Dvostranački napori da se SAD suprotstave ruskoj invaziji na nezavisnu istočnoevropsku naciju, uslijedili su pošto je Kongres podržao najavu američkog predsjednika Joea Bidena da će zabraniti uvoz ruske energije.

Milijarde dolara humanitarne i vojne pomoći za Ukrajinu, znatno iznad zahtjeva Bijele kuće, sada gotovo da su finalizirani od strane članova Kongresa, poslije višenedjeljnih pregovora. Taj paket je vjerovatno samo početak američke pomoći.

"Mislim da svijet mora da reaguje i pomogne tim izbjeