja na svom tlu", istaknuto je u saopštenju lidera G7 nakon trodnevnog samita održanog u Britaniji.
Ta pitanja našla su se u centru pažnje nakon cyber napada kompaniju Colonial Pipeline, jednog od najvećih distributera nafte u SAD, kao i ometanja poslovanja na području Sjeverne Amerike i Australije američkog distributera mesa JBS USA.
"Pozivamo sve države da hitno identifikuju i prekinu rad kriminalnih mreža unutar svojih granica – I kazne odgovorne za njihove postupke", navodi se u saopštenju.
Istovremeno, poziv na istragu upotrebe hemijskog oružja uslijedio je pošto je kritičar Kremlja Aleksej Navalni u Njemačkoj liječen zbog, kako su utvrdili njemački ljekari, trovanja agensom novičokom
Takođe, lideri G7 su u saopštenju između ostalog, izrazili zabrinutost zbog konstantnih napada bjeloruskog režima na ljudska prava.
Od Kine je zatražena istraga porijekla koronavirusa.
"Pozivamo na pravoremenu, transparentnu, stručnu i na naučnoj osnovi zasnovanu istragu stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije o porijeklu druge faze Covid- 19", ukazano je u dokumentu.
Takođe, traži se i poštovanje prava, sloboda i visokog stepena autonomije Hong Konga.
Lideri G7 pružili su podršku održavanju Olimpijskih igara u Japanu, što kako su ukazali predstavlja znak globalnog jedinstvo u prevazilaženju posljedica Covida-19.
Također, usaglasile su se da će se obavezati na brži razvoj tehnologija i politika koje će omogućiti smanjenje proizvodnje uglja nesmanjenje kaloričnosti, uključujući i ukidanje državne podrške proizvodnji te vrste energenta do kraja 2021.
U saopštenju objavljenom nakona samita održanog u Britaniji, potvrđeno je da će biti povećano finansiranje koje bi trebalo da doprinese smanjenju štetne emisije gasova i pomogne prelasku na korištenje čistije energije.
"Upotreba uglja za proizvodnju električne energije najveći je uzrok emisije gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte. Naglašavamo potrebu prestanka ulaganja u proizvodnju uglja nesmanjene kaloričnosti i obavezujemo se da ćemo do kraja 2021. okončati direktnu državnu proizvodnji električne energije od termalnog uglja", ukazano je u saopštenju G7.
Precizirano je da će se države obavezale da će se usredsrediti na upotrebu tehnologija kojima se više vodi računa o životnoj sredini.
"Usredsredićemo se na ubrzanje napretka u elektrifikaciji i upotrebi baterija, korištenju vodonika i izolovanja ugljenika. Razvijanju aero i brodskog saobraćaja bez emisije štetnih gasova vodoniku, hvatanju ugljenika, upotrebi i skladištenju, vazduhoplovstvu i brodarstvu bez emisij štetnih gasova", navedeno je u saopštenju sedam najrazvijenijih država sveta čiji samit je završen u Britaniji.
Inače, grupa sedam najbogatijih demokratija u svijetu u subotu je predstavila infrastrukturni plan za zemlje u razvoju koji bi trebalo da konkuriše kineskoj inicijativi "Pojas i put" vrijednoj više hiljada milijardi dolara.
Američki predsjednik Joe Biden i ostali lideri G7, koji su se okupili na samitu u Kornvolu u Engleskoj, nadaju se da će plan poznat kao inicijativa "Izgradimo bolji svijet" ili skraćeno B3W (Build Back Better World) ponuditi transparetno partnerstvo da bi se pomoglo da se finansira 40 hiljada milijardi dolara koliko je potrebno zemljama u razvoju do 2035. godine, saopšteno je iz Bijele kuće.
"Ovdje nije samo riječ o suprotstavljanju Kini. Međutim, do sad nismo ponudili pozitivnu alternativu koja odražava naše principe, standarde i naš način poslovanja", rekao je neimenovani visoki zvaničnik administracije.
"Vjerujemo da ćemo pobijediti kinesku inicijativu nudeći kvalitetniji izbor i taj ćemo izbor ponuditi uz samopouzdanje o našem modelu koji odražava naše zajedničke vrijednosti", rekao je zvaničnik.
Inicijativa za pojas i put globalna je strategija razvoja infrastrukture koju je Peking usvojio 2013. godine za investiranje u skoro 70 zemalja. To je centralni element njene spoljne politike.
