Sudar dvomotornog aviona Bombardier CRJ-701 i UH-60 Blackhawk u srijedu se dogodio iznad rijeke Potomac i letjelica je pala u vodu. 1982. i let Air Floride srušio se u Potomac i ubio 78 ljudi.

Evo nekih od najsmrtonosnijih nesreća komercijalnih aviona u SAD-u od katastrofe Air Floride prema izvještajima Nacionalnog odbora za sigurnost transporta:

— 12. februara 2009.: Avion kompanije Colgan Air srušio se u blizini Buffala u Njujorku, pri čemu su poginuli svi u avionu sa propelerom Bombardier DHC-8, uključujući 45 putnika, dva pilota i dvije stjuardese. Još jedna osoba na terenu je također umrla, čime je ukupan broj poginulih porastao na 50.

— 27. avgusta 2006.: Avion kompanije Comair srušio se prilikom polijetanja u Lexingtonu, Kentucky, nakon što je napustio pogrešnu pistu i izletio s kraja. Poginula su dva člana posade i 47 putnika.

— 12. novembra 2001: Neposredno nakon polijetanja, let American Airlinesa srušio se u stambeno područje Belle Harbor, New York. Svih 260 ljudi u avionu je poginulo.

— 11. septembar 2001: Skoro 3.000 ljudi je ubijeno dok je 19 otmičara al-Qaide preuzelo kontrolu nad četiri aviona, poslavši dva aviona u njujorški Svjetski trgovinski centar, treći u Pentagon u Arlingtonu u Virdžiniji, a četvrti u polje u zapadnoj Pensilvaniji. To je i dalje najsmrtonosniji teroristički napad u istoriji.

— 31. januara 2000.: Let Alaska Airlinesa srušio se u Tihi okean u blizini ostrva Anacapa u Kaliforniji. U nesreći su poginula 83 putnika i pet članova posade.

— 17. jula 1996.: Let Trans World Airlinesa srušio se u Atlantskom okeanu blizu East Morichesa, New York, na putu za Pariz, Francuska. Svih 230 ljudi u avionu je poginulo, a avion je uništen.

— 11. maja 1996.: Let Valujet Airlinesa srušio se u Everglades oko 10 minuta nakon polijetanja sa međunarodnog aerodroma u Majamiju. U nesreći je poginulo svih 105 putnika i pet članova posade.

— 31. oktobar 1994.: Let American Eagle u Roselawn, Indiana, srušio se, ubivši 64 putnika i četiri člana posade.

— 8. septembar 1994.: Let USAir-a se srušio dok je pokušavao da sleti u Pitsburg. U njemu je poginulo 127 putnika i pet članova posade. Avion je uništen od udara i požara.

— 19. jula 1989.: Let United Airlinesa doživio je kvar na motoru i srušio se dok je pokušavao sletjeti u Sioux City, Iowa, pri čemu je poginulo 110 putnika i jedan član posade.

— 16. avgusta 1987.: Let Northwest Airlinesa srušio se neposredno nakon polijetanja u Romulusu, Michigan, udarivši u rasvjetne stupove, objekat za iznajmljivanje automobila i tlo. U nesreći je poginulo 148 putnika i šest članova posade.

— 2. avgusta 1985.: Let Delta Air Linesa srušio se kada je prilazio slijetanju na međunarodni aerodrom Dallas Fort Worth tokom oluje s grmljavinom. Udario je u automobil i dvije cisterne za vodu a stradalo je 134 putnika i članova posade.

— 9. jula 1982.: Let Pan American World Airwaysa srušio se neposredno nakon polijetanja u blizini New Orleansa, Louisiana, i sudario se sa drvećem i kućama, pri čemu je poginulo 145 ljudi.

— 13. januara 1982.: Let Air Floride strmoglavio se u Potomac, ubivši 70 putnika i četiri člana posade. Ta nesreća je pripisana lošem vremenu.

Američki pritvorski objekat poznat je uglavnom po smještaju vojnih zarobljenika i osumnjičenih za terorizam, uključujući one koji su uključeni u napade 11. septembra i pripadnike talibana.

Njegovom naredbom bit će naloženo odjelima za odbranu i domovinsku sigurnost da pripreme američku pomorsku bazu za držanje 30.000 migranata, rekao je Trump.

