Najnovije
Biden izrazio uvjerenje da SAD mogu isporučiti vakcine drugim zemljama
Sjedinjene Države rade na pružanju očajnički željenih cjepiva protiv koronavirusa drugim zemljama, rekao je predsjednik Joe Biden.
"U procesu smo da to učinimo. Već smo učinili malo toga", odgovorio je Biden novinarima u Bijeloj kući. "Gledamo šta će se uraditi s nekim vakcinama koje ne koristimo. Želimo biti uvjereni da će biti sigurne za slanje i nadamo se da ćemo moći biti od pomoći zemljama širom svijeta."
Predsjednik je rekao da je o tome u srijedu oko pola sata telefonom razgovarao s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom.
"Tu smo malo pomogli. Pokušat ćemo pomoći više, rekao je Biden. "Ali postoje i druge zemlje, za koje sam uvjeren da možemo pomoći, uključujući i Centralnu Ameriku."
Predsjednik je, međutim, rekao da "nemamo dovoljno da budemo sigurni da damo - pošaljite ih sada u inozemstvo".
Bidenova administracija uložila je 4 milijarde dolara u globalni program COVAX za pomoć u opskrbi vakcinama zemljama sa niskim i srednjim prihodima i obavezala se da će milione doza AstraZenece - koje još nisu odobrene za upotrebu u Sjedinjenim Državama - predati susjedima Kanadi i Meksiku.
Prethodno je Biden rekao da su SAD postigle podvig koji nijedna druga zemlja nije učinila tijekom pandemije koronavirusa dajući 200 miliona cjepiva u roku od 100 dana.
"To je nevjerovatno postignuće za naciju", rekao je predsjednik, dodajući da se to dogodilo 92 dana njegovog mandata.
Predsjednik je također pozvao svakog poslodavce u SAD-u da radnicima osiguraju plaćeno odsustvo kako bi se mogli cijepiti.
"Nijedan Amerikanac koji radi ne bi smio izgubiti ni jedan dolar od svoje plate jer je odlučio ispuniti svoju patriotsku dužnost cijepljenja, rekao je.
Biden je rekao da će kompanije zauzvrat dobiti poreske olakšice.
Pozivi u pomoć
Sjedinjene Države i druge bogate zemlje suočile su se s međunarodnim kritikama zbog kupovine većine globalnih zaliha cjepiva protiv COVID-19. Međutim, čak i mnoge razvijene zemlje imaju nestašicu i molile su Washington za pomoć.
"Zemlje koje sada cijepe mlađe, zdrave ljude s malim rizikom od bolesti čine to po cijenu života zdravstvenih radnika, starijih ljudi i drugih rizičnih skupina u drugim zemljama", rekao je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus prošlog mjeseca optužujući bogate zemlje za smrt visoko rizičnih ljudi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Sjedinjene Države su branile svoj stav da se prvo brinu o svojim građanima, ukazujući da je broj preminulih od koronavirusa veći nego u bilo kojoj zemlji.
Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, više 568.000 ljudi je preminulo od koronavirusa u Sjedinjenim Državama.
Administracija Bidena suočava se i sa pozivima da pritisne proizvođače vakcina podijele svoju tehnologiju s drugim kompanijama koje mogu proizvesti više cjepiva u drugim zemljama.
Patsy Widakuswara je doprinijela ovom izvještaju.
See all News Updates of the Day
Američki ratni avioni, brodovi i vojnici spremni na Bliskom istoku u slučaju da se sukob proširi
SAD su zadržale povećano vojno prisustvo na Bliskom istoku tokom većeg dijela prošle godine - oko 40.000 vojnika, najmanje desetak ratnih brodova i četiri eskadrile borbenih aviona Ratnog vazduhoplovstva - sa namjerom da zaštite saveznike i da djeluje kao sredstvo odvraćanja od napada, reklo je nekoliko američkih zvaničnika.
Kako su napadi između Izraela i Hezbollaha naglo porasli ove sedmice, raste zabrinutost da bi sukob mogao eskalirati u sveobuhvatni rat, dok Tel Aviv nastavlja svoju gotovo jednogodišnju borbu protiv Hamasovih militanata u Gazi.
