U prijestolnici Washingtonu su stotine ljudi protestovale u znak podrške Agenciji za međunarodni razvoj (USAID), koju Trumpova administracija pokušava da zatvori, optužujući je da traći novac poreskih obveznika.

Demonstranti u Philadelphiji i u glavnim gradovima Minnesote, Michigana, Texasa, Wisconsina, Indiane i drugih američkih država mahali su transparentima protiv Trumpa i milijardera Elona Muska, koji je na čelu novoformirane Agencije za efikasnost vlade, kao i protiv Projekta 2025, plana desnice za američku vladu i društvo, prenosi agencija AP.

"Demokratija nije nešto što možete samo da posmatrate! Uradite nešto", pisalo je na jednom transparentu na protestu u Philadelphiji.

Protesti su bili rezultat pokreta koji je organizovan onlajn pod heštegovima #buildtheresistance (izgraditi otpor) and #50501, koji se odnosi na 50 protesta, u 50 država, tokom jednog dana. Na stranicama i nalozima na društvenim mrežama izdati su pozivi na akciju, sa porukama kao što su "odbacite fašizam" i "branite našu demokratiju".

Ispred zgrade državne skupštine u Lansingu, u Michiganu, okupilo se oko hiljadu ljudi na temperaturama ispod nule.

Catie Miglietti, iz Ann Arbora u Michiganu, kazala je da je naročito zabrinjava to što Musk ima pristup podacima Sekretarijata za finansije.

"Ako to ne zaustavimo i ne natjeramo Kongres da uradi nešto, to je napad na demokratiju", rekla je ona za AP.

U Columbusu, Ohio, demonstranti su ispred državne skupštine uzvikivali: Probudi se Ameriko! Zaustavi puč koji je u toku".

"Zaprepašćena sam promjenama naročito u protekle dvije nedelje - koje su međutim davno započete. Samo pokušavam da učestvujem u otporu", rekla je Margaret Wilmeth, stanovnica Columbusa.

Craig i Robin Schroeder vozili su se dva sata da bi protestovali. Poručili su da je imenovanje Petea Hegsetha za sekretara za odbranu šamar vojnim porodicama u Ohiou. Hegseth je tijesnom većinom potvrđen u Senatu, nakon što su članovi obje stranke dovodili u pitanje njegove kvalifikacije da vodi vojsku, naročito u svijetlu optužbi da prekomjerno pije da i da je bio agresivan prema ženama.

"Ovo mi je prvi protest, i ne mogu da zamislim da ima važnijeg od ovoga", poručila je Robin.

Na protestima u nekoliko gradova kritikovali su se Musk i Agencija za vladinu efikasnost DOGE (Douž).

"DOGE nije legitiman. Zašto Elon ima podatke o vašem socijalnom osiguranju???", pisalo je na jednom transparentu na protestima u Jeffersonu u Missouriju.

Članovi Kongresa zabrinuti su da bi aktivnosti agencije u platnom sistemu američke vlade mogli da dovedu do bezbjednosnih rizika ili neisplaćivanja socijalnog i zdravstvenog osiguranja. Jedan zvaničnik Sekretarijata za finansije rekao je da će Muskovi saradnici imati samo ograničen pristup "da pročitaju podatke".

Demonstranti u Missouriju uzvikivali su da neće "pokleknuti" i da neće biti "ušutkani".

Trump je prvih nedelja drugog mandata potpisao niz uredbi, od trgovine do imigracije i klimatskih promjena.

U Alabami, nekoliko stotina ljudi okupilo se ispred državne skupštine da protestuje protiv državnih i federalnih mjera protiv pripadnika LGBTQ zajednice.

Guvernerka Alabame Kay Ivey najavila je da će potpisati zakon kojim se proglašava da postoje samo dva pola, muški i ženski - po ugledu na Trumpovu nedavnu uredbu kojom federalna vlada definiše polove kao muški i ženski.

"Predsjednik misli da ima veliku moć. Nema moć da odlučuje kojeg ste pola. Nema moć da definiše vaš identitet, rekla je Patricia Todd, prva gej članica državne skupštine Alabame.

Trumpove nove tarife od 10% na kinesku robu stupile su na snagu u ponedeljak u ponoć, a Kina je brzo najavila da će uvesti carine od 15% na američki ugalj i tečni prirodni gas, kao i tarife od 10% na sirovu naftu, poljoprivredne mašine i neke automobile.

Trump je u ponedjeljak na mjesec dana odložio uvođenje tarifa od 25% na većinu izvoza iz preostala dva najveća trgovinska partnera SAD - Meksika i Kanade. Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum i kanadski premijer Justin Trudeau složili su se da pojačaju napore da se obuzda prekogranični protok fentanila, smrtonosnog opioida koji je usmrtio nekoliko stotina hiljada Amerikanaca posljednjih godina.