Zvaničnik je rekao da inicijativa "B3W" ima za cilj mobilizaciju privatnog sektora da investira i ispuni desetine hiljada milijardi dolara potreba za finansiranjem infrastrukture u svijetu u razvoju, istovremeno zadovoljavajući standarde rada, zaštite životne sredine i transparentnosti.
Hronologija nije jasna
Vremenski raspored, struktura i obim finansijskih sredstava, kao i veličina stvarnog finansiranja koje će SAD da preuzmu, još uvijek nisu jasni.
Zvaničnik administracije rekao je da se nada da će SAD sa partnerima iz G7, privatnim sektorom i ostalim zainteresovanim stranama, "uskoro" katalizovati "stotine milijardi dolara“ u infrastrukturne investicije za zemlje sa niskim i srednjim prihodima.
"Pošteno je zapitati se da li će ovo biti zapravo novo finansiranje, novi kapaciteti za izgradnju infrastrukture u regionu ili je ovo prenamijenjivanje i prepakiranje resursa koji su takođe dostupni", rekao je Robert Dali, direktor Instituta Kisndžer Vilson Centra za Kinu i Sjedinjene Države.
Da bi proširio svoju sferu uticaja, poznato je da Peking u sklopu BRI daje kredite državama za projekte koje etablirani međunarodni zajmodavci ne smatraju kreditno sposobnim.
"To postavlja pitanje da li će ovaj novi program biti manje nesklon riziku", rekao je Dali, napominjući da bi ih, ako bi ti projekti bili isplativi, zajmodavci poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke već finansirali.
Konsenzus o Kini
Lideri G7 postigli su konsenzus o potrebi za zajedničkim stavom o prodaji kineskog izvoza po niskim cijenama koje nisu fer i o kršenjima ljudskih prava u Kini, saopštio je u subotu neimenovani zvaničnik Bidenove administracije.
Zvaničnik je naveo i da su se lideri saglasili u pogledu potrebe da se koordiniše čvrsti lanac snabdijevanja da bi se osigurala međusoobna podrška.
"Rekao bih da je postojalo jedinstvo kada je riječ o spremnosti da se govori o kršenjima ljudskih prava i osnovnih sloboda. Postojala je riješenost da se preduzme akcija kao odgovor na ono što vidimo", rekao je zvaničnik, navodeći da je postignut napredak u odnosu na prije tri godine kada se u konačnom saopštenju Kina nije pominjala.
Lideri G7 prethodno su bili podijeljeni u pogledu poziva predsjednika Bidena da se preduzme agresivnija akcija protiv Kine, između ostalog i zbog prakse prinudnog rada, nespremnosti da poštuje pravila međunarodne trgovine i problematičnog mehanizma finansiranja globalne infrastrukture.
“Bilo je interesantnih rasprava i različitih mišljenja", rekao je visoki zvaničnik Bidenove administracije koji je brifovao novinare poslije plenarne sesije.
Lideri su saglasni da je prijetnja od sve agresivnije Kine realna, ali imaju različite stavove o odgovoru na to, rekao je zvaničnik. Italija, Njemačka i Evropska unija oklijevaju da zauzmu oštriji stav o Kini i radije bi se usredsredili na "kooperativnu prirodu odnosa".
Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Francuska, žele proaktivniji pristup, dok je Japan po svemu sudeći najneodlučniji u G7.
Humanitarne organizacije tvrde da je Peking omogućio masovni premještaj Ujgura i drugih kineskih manjina iz Sinđijanga i primorao ih da rade pod oštrim uslovima u fabrikama širom zemlje. Te fabrike su u lancima snabdijevanja mnogih svjetskih brendova, dodaju oni.
"Vjerujemo da su ove prakse uvreda za ljudsko dostojanstvo i oštar primjer kineske nelojalne ekonomske konkurencije“, rekao je zvaničnik administracije. Rekao je da će Bidenova izjava uputiti "poziv na buđenje" i poruku da G-7 ozbiljno misli na odbranu ljudskih prava i da će zajedno raditi na iskorjenjivanju prisilnog rada u proizvodnji potrošačkih prozvoda.
U februaru je nekoliko članova američkog Predstavničkog doma američkog Kongresa ponovo iniciralo donošenje zakona o sprječavanju prisilnog rada Ujgura, kojim bi se, između ostalog, zahtijevalo objelodanjivanje finansija firmi iz SAD koje trguju sa kineskim kompanijama i njihovim entitetima koji su umiješani u ozbiljna kršenja ljudskih prava u regionu Sinđijang.
Nejasno je koliku bi podršku za ove inicijative Biden dobio od partnera G7, od kojih neki imaju dublje ekonomske veze sa Pekingom.