“Neki od njih su toliko loši da čak ne vjerujemo da će ih zemlje zadržati jer ne žele da se vrate. Tako da ćemo ih poslati u Gvantanamo”, dodao je Trump. “Ovo će odmah udvostručiti naše kapacitete. I teško, teško je izaći iz njega.”

Trump je to objavio tokom događaja u Bijeloj kući tokom kojeg je potpisao zakon Laken Riley Act. Bio je to prvi zakon koji je potpisao u svom drugom mandatu. Prijedlog zakona, nazvan po 22-godišnjem studentu kojeg je prošle godine ubio venecuelanski imigrant bez dokumenata, ima za cilj proširenje mandata savezne vlade za pritvaranje imigranata koji su u zemlji ilegalno.

Nejasno je kako administracija to predlaže. Na pitanje novinara, sekretarka za unutrašnju sigurnost Kristi Noem rekla je da je to nešto na čemu Bijela kuća "radi, kako bi koristila resurse koje trenutno imamo tamo u Gvantanamu".

„Proći ćemo kroz proces“, rekla je ona, dodajući da administracija radi sa zakonodavcima na finansiranju. Nije ponudila nikakvu procjenu troškova.

Zvaničnik Bijele kuće, govoreći o pozadini, metodi koju američki zvaničnici često koriste kako bi ostali anonimni, rekao je za Glas Amerike da je Trump potpisao predsjednički memorandum o smještaju migranata u Gvantanamu.

Predsjednički memorandumi su manje formalni od izvršnih naredbi. Na primjer, ne moraju se predati Federalnom registru radi objavljivanja.

U srijedu kasno, Bijela kuća objavila je izvršni memorandum.

Trumpov najviši granični zbaničnik Tom Homan rekao je u srijedu da osoblje američke obalske straže koje je već dobilo zadatak da presreću ilegalne migrante na moru "može ih odvesti pravo u Guantanamo Bay".

Homan je rekao novinarima da su migranti tamo bili smješteni i ranije.

„Tako da ćemo samo proširiti postojeću logistiku centra za migrante kako bismo radili na tome“, rekao je.

Prema izvještaju Međunarodnog projekta za pomoć izbjeglicama iz septembra 2024., SAD su decenijama zatvarale migrante presretnute na moru u Centru za migrantske operacije u Guantanamu Bayu u uslovima sličnim zatvoru.

IRAP i drugi zagovornici prava na imigraciju pozvali su na hitno zatvaranje centra za migrante. Organizacija je također pozvala Kongres da istraži navodna kršenja ljudskih prava u ustanovi i pozvala je na okončanje operacija zadržavanja migranata posvuda.

Kasnije u srijedu, američki ministar odbrane Pete Hegseth nazvao je Guantanamo Bay "savršenim mjestom" za kriminalne migrante. Hegseth je za Fox News rekao da bi Guantanamo Bay također mogao privremeno zadržati druge imigrante bez dokumenata dok čekaju da budu vraćeni u svoje matične zemlje.

"To su ljudi koji su možda u tranzitu do svoje matične zemlje ili zemlje sigurne luke, i potrebno je malo vremena da se krene s tom obradom papira", rekao je, dodajući: "Bolje da budu zadržani na sigurnoj lokaciji, npr. Guantanamo Bay, koji je namijenjen i izgrađen za migrante, namijenjen je i izgrađen da ih drži daleko od američkog naroda.”

Prema medijskim izvještajima, imigracijska i carinska služba u prosjeku je dnevno hapsila 710 ljudi od četvrtka do ponedjeljka, što je više nego dvostruko više od dnevnog prosjeka od 311 zabilježenih u periodu od 12 mjeseci do septembra pod predsjednikom Joeom Bidenom.

Ako službenici ICE nastave sa ovim pritvorima, to bi premašilo prethodni rekord agencije postavljen za vrijeme administracije predsjednika Baracka Obame 2013. godine, kada je u prosjeku dnevno bilo 636 hapšenja.

Trumpova administracija je intenzivirala deportacije, a ICE redovno ažurira podatke o hapšenjima. Brza premještanja ponekad stvaraju izazove u određivanju gdje poslati deportirane, posebno kada određene zemlje odbijaju da ih prihvate.

