Poslije Vornokove pobjede, demokrate će imati većinu od 51. mjesta u Senatu koji broji 100 članova, nakon što su prethodno obje stranke imale po 50 mjesta. To će demokratama donekle olakšati da potvrđuju Bajdenove kandidate za sudije i položaje u administraciji. Međutim, za usvajanje većine zakona i dalje je potrebna podrška republikanaca.
Vornokova pobjeda učvrstila je status Džordžije kao jedne od ključnih država na predsjedničkim izborima 2024. godine. Demokrate su protekle dvije godine pobijedile u tri trke za Senat u toj američkoj državi, u kojoj je nekada Republikanska stranka imala najveću popularnost, ali u kojoj je predsjednik Džo Bajden pobijedio 2020. godine.
Volkerov poraz predstavlja neuspjeh za bivšeg predsjednika Donalda Tuampa koji se ponovo kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju. Tramp je na proteklim kongresnim izborima podržao Volkera i desetine drugih istaknutih republikanskih kandidata, ali je imao pomiješane rezultate u tijesnim trkama.
Volkerovu kampanju opterećivao je niz optužbi, uključujući i tvrdnje bivših djevojaka - koje je negirao - da ih je ohrabrivao na abortus, iako je javno tražio da se prekid trudnoće proglasi nelegalnim.
Drugi krug izbora u Džoržiji, održan nakon što ni jedan kandidat nije osvojio 50 odsto glasova tokom prvog kruga 8. novembra, najskuplja je izborna trka ovogodišnjeg izbornog ciklusa u koju je utrošeno više od 400 miliona dolara. Prema finansijskim podacima, Vornok je imao jasnu prednost kada je riječ o novcu izdvojenom za kampanju.
Ovo je druga Vornokova pobjeda u drugom krugu izbora za dvije godine - mjesto senatora prvi put je osvojio u januaru 2021. godine.
Vornok je sveštenik u istorijskoj crkvi u Atlanti u kojoj je nekad propovjedao čuveni američki borac za ljudska prava Martin Luter King. I Vornok i Volker su Afroamerikanci.
Volker je optužio Vornoka da podržava politiku koja je dovela do rasta inflacije, a tokom kampanje je izražavao protivljenje učešću transrodnih osoba u ženskim sportovima.
Republikanci su na izborima za Kongres osvojili tijesnu većinu u Predstavničkom domu, ali se nisu ostvarila neka predviđanja o "crvenom talasu" odnosno ubjedljivim pobjedama republikanskih kandidata. Republikanska stranka takođe nije osvojila većinu u Senatu.