Hezbollah kaže da je Izrael prešao "crvenu liniju" eksplozivnim napadima komunikacijske uređaje i obećao da će nastaviti s raketnim napadima koje je pokrenuo otkako je militantna grupa Hamas koju podržava Iran napala Izrael 7. oktobra, čime je započeo rat u Gazi.
Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant - koji je ove sedmice više puta razgovarao sa američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom - proglasio je početak "nove faze" rata, preusmjeravajući svoj fokus na sjeverni front protiv Hezbollaha u Libanu.
Do sada, SAD nisu signalizirale povećanje ili promjenu trupa kao rezultat najnovijih napada, a već postoje pojačane snage u regiji.
"Uvjereni smo u sposobnost koju trenutno imamo da zaštitimo naše snage i ako trebamo da stanemo u odbranu Izraela", rekla je glasnogovornica Pentagona Sabrina Singh u četvrtak.
Obično je oko 34.000 američkih snaga raspoređeno u Centralnoj komandi SAD-a, koja pokriva cijeli Bliski istok. Broj vojnika porastao je u prvim mjesecima rata između Izraela i Hamasa na oko 40.000, kako su poslani dodatni brodovi i avioni.
Prije nekoliko sedmica, ukupan broj je porastao na skoro 50.000 kada je Austin naredio dva nosača aviona i pratećih ratnih brodova da ostanu u regiji zbog pojačanih tenzija između Izraela i Hezbollaha.
Izrael izveo najintezivnije udare na Liban, SAD i Velika Britanija pozivaju na uzdržanost
Izraelski ratni avioni izveli su u četvrtak uveče najitenzivnije napade na južni Liban, pojačavajući sukob između Izraela i libanske oružane grupe Hezbolah, usred poziva na uzdržanost.
Izraelski ratni avioni izveli su u četvrtak uveče najitenzivnije napade na južni Liban, pojačavajući sukob između Izraela i libanske oružane grupe Hezbolah, usred poziva na uzdržanost.
Bijela kuća je saopštila da je diplomatsko rješenje dostižno i hitno, a Velika Britanija je pozvala na hitan prekid vatre između Izraela i Hezbolaha.
"SAD su zabrinute zbog potencijalne eksalacije", rekla je portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre.
U četvrtak kasno uveče, izraelska vojska je saopštila da su njeni avioni za dva sata pogodili stotine lansera višecijevnih raketnih bacača u južnom Libanu.
Bombardovanje je uključivalo više od 52 udara širom južnog Libana, saopštila je libanska državna novinska agencija NNA. Tri libanska bezbjednosna izvora rekla su da je ovo bio najteži udar od početka sukoba u oktobru. Trenutno nema izvještaja o žrtvama.
Izraelski ministar odbrane Joav Galan rekao je u četvrtak da će Izrael nastaviti vojnu akciju protiv Hezbolaha.
"U novoj fazi rata postoje značajne mogućnosti, ali i značajni rizici. Hezbolah osjeća da je proganjan i vojne akcije će se nastaviti. Naš cilj je da osiguramo bezbjedan povratak zajednica u njihove domove. Kako vrijeme bude prolazilo, Hezbolah će plaćati sve veću cijenu", naveo je Galan u saopštenju.
Intenzivni baraž uslijedio je nakon napada početkom ove nedjelje, kada su dignuti u vazduh pejdžeri i voki-tokiji koje su koristili pripadnici Hezbolaha, prilikom kog je ubijeno 37, a ranjeno oko 3.000 ljudi. Liban i Hezbolah su odgovornost za taj napad pripisali Izraelu.
U televizijskom obraćanju, lider Hezbolaha Hasan Nasralah rekao je da su eksplozije uređaja u utorak i sredu "prešle sve crvene linije".
"Neprijatelj je otišao izvan svake kontrole, zakona i morala", rekao je on dodajući da se napadi "mogu smatrati ratnim zločinima ili objavom rata".
Kandidati izjednačeni u anketama, Harris u potencijalnom problemu zbog muslimanskih birača
Demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris i njen republikanski rival Donald Trump skoro su izjednačeni u istraživanjima javnog mnijenja nekoliko nedjelja pred izbore, a trka je veoma tijesna i u Pennsylvaniji, državi koja može da odluči ishod.