Zatvaranje Guantanama

Demokratske administracije pod Obamom i Bidenom nastojale su da zatvore zloglasni logor. Izgradila ga je administracija George W. Busha u objektu američke pomorske baze Guantanamo Bay 2002. godine nakon američke invazije na Afganistan koja je počela ubrzo nakon napada 11. septembra 2001. godine.

Grupe za ljudska prava kažu da je Guantanamo simbol američkog nepoštovanja vladavine prava, jer su mnogi zatvorenici tamo držani bez optužbi ili suđenja.

Sue Hendrickson, predsjednica i izvršna direktorica organizacije Human Rights First, rekla je u izjavi da bi slanje migranata u Guantanamo stvorilo katastrofu za ljudska prava.

“Smještaj optuženih terorista u Gvantanamu bio je debakl. U proteklih 20 godina, američka vlada je zatvarala ljude koje nikada nije ni optužila da su poduzeli akciju protiv Sjedinjenih Država, a pritom i dalje ne sudi onima koji su vjerodostojno optuženi za teške zločine”, napisala je.

“Trumpova administracija može smatrati da je simbolika slanja migranata u Guantanamo mračno privlačna; njegov praktični rezultat bio bi više nepravde, rasipništva i samonanijetog gubitka kredibiliteta”, dodao je Hendrickson.

Na svom vrhuncu tokom Globalnog rata protiv terorizma, u pritvorskom objektu je bilo oko 680 zatvorenika. Prema podacima Pentagona, od 6. januara u objektu je bilo samo 15 pritvorenika.

Prije nego što je korišten za pritvaranje osumnjičenih za terorizam, američka pomorska ustanova je također korištena za smještaj migranata sa Kube i Haitija početkom 1990-ih, prema nestranačkoj istraživačkoj službi Kongresa.

"U jednom trenutku krajem 1994. godine, populacija migranata u mornaričkoj stanici približila se 45.000", navodi se u izvještaju CRS-a iz avgusta 2022. U izvještaju se navodi da su posljednji migranti otišli do kraja januara 1996. godine.

Jeff Seldin iz Glasa Amerike doprinio je ovom izvještaju.

Sa porukom "na korak do pravde", studenti u blokadi krenuli su oko 10 sati od Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u šetnju dugu više od sedamdeset kilometara.

FDU je bio prva ustanova koju su studenti blokirali 26. novembra, a povod je bio napad na studente i profesore ispred tog fakulteta, tokom odavanja pošte stradalima u novosadskoj nesreći.

Kako su objavili studenti u blokadi, akcija "15 minuta tišine" biće održana tokom pauze, ispred Kriminalističko-policijskog univerziteta u Zemunu.

Oko 16:15 trebalo bi da budu u Novoj Pazovi, gdje će takođe napraviti kraću pauzu, a odatle se uputiti ka Staroj Pazovi i tu duže odmoriti.

U 21:30 časova najavljen je dolazak u Inđiju, gdje će prenoćiti.

U petak, 31. januara, studenti će iz Inđije poći u 8 sati ujutru, a planirane su pauze kod skretanja za Maradik, kod Hrama Blage Marije na Čortanovačkom putu, u Sremskim Karlovcima i na Varadinskom mostu.

Dolazak u Novi Sad, ispred Železničke stanice na kojoj je 1. novembra 2024. godine poginulo 15 osoba, očekivan je oko 19.10.

Studenti su naveli da je satnica podložna promjenama, a građane pozvali da posjete sajt blokadnedonacije.rs, putem kog se mogu informisati o potrebnim donacijama za studente.

"Pozivamo sve građane koji su zainteresovani da nam se pridruže uz sopstvenu organizaciju neophodnih resursa. Vidimo se", dodaje se u objavi na Instagramu.

MUP obezbjeđuje šetnju

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u potpunosti će obezbjeđivati trasu šetnje studenata, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.

Saobraćaj na trasi biće obustavljen i preusmjeren, ispred i iza kolone biće raspoređeni pripadnici saobraćajne policije i odjeljenja za javni red i mir, kao i kola hitne pomoći i cisterna za vodu.

"Iako skup u pokretu nije prijavljen u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju, odnosno pet dana ranije, sinoć je na našu adresu stigao i-mejl u kojem se skup prijavljuje, što je veliki iskorak u komunikaciji sa organizatorima studentskih protesta, jer to do sada nije bio slučaj", naveo je Dačić.