Trump je rekao da je uveo tarife na kineski izvoz kako bi izvršio pritisak na Peking da preduzme mjere kako bi spriječio krijumčarenje fentanila u SAD, čime je Kina identifikovana kao glavni izvor hemikalija koje meksički narko-karteli koriste za proizvodnju fentanila.

Kina je saopštila da je poduzela korake za suzbijanje trgovine fentanilom i drugim ilegalnim drogama.

"Nadajmo se da će Kina prestati da nam šalje fentanil, a ako ne, tarife će biti znatno veće", rekao je Trump.

Sekretarka za štampu Bijele kuće izjavila je da je Trumpov razgovor sa Xijem zakazan i da će se dogoditi vrlo brzo.

SAD i Kina, dvije najveće svjetske ekonomije, ušle su u trgovinski rat 2018. godine tokom Trumpovog prvog mandata, kada je on više puta podizao carine na kinesku robu, a Peking je svaki put odgovarao.

Ovoga puta Kina je mnogo bolje pripremljena, kažu analitičari. Zemlja je najavila brojne mjere koje prevazilaze tarife i utiču na različite sektore američke ekonomije. Kina je takođe opreznija zbog potencijalnog ugrožavanja njene oslabljene ekonomije koja u velikoj mjeri zavisi od trgovine.

Tarife i drugi potezi Kine

"Jednostrano američko povećanje carina ozbiljno krši pravila Svjetske trgovinske organizacije. Ne samo da je to beskorisno u rješavanju vlastitih problema, već i šteti normalnoj ekonomskoj i trgovinskoj saradnji između Kine i SAD", saopštila je carinska komisija Kineskog državnog savjeta.

Ipak, uticaj na američki izvoz mogao bi biti ograničen. Iako su SAD najveći izvoznik tečnog prirodnog gasa, ne izvoze mnogo u Kinu. U 2023. godini, SAD su izvezle 173.247 miliona kubnih stopa tečnog gasa u Kinu, što je oko 2,3% ukupnog američkog izvoza prirodnog gasa, prema podacima Uprave za energetske informacije SAD.

Kina je prošle godine uvezla manje od 110.000 vozila iz SAD, iako je analitičar tržišta automobila Lei Xingrekao da bi tarife mogle biti bolne za General Motors i za Ford koji su namjeravali da još neka od svojih vozila dodaju na kinesko tržište.

Osim povećanja carina, Kina je najavila kontrolu izvoza na nekoliko elemenata ključnih za proizvodnju modernih visokotehnoloških proizvoda, kao što su indijum, bizmut i telerijum.

Takođe, Kina je dvije američke kompanije stavila na listu "nepouzdanih kompanija": PHV Grupu, koja je vlasnica kompanija za proizvodnju odjeće Calvin Klein i Tommy Hilfiger, te biotehnološku kompaniju Illumina. To bi im moglo ograničiti uvozno-izvozne aktivnosti u Kini, ili im zabraniti nove investicije u Kinu.

Peking je započeo istragu PVH Grupe u septembru 2024. zbog onoga što je opisao kao "neprikladno ponašanje vezano za Xinjiang "nakon što je kompanija navodno bojkotovala korištenje pamuka iz Xinjianga.

Illumina, koja se takmiči sa kineskom biotehnološkom firmom BGI u sekvenciranju gena, saopštila je da poštuje propise gdje god da posluje i da stavljanje na listu "procjenjuje sa ciljem pronalaska pozitivnog rješenja".

Tarife sa Kanadom i Meksikom

U ponedeljak, predsjednica Meksika je rekla da će poslati 10.000 pripadnika Nacionalne garde na američko-meksičku granicu, sa ciljem sprečavanja šverca droge u SAD.

"Meksiko će ojačati sjevernu granicu... kako bi zaustavio trgovinu drogom iz Meksika u SAD, posebno fentanila", objavila je na ona na mreži X nakon razgovora sa Trumpom. "SAD se obavezuju da će raditi na zaustavljanju trgovine moćnim oružjem u Meksiko."

Trudeau je rekao da će Kanada rasporediti novu tehnologiju i osoblje duž svoje južne granice sa SAD kako bi zaustavila protok fentanila.

"Upravo sam imao dobar razgovor sa predsjednikom Trampom", naveo je Trudeau na X-u. "Predložene tarife će biti pauzirane na najmanje 30 dana dok radimo zajedno."

Posljedice za američke potrošače

Trump je u nedjelju priznao da bi nove tarife za tri najveća trgovinska partnera SAD mogle pogoditi Amerikance već umorne od inflacije i viših cijena namirnica, benzina, automobila i druge robe široke potrošnje, ali je rekao da bi tarife bile "vrijedne te cijene" kako bi se ojačali interesi SAD.

