Najnovije
Vakcinisano mnogo manje Amerikanaca od planiranih 20 miliona do kraja 2020.
U Sjedinjenim Državama je vakcinu protiv COVID-19 do sada primilo samo oko 2,8 miliona ljudi, što je mnogo manje od vladinog cilja da se ovog mJeseca vakciniše 20 miliona.
Vakcine stižu do štićenika domova za stare još sporijim tempom nego do drugih prioritetnih grupa, iako su oni u najvećoj opasnosti od koronavirusa.
Oko 170.000 ljudi u domovima za stare primilo je vakcinu do 30. decembra, iako je isporučeno 2,2 miliona doza, prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Do sada je saveznim državama isporučeno oko 14 miliona doza vakcina kompanija "Pfizer" i "Moderna", saopštili su u srijedu federalni zvaničnici. Cilj je bio da se ovog mjeseca isporuči 20 miliona doza.
Zvaničnici su početkom decembra tvrdili da će tokom ovog mjeseca biti dostupno 40 miliona doza, što je dovoljno da se vakciniše 20 miliona Amerikanaca. Za obje vakcine su potrebne dve doze.
Komesar Uprave za hranu i lekove (FDA) Stephen Hahn rekao je za Reuters da je vakcinisanje 20 miliona Amerikanaca do kraja godine realan cilj, koji zavisi od kampanje vakcinacije.
Od tada, zvaničnicu su navodili da su riješeni da obezbjede dovoljno doza, ali nisu komentarisali ciljeve kada je riječ o vakcinaciji, nakon što je postalo jasno da je primljenih vakcina manje od broja isporučenih doza, podsjeća Reuters.
"Brza dostupnost i isporuka toliko doza - 20 miliona izdvojenih za distribuciju samo 18 dana nakon što je odobrena hitna upotreba prve vakcine - svjedoči o uspjehu programa za brzi razvoj vakcine", naveo je u saopštenju portparol Sekretarijata za zdravstvo. Doze, koje su izdvojene, ali ne i isporučene, biće poslate u januaru.
Vlada je saopštila da za svaku isporučenu dozu vakcine, drži drugu u rezervi, čime je ukupan broj bliži 40 miliona.
Vodeći ekspert za zarazne bolesti, doktor Anthony Fauci, rekao je da se "razmatra" da li bi Sjedinjene Države trebalo da isporuče više rezervnih doza za vakcinaciju šire javnosti.
"Možete da iznesete argument, što neki ljudi rade, da se da jedna doza različitim grupama, i da se nadate da ćete na vrijeme dobiti drugu dozu da bi ste je dali pojedincima", rekao je Fauci u četvrtak za TV mrežu "NBC".
Iako je broj isporučenih doza blizu predviđenog cilja, tempo vakcinacije je sporiji od očekivanog, prema podacima CDC-a.
"Federalna vlada je isporučila vakcine državama. Sada one moraju da ih daju. Pokrenite se", tvitovao je odlazeći predsjednik Donald Trump u srijedu.
Lokalni zdravstveni zvaničnici rekli su agenciji Reuters da zbog nedostatka federalnih sredstava za distribuciju vakcine ne mogu da zaposle neophodno osoblje.
"Znamo da bi stvari trebalo da budu bolje i radimo na tome da ih poboljšamo", rekao je glavni savjetnik vladinog programa za razvoj vakcine doktor Moncef Slaoui.
Vakcinacija više od 20 miliona zdravstvenih radnika u SAD počela je 14. decembra, a ubrzo nakon toga počelo je da se vakciniše 3 miliona štićenika domova za stare.
U narednoj grupi za vakcinu su više od 50 miliona radnika čiji se poslovi smatraju vitalnim, kao što su vatrogasci, policija i nastavnici, a zatim ljudi stariji od 75 godina.
