U saopštenju američkog Sekretarijata se navodi da su uvedene sankcije protiv više kompanija, koje su dio ruske odbrambeno-industrijske baze i "i proizvode oružje koje se koristi u ruskom napadu na ukrajinski narod, infrastrukturu i teritoriju".

"Odluka da se 48 kompanija odsječe od zapadnih tehnoloških i finansijskih resursa imaće duboke i dugoročne posljedice po rusku odbrambeno-industrijsku bazu i njen lanac nabavke", navodi se u saopštenju.

Među sankcionisanim kompanijama su konglomerat "Tactical Missiles Corp", koji proizvodi pomorske sisteme i oružje, ukljućujući i raketu Kh-1 često korištenu tokom ruske ofanzive, i 28 povezanih firmi.

Na novom spisku su i proizvođači municije za rusku vojsku, civilnih i vojnih helikoptera, i bespilotnih letjelica za koje je Sekretarijat naveo da su se prvobitno koristili za nadzor, ali da se sada koriste za napade na ukrajinske snage.

Dodaje se i da su poslanici ruske Dume podržali napore Kremlja da naruši suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, uključujući i sporazume kojima se priznaje samo-proglašena nezavisnost "takozvanih Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike".

Sankionisana je i sama Duma kao enitet, a američke vlasti su ocijenile da donji dom ruskog parlamenta "koristi zakonodavna ovlaštenja da napada disidente i političke protivnike, remeti slobodan tok informacija i ograničava ljudska prava i osnovne slobode ruskih građana".

Vlada SAD je uvela sankcije i protiv Hermana Grefa, direktora Sberbanke i "bliskog saradnika" ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Novom rundom američkih sankcija obuhvaćeni i pripadnici ruske elite, članovi njihovih porodica i imovina - 17 članova odbora PJSC Sovkombanke, protiv koje su već uvedene sankcije, Genadij Timčenko, vlasnik Volga grupe i Transoila, njegova supruga Elena i kćerka Natalija Brauning, te Ksenija Frank, članica odbora Transoila i njen suprug Gleb, saopštio je američki državni sekretar Antony Blinken.

"Cilj Sjedinjenih Država je da sa partnerima i saveznicima, pogode srž kapaciteta Rusije da ratuje i izvrši agresiju protiv drugih zemalja, uključujući Ukrajinu. Nastavićemo da namećemo posljedice dok Putin ne okonča rat bez povoda protiv Ukrajine. Pozivamo one najbliže Putinu da javno osude ovaj hladnokrvni rat koji je izazvao nezamislivu smrt stotina civila, uključujući i djece, i najveću humanitarnu katastrofu u Evropi od Drugog svjetskog rata", poručio je Blinken u saopštenju.

U saopštenju Sekretarijata za finansije navodi se i da američke vlasti mogu da sankcionišu ruske transakcije povezane sa zlatom.

U Briselu, lideri G7 najavili su da uvode ograničenja na transakcije u zlatu ruske Centralne banke.

Prethodne sankcije protiv pripadnika ruske elite, centralne banke i ruskog predsednika nisu uticali na ruske zalihe zlata koje Putin akumulira nekoliko godina, prenosi agencija AP. Rusija ima oko 130 milijardi dolara u rezervama zlata, a Banka Rusije je objavila 28. februara da će nastaviti da kupuje zlato na domaćem tržištu dragocjenih metala.

G7 i Evropska unija također su objavili novi plan da dijele informacije i koordinišu odgovore da bi spriječili Rusiju da izbjegava posljedice sankcija koje su zapadne zemlje uvele od invazije 24. februara.

Sjedinjene Države i njihovi saveznici uveli su nekoliko rundi sankcija, uključujući i protiv najvećih kreditnih institucija i ruskog lidera, od kako su ruske snage prije mesec dana napale Ukrajinu, što je najveći napad na jednu evropsku državu od Drugog svjetskog rata.

Nije poznat termin sjednice.

Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri neustavna zakona. Među njima su zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.

Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti, te zakon o "stranim agentima", koji dodatno ograničava rad civilnog društva.

U utorak, 4. marta su i članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz kabineta Bećirovića.

Bećirović i Komšić ističu kako je potrebno da Predsjedništvo BiH sagleda najnovije unutrašnjopolitičke okolnosti u državi, imajući u vidu napade organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i dužnost državnih institucija da zaštite ustavni poredak Bosne i Hercegovine, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Ona je rekla da će krajem nedjelje objaviti koje proizvode će Meksiko ciljati, što možda ukazuje na to da se Meksiko i dalje nada deeskalaciji trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.

„Ne postoji motiv ili razlog, niti opravdanje koje podržava ovu odluku koja će uticati na naše ljude i naše nacije”, rekla je ona.

Carine koje je najavio Trump protiv Kanade i Meksika stupile su na snagu u utorak povećavajući rizik od osvete sjevernoameričkih saveznika Sjedinjenih Država.

Od 4. marta, uvoz iz Kanade i Meksika sada će se oporezovati po stopi od 25 odsto, a kanadski energenti podliježu uvoznim carinama od 10 odsto.

Američki predsjednik je takođe rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.

"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.

Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".

Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".

"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.

Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.

"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.

Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.

Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.

Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.

"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.

"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.

Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.

Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.

Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.

"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."