Američki potrošači mogli bi se suočiti sa višim cijenama jer kompanije koje federalnoj vladi plaćaju carine za uvoz robe iz drugih zemalja često prebacuju barem dio svojih viših troškova, ako ne i sve, na potrošače.

U tekstu su korištene informacije novinskih agencija AP, AFP i Reuters.

Uredba označava još jednu agresivnu promjenu druge administracije republikanskog predsjednika u načinu na koji savezna vlada postupa sa transrodnim osobama i njihovim pravima, ocjenjuje agencija AP.

Predsjednik je prošlog mjeseca izdao sveobuhvatnu naredbu kojom je pozvao saveznu vladu da definiše da postoje samo dva pola - muški ili ženski i da se to odrazi na zvaničnim dokumentima kao što su pasoši i politikama koje se sprovode u saveznim zatvorima.

Trump je tokom kampanje otkrio da je njegovo obećanje da će „muškarce držati podalje od ženskih sportova” odjeknulo izvan uobičajenih partijskih linija. Više od polovine birača koje je anketirao AP VoteCast reklo je da je podrška pravima transrodnih osoba u vladi i društvu otišla predaleko.

Pojačao je retoriku prije izbora, obećavajući da će se osloboditi „transrodnog ludila”, iako njegova kampanja nije ponudila mnogo detalja.

Uredba – čije potpisivanje se poklapa sa Nacionalnim danom devojaka i žena u sportu – obuhvata kako će njegova administracija tumačiti Title X, zakon koji je najpoznatiji po tome što je donio rodnu ravnopravnost u sportu i sprječavanju seksualnog uznemiravanja u kampusima.

„Ova uredba vraća pravičnost, podržava prvobitnu namjeru Title X i brani prava sportistkinja koje su cijeli život radile da se takmiče na najvišim nivoima”, rekla je Nancy Mace, republikanska članica Kongresa iz Južne Karoline.

Svaka administracija ima ovlaštenje da izda sopstvena tumačenja značajnog zakonodavnih akata.

Betsy DeVos, sekretarica za obrazovanje tokom Trumpovog prvog mandata, objavila je tumačenje Title X 2020, kojima je suzila definiciju seksualnog uznemiravanja i zahtijevala od koledža da istražuju tvrdnje samo ako su prijavljene određenim zvaničnicima.

Bidenova administracija je poništila tu politiku prošlog aprila odlukom koja je predviđala da će prava LGBTQ+ studenata biti zaštićena saveznim zakonom i obezbijediti nove garancije za žrtve seksualnih napada u kampusu. Politika se nije eksplicitno ticala transrodnih sportista. Ipak, više od pola tuceta država predvođenih republikancima odmah je osporilo novo pravilo na sudu.

Sve što Trump ima da kaže je: „Mi ćemo tumačiti uredbu na tradicionalan način”, rekao je Doriane Lambelet Coleman, profesor na Pravnom fakultetu Duke univerziteta.

Kako bi ova naredba mogla da utiče na transrodne sportista – čiji broj je nevjerovatno teško odrediti - nije izvjesno.

AP je 2021. izvijestio da u mnogim slučajevima države koje uvode zabranu za transrodne sportiste ne mogu da navedu slučajeve u kojima je njihovo učešće predstavljalo problem.

Kada su zakonodavci u državi Utah odbili veto guvernera Spencera Coxa 2022. godine, država je imala samo jednu transrodnu djevojku koja je igrala u K-12 sportovima koju bi zabrana pogođala. Nije regulisala učešće transrodnih dječaka.

Ipak, čini se da je stvarni broj transrodnih sportista gotovo nebitan. Svaki slučaj transrodne sportistkinje koja se takmiči – ili se čak veruje da se takmiči – privlači ogromnu pažnju, od Lije Thomas koji pliva za Univerzitet u Pennsylvaniji do odbojkaškog koledž tima San Josea.

Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice, rekao je da je zatražio od članica Evropske unije i drugih zemalja s fleksibilnim procedurama pomoći da ubrzaju svoja sredstva kako bi se ublažili efekti prekida američke pomoći.

"U suprotnom, suočavamo se s krizom novčanog toka koju ne možemo priuštiti", rekao je on u intervjuu u Briselu u srijedu. "Mi se bavimo situacijama koje spašavaju živote u kojima ne možemo predugo prekinuti pomoć."

Rekao je da su neke zemlje obećale ranije isplate i da on nastavlja apelirati za još novca.

Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti 20. januara, predsjednik Donald Trump naredio je sveobuhvatnu reviziju gotovo cjelokupne strane pomoći SAD-a kako bi osigurao da je u skladu s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu".

State Department je tada izdao nalog za obustavu rada za svu postojeću stranu pomoć i pauzirao novu pomoć.