See all News Updates of the Day
Kandidati izjednačeni u anketama, Harris u potencijalnom problemu zbog muslimanskih birača
Demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris i njen republikanski rival Donald Trump skoro su izjednačeni u istraživanjima javnog mnijenja nekoliko nedjelja pred izbore, a trka je veoma tijesna i u Pennsylvaniji, državi koja može da odluči ishod.
Prema istraživanju New Timesa, Philadelphia Inquireraa i Siena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Harris i Trump su imali jednaku podšrku od po 47 posto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto.
U Pennsylvaniji je Harris u prednosti od 4 posto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 posto.
I istraživanje Washington Posta pokazalo je da je u Pennsylvaniji veoma tijesna trka - Harris ima 48 posto podrške, a Trump 46 odsto, dok je margina greške 3,6 posto.
Pennsylvania, uz Arizonu, Georgiju, Michigan, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Wisconsin može da odluči ishodi izbora.
Većina ispitanika u anketi Washington Posta rekla je da je "ekstremno motivisana" da glasa i da je "ekstremno važno" zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 posto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Trump.
Anketa New York Timesa i Siena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.
Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji
Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na Vladu SAD-a zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Jill Stein u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Harris 5. novembra.
Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u augustu u Michiganu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 posto muslimanskih birača podržalo Stein, kandidatkinju Zelene stranke.
Prema istom istraživanju, Trump je dobio 18 posto podrške, a Harris 12 posto.
Stein također vodi među muslimanima u Arizoni i Wisconsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gdje je Biden pobijedio sa malom razlikom 2020. godine.
Harris je, pak, prvi izbor muslimana iz Georgije i Pennsylvanije, dok Trump vodi u Nevadi sa 27 posto u odnosu na 26 posto koje ima Harris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.
Biden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trumpa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.
Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. godine, izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo jedan posto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Trump i Harris skoro izjednačeni.
Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Harris, apelovali da se ne glasa za Trumpa u novembru, prenosi AP.
Pokret "neopredijeljenih", koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Bidena, kritikuju "nevoljnost Harris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima".
Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trumpa ili kandidata treće stranke koji bi "pomogli Trumpu da pobijedi".
"Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trumpovoj administraciji", rekli su lideri pokreta.
Zelenski se sastaje sa Bidenom naredne nedjelje
Američki predsjednik Joe Biden sastaće se sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući 26. septembra, a glavna tema razgovora biće sukob sa Rusijom.
U saopštenju portparolke Bele kuće Karine Jean-Pierre navodi se da će se Zelenski također odvojeno sastati sa potpredsjednicom Kamalom Harris.
„Lideri će razgovarati o ratu Rusije i Ukrajine, uključujući strateško planiranje Ukrajine i podršku SAD u njenoj odbrani od ruske agresije. Predsjednik i potpredsjednica će naglasiti nepokolebljivu posvećenost da stoje uz Ukrajinu dok ona ne pobedi u ovom rata”, rekla je ona.
Zelenski je rekao da ima plan za pobjedu u ratu protiv Rusije i da namjerava da iznese prijedlog Bidenu.
U govoru na otvaranju 20. godišnjeg sastanka o evropskoj strategiji na Jalti u Kijevu prošlog petka, Zelenski je rekao da se agresivni ratovi, poput onog koji Rusija vodi protiv Ukrajine, mogu pozitivno završiti tako što će okupatorska vojska biti potisnuta na bojnom polju ili putem diplomatije, u kojoj se okupirana zemlja oslobađa od okupacije i čuva njena nezavisnost.
„U oba slučaja, Ukrajini je potrebna jaka pozicija. SAD mogu da pomognu u tome. Ako mi, zajedno sa našim ključnim partnerom, podjednako težimo pobijedi”, rekao je.
Posljednjih nedjelja, Zelenski je izrazio svoju frustraciju što još nije dobio dozvolu od saveznika - posebno Sjedinjenih Država i Britanije - da upotrebi svoje oružje dugog dometa za napade na ciljeve unutar Rusije. Obje zemlje su izrazile zabrinutost zbog mogućeg uvlačenja u direktnu konfrontaciju sa Rusijom.
