Ipak, predsjednici Kine i Rusije Ši Đinping i Vladimir Putin nisu lično prisutni u Rimu na samitu, već će se uključiti putem video veze.
Susret dvadeset svjetskih ekoonomkih sila održava se usred sve dramatičnijih upozorenja za budućnost ako se ne preduzmu hitne mjere za smanjenje štetnih misija, javlja Radio Slobodna Evropa.
Grupa – koju čini 19 zemalja i Evropska unija – procjenjuje se da čini 80% svjetskih emisije efekata staklene bašte. Gotovo trećina se odnosi na Kinu.
Johnson: Nečinjenje nas vraća unazad
Govoreći uoči dvodnevnog samita, britanski premijer Boris Džonson sugerirao je da bi nečinjenje rezultiralo vraćanjem civilizacije unazad, prepuštajući buduće generacije životu koji je daleko manje prijatan od aktuelnog, javio je BBC.
Međutim, on je priznao da ni sastanak G20, niti predstojeći samit COP26 u Glazgovu, koji počinje u ponedeljak 1. novembra, neće zaustaviti globalno zagrijavanje, rekavši da je najviše čemu se čovječanstvo može nadati je usporavanje povećanja.
Kako izvještava agencija Reuters - u nacrtu saopštenja sa sastanka navodi se da će G20 raditi na ograničavanju porasta temperatura na 1,5C (2,7F) - ali neće biti sklopljen nikakav pravno obavezujući sporazum.
Nejednakost distribucije vakcina
Očekuje se da će se Johnson takođe dotaći nejednakosti u vezi s vakcinama protiv korona virusa tokom samita, rekavši svojim kolegama liderima da će tempo oporavka ovisiti o tome koliko brzo možemo pobijediti kovid, a prvi prioritet je brza, pravedna i globalna distribucija vakcina.
Širom svijeta dato je više od šest milijardi doza vakcina protiv korona virusa. Međutim, u pismu upućenom italijanskom premijeru Mariju Dragiju, koji je domaćin G20, više od 160 bivših svjetskih lidera i globalnih ličnosti navodi se da je samo 2 % ljudi u zemljama s niskim prihodima dobilo vakcinu.
U međuvremenu, američki predsjednik Jod Biden će se zalagati da zemlje povećaju proizvodnju energije, usred skoka cijena, kao i da razgovaraju o planu za sprječavanje budućih pandemija.
Očekuje se i da će grupa podržati globalnu minimalnu stopu poreza na dobit od najmanje 15%, za koju se zalaže 140 zemalja širom svijeta.