On je ocijenio kako je to "u obostranom interesu", da bi MUP osigurao "bezbednost svih učesnika skupova, a pre svega studenata".

"Nadamo se da će takav slučaj biti i ubuduće”, naveo je Dačić u pisanoj izjavi.

Studenti organizuju još jednu akciju u petak - pozvali su bicikliste da 31. januara krenu istom trasom do Novog Sada i pridruže im se u blokadi mostova.

Protekla dva mjeseca, proteste predvode studenti koji u blokadi drže više desetina državnih fakulteta, a ključni zahtjev je utvrđivanje krivične i političke odgovornosti vlasti za nesreću u Novom Sadu.

Povodom tri mjeseca od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu novosadski studenti organizuju blokadu Varadinskog, Žeželjevog i Mosta slobode.

Poslije jednodnevne blokade beogradske Autokomande, koja je trajala od 10 sati u ponedeljak 27. januara do 10 sati u utorak 28. januara, studenti širom gradova Srbije nastavili su sa protestima i blokadama zgrada fakulteta i rektorata povodom tragedije na Glavnoj železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je zbog pada betonske nadstrešnice 1. novembra prošle godine poginulo 15 ljudi.

Zahtjevi studenata u blokadama su objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice, odbacivanje optužbi protiv uhapšenih i privedenih studenata, aktivista i građana na prethodnim protestima povodom tragedije u Novom Sadu, podnošenje krivičnih prijava protiv svih napadača na studente, profesore i građane i povećanje budžeta za fakultete za 20 odsto.

Predstavnici vlasti smatraju da su ispunili sve zahtjeve, dok studenti u blokadama ističu da nijedan od zahtjeva nije ispunjen u potpunosti. Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu više puta je objavio analize dokumentacije u kojima je taksativno navođeno koji papiri nedostaju ili nisu kompletni.

Jedan od povoda za ostavku premijera Miloša Vučevića je i posljednji napad na studente ispred stranačkih prostorija SNS u Novom Sadu, u noći između 27. i 28. januara. Napadači su tukli studente palicama i pesnicama. Studentkinja koja je tada teže povrijeđena primljena je u Univerzitetski klinički centar Vojvodine (UKCV) sa težim povredama.

U blokadama su najmanje 63 fakulteta pet državnih univerziteta, dva privatna fakulteta i četiri visoke strukovne škole.

Svojim potpisima su podržali studentske zahtjeve određen broj sudija Apelacionog suda u Beogradu, Privrednog apelacionog suda, Prvog osnovnog suda u Beogradu, Višeg suda u Beogradu, Osnovnog suda u Obrenovcu... kao i Advokatska komora Srbije koja je bila u trodnevnom štrajku. Akcijama, protestima i obustavom rada pružaju podršku i poljoprivrednici, pozorišta i druge kulturne ustanove i pojedinci.

Blokadama i obustavi nastave pridružili su se maturanti velikog broja gimnazija i srednjih stručnih škola. Pojedine srednje škole i gimnazije održavale su tokom raspusta javne časove na kojima su odavale poštu stradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.

Protestima i obustavama rada priključile su se i osnovne škole širom Srbije, nastavnici nezadovoljni dogovorom koji su reprezentativni sindikati napravili sa Vladom Srbije. Oprečni su podaci o osnovnim i srednjim školama u štrajku koje objavljuju resorno ministarstvo, s jedne i nereprezentativni sindikati i organizacije civilnog društva s druge strane. U međuvremenu, učitelji, nastavnici i profesori u štrajku svojim zahtjevima su pridodali i zahtjeve studenata.

Skupovi podrške studentima koji skoro tri mjeseca blokiraju fakultete i protestuju zahtevajući odgovornost za pogibiju 15 ljudi na Željezničkoj stanici u Novom Sadu održavaju se i u srpskoj dijaspori, u Evropi, Americi i Kanadi. Nedavno, održani su i u Vašingtonu, Čikagu, Bostonu, Los Anđelesu, Hjustonu, Torontu, Vankuveru... ali i po evropskim gradovima Milanu, Frankfurtu, Beču, Amsterdamu, Londonu.

U izveštaju su korišćeni pojedini materijali agencije Fonet i RTS-a