U tri kratka pasusa o Zapadnom Balkanu u dokumentu se navodi da će "nacionalistički lideri vjerovatno pogoršati napetost u svoju političku korist i spoljni akteri će ojačati i iskoristiti etničke razlike da povećaju ili zaštite svoj regionalni uticaj ili da osujete veću integraciju Balkana u EU ili euroatlantske institucije".
Podsjeća se da su "sukobi srpskih nacionalista i kosovskih vlasti 2023. godine doveli o smrti i povreda, uključujući povređivanje mirovnih snaga NATO-a".
Odmah zatim se ističe da "lider bosanskih Srba Milorad Dodik preduzima provokativne korake da neutrališe međunarodni nadzor u Bosni (i Hercegovini) i da obezbijedi, de facto, secesiju svoje Republike Srpske".
Na kraju odjeljka o Zapadnom Balkanu se navodi da bi "njegov postupak (Dodika) mogao podstaći vođe bošnjačkog (bosansko-muslimanskog) stanovništva da ojačaju sopstvene kapacitete da štite svoje interese i moguće da dovede do nasilnih sukoba koji bi mogli da nadvladaju snage za održavanje mira".
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), posljednje dvije godine pokušava da taj bosanskohercegovački entitet preuzme ingerencije države i uspostavi paralelne institucije, uz prijetnje da će RS napustiti Bosnu i Hercegovinu i tako zauvijek podijeliti zemlju.
Zbog svog "antidejtonskog djelovanja", Dodik je na listi sankcija Sjedinjenih Država i Velike Britanije.
Dodik je ranije izjavio da se ne boji američkih upozorenja i da će reagovati ako neko pokuša da prekrši Dejtonski sporazum, zaprijetivši pretvaranjem entitetske u državnu granicu.
Američka ambasada u Sarajevu upozorava na opasnost Dodikove separatističke politike, navodeći da ona "dovodi u opasnost evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine, njenu demokratiju i ekonomiju".