Sjedinjene Države su daleko najveći donator Agencije za izbjeglice, UNHCR-a, koja pomaže milionima ljudi širom svijeta koji bježe od sukoba i progona.

Prošle godine, SAD su dale više od 2 milijarde dolara donacija UNHCR-u - oko 40% ukupnog iznosa koji je Agencija primila.

Nakon poteza SAD-a, Grandi je naredio smanjenje potrošnje UNHCR-a.

"Činjenica da su zamrznuli nekoliko stotina miliona dolara već dogovorenih isplata (značila je) da smo i mi morali da zamrznemo", rekao je on. "Zapravo ću sutra razgovarati sa svojim kolegama i nastaviti da preporučujem da budemo oprezni u vezi s ovim."

Nakon prvobitne odluke SAD-a, državni sekretar Marco Rubio izdao je daljnje naredbe kojima se dozvoljavaju izuzeća od zamrzavanja pomoći za spašavanje života i hitne pomoći u hrani.

Grandi je rekao da te poteze vidi kao pozitivne znake da nova administracija želi da nastavi humanitarnu pomoć.

Upitan da li je zamrzavanje već imalo utjecaja na operacije UNHCR-a na terenu, Grandi je rekao da to nije toliko pogođeno kao druge organizacije koje su se u potpunosti oslanjale na donacije SAD-a.

Međutim, rekao je da će, osim ako uskoro ne dođe do drugih sredstava, ograničenja koje je Agencija morala postaviti "vrlo brzo imati utjecaja".

"Mislimo da je u interesu Sjedinjenih Država da budu snažna humanitarna sila", rekao je Grandi. "Ovo je važno ne samo za ljude koji imaju koristi od toga, već i u smislu autoriteta, sigurnosti, kredibiliteta Sjedinjenih Država širom svijeta."

Dodik, koji je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kazao je da ranije visoki predstavnici nisu iznenada mijenjali zakone.

“Nego su posezali za pritiscima na parlament… Nikad bez rasprave u parlamentu pa kad oni ne mogu da se usaglase…”, rekao je Dodik.

Odgovarajući na pitanje da li je prije potpisivanja ukaza vjerovao da je Christian Schmidt donio odluku o navodnim izmjenama Krivičnog zakona po kojima je nepoštovanje njegovih odluka krivično djelo, optuženi je kazao da je bilo određenih određenih špekulacija i priča, ali da odluka nije bila objavljena u Službenom glasniku.

“Ja sam ukaz potpisao dan prije nego što je meni taj Službeni glasnik predočen”, rekao je Dodik i precizirao u nastavku svjedočenja da je to bilo nekoliko dana kasnije od stupanja na snagu.

Kazao je da uvijek konsultuje savjetnike iako se politikom bavi dugi niz godina. Kako je naveo, savjetnici koji su autoritet u oblasti prava i kojima vjeruje razložno su mu objasnili situaciju, te su ga upozorili da, po zakonodavstvu RS-a, može biti odgovoran ako ne potpiše ukaze, uz kaznu do 12 godina zatvora.

“Kao predsjednik, dužan sam da poštujem procedure, prije svega Ustav RS-a, koji je usaglašen sa Ustavom BiH”, rekao je Dodik.

Naveo je da dva zakona nije vratio jer je Vijeće naroda dalo saglasnosti i nije bilo protivljenja klubova.

“Da je bilo izraženo mišljenje bilo kog kluba, naravno da ja to ne bih potpisao”, kazao je Dodik.

Tokom trajanja postupka i pažnje date ovom slučaju, kako je dodao, tek sada je uvjeren da je postupio ispravno.

Dodik je optužen s Milošem Lukićem, bivšim vršiocem dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Na pitanje tužioca Nedima Ćosića da li u ovom trenutku smatra da su Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa i dalje na snazi i da se primjenjuju u RS-u, Dodik je kazao da ne zna.

“Svašta mislim, ali nije za priču”, rekao je optuženi.

Potvrdio je da je podnio krivičnu prijavu protiv sebe i još nekoliko desetina drugih lica, navodeći da je razlog bio da se pokaže apsurd.

Ćosića je interesovalo da li optuženi zna da su to bile početne prijave u ovom postupku, kao i da li je tačno da nije ispoštovao nijednu Schmidtovu odluku, te da li je bio jedan od predlagača spornih zakona. Sudija Sena Uzunović usvojila je prigovore Odbrana na ova pitanja. Kako je na početku objasnila, optuženi ne mora odgovarati na pitanja kojim bi se inkriminisao, kao i da unakrsna pitanja moraju biti u okviru pitanja koje je postavila Odbrana.

Nakon svjedočenja Dodika, učesnici u postupku su se izjasnili da nemaju novih prijedloga te je dokazni postupak okončan.

Za 19. februar zakazano je iznošenje završnih riječi.