Prema istraživanju New Timesa, Philadelphia Inquireraa i Siena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Harris i Trump su imali jednaku podšrku od po 47 posto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto.
U Pennsylvaniji je Harris u prednosti od 4 posto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 posto.
I istraživanje Washington Posta pokazalo je da je u Pennsylvaniji veoma tijesna trka - Harris ima 48 posto podrške, a Trump 46 odsto, dok je margina greške 3,6 posto.
Pennsylvania, uz Arizonu, Georgiju, Michigan, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Wisconsin može da odluči ishodi izbora.
Većina ispitanika u anketi Washington Posta rekla je da je "ekstremno motivisana" da glasa i da je "ekstremno važno" zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 posto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Trump.
Anketa New York Timesa i Siena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.
Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji
Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na Vladu SAD-a zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Jill Stein u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Harris 5. novembra.
Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u augustu u Michiganu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 posto muslimanskih birača podržalo Stein, kandidatkinju Zelene stranke.
Prema istom istraživanju, Trump je dobio 18 posto podrške, a Harris 12 posto.
Stein također vodi među muslimanima u Arizoni i Wisconsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gdje je Biden pobijedio sa malom razlikom 2020. godine.
Harris je, pak, prvi izbor muslimana iz Georgije i Pennsylvanije, dok Trump vodi u Nevadi sa 27 posto u odnosu na 26 posto koje ima Harris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.
Biden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trumpa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.
Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. godine, izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo jedan posto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Trump i Harris skoro izjednačeni.
Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Harris, apelovali da se ne glasa za Trumpa u novembru, prenosi AP.
Pokret "neopredijeljenih", koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Bidena, kritikuju "nevoljnost Harris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima".
Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trumpa ili kandidata treće stranke koji bi "pomogli Trumpu da pobijedi".
"Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trumpovoj administraciji", rekli su lideri pokreta.
Zelenski se sastaje sa Bidenom naredne nedjelje
Američki predsjednik Joe Biden sastaće se sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući 26. septembra, a glavna tema razgovora biće sukob sa Rusijom.
U saopštenju portparolke Bele kuće Karine Jean-Pierre navodi se da će se Zelenski također odvojeno sastati sa potpredsjednicom Kamalom Harris.
„Lideri će razgovarati o ratu Rusije i Ukrajine, uključujući strateško planiranje Ukrajine i podršku SAD u njenoj odbrani od ruske agresije. Predsjednik i potpredsjednica će naglasiti nepokolebljivu posvećenost da stoje uz Ukrajinu dok ona ne pobedi u ovom rata”, rekla je ona.
Zelenski je rekao da ima plan za pobjedu u ratu protiv Rusije i da namjerava da iznese prijedlog Bidenu.
U govoru na otvaranju 20. godišnjeg sastanka o evropskoj strategiji na Jalti u Kijevu prošlog petka, Zelenski je rekao da se agresivni ratovi, poput onog koji Rusija vodi protiv Ukrajine, mogu pozitivno završiti tako što će okupatorska vojska biti potisnuta na bojnom polju ili putem diplomatije, u kojoj se okupirana zemlja oslobađa od okupacije i čuva njena nezavisnost.
„U oba slučaja, Ukrajini je potrebna jaka pozicija. SAD mogu da pomognu u tome. Ako mi, zajedno sa našim ključnim partnerom, podjednako težimo pobijedi”, rekao je.
Posljednjih nedjelja, Zelenski je izrazio svoju frustraciju što još nije dobio dozvolu od saveznika - posebno Sjedinjenih Država i Britanije - da upotrebi svoje oružje dugog dometa za napade na ciljeve unutar Rusije. Obje zemlje su izrazile zabrinutost zbog mogućeg uvlačenja u direktnu konfrontaciju sa Rusijom.
Houston proglašen najraznovrsnijim velikim američkim gradom u 2024.
Kada ljudi razmišljaju o američkoj državi Texas, često pomisle na kauboje sa velikim šeširima i čizmama sa šiljastim prstima. Ali Teksas je mnogo više od toga. Studija je pokazala da je njegov najveći grad, Houston, najraznovrsniji veliki grad u SAD.