Houston proglašen najraznovrsnijim velikim američkim gradom u 2024.
Kada ljudi razmišljaju o američkoj državi Texas, često pomisle na kauboje sa velikim šeširima i čizmama sa šiljastim prstima. Ali Teksas je mnogo više od toga. Studija je pokazala da je njegov najveći grad, Houston, najraznovrsniji veliki grad u SAD.
Britanija se interesuje za pristup Italije dok nastoji da spriječi dolazak migranata
Grupe za ljudska prava pozvale su Britaniju da ne kopira pristup Italije u pokušaju da smanji broj migranata koji pristižu na njene obale. Britanski premijer Keir Starmer otputovao je ove sedmice u Rim kako bi saznao više o njenom uspjehu u borbi protiv migracija.
Firme osnovane kao posljedica američkih sankcija za sada ovise o jednoj banci
Firme, koje su osnovane kako bi nastavile poslovanje firmi koje su se našle na američkoj listi sankcija, trenutno imaju otvoren račun u samo jednoj banci – Raiffeisen.
Ostale banke koje su otvorile račune tim novim firmama u međuvremenu su ih i zatvorile, pokazuju podaci Informativnog izvještaja o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH.
Glas Amerike je pisao o otvaranju računa novoosnovanim firmama, a banke - MF banka, Nova banka, ATOS BANK i Raiffeisen - u odgovoru su rekle kako poštuju domaće i međunarodne propise, uključujući i pravila Ureda za kontrolu stranaca Ministarstva finansija SAD-a (OFAC), koje je i uvelo sankcije.
MF banka, Nova banka, ATOS BANK, kao i UniCredit banka a.d. Banja Luka potom su ugasile račune, dok Raiffeisen sada ima uspostavljenu saradnju sa četiri firme, prema provjeri podataka na stranici Centralne banke BiH na datum 19. septembar.
Riječ je o firmama: Invictus Technology Group (osnovali čelni ljudi sankcionisanih firmi Sirius 2010 i Prointer), Elpringu (proizašloj iz sankcionisane Kaldere), Zelenoj jabuci (nastala poslije uvedenih sankcija firmi Fruit Eco), te Best Serviceu (osnovanom nakon sankcija Agapeu).
Raiffeisen je bio otvorio račun i firmi Nimbus Innovations, koja je nastala poslije sankcija Siriusu 2010.
U odgovoru Glasu Amerike o tom otvorenom računu, Raiffeisen banka je odgovorila: „Banka neće uspostaviti niti zadržati poslovni odnos sa subjektima koji su evidentirani na sankcijskim listama ili su povezani sa sankcionisanim subjektima”.
Nakon odgovora, Raiffeisen banka je zatvorila račun Nimbus Innovationsu, ali se odlučila za otvaranje računa drugim firmama.
Nimbus Innovations za sada nema ni jedan aktivan račun. Ove sedmice, poslovni portal Capital je izvijestio kako je Invictus Technology Group otpustio 110 radnika.
Nakon što je američka zvaničnica Anna Morris u proljeće posjetila BiH, kada je rekla da je za banke rizično poslovanje sa sankcionisanim pojedincima i subjektima, banke su počele gasiti račune.
Bez otvorenih bankovnih računa nije moguće poslovati, pa su čelni ljudi sankcionisanih firmi krenuli u osnivanje novih.
U međuvremenu, Američka ambasada u BiH je obrazložila kako preregistracija kompanije nije dozvoljena po američkim zakonima o sankcijama, te su pozvali banke da preispitaju svoje poslovne poteze kako se ne bi zaobilazile sankcije.
Banke nisu u obavezi da se pridržavaju američkih sankcija. Međutim, takva poslovna politika može dovesti do kazni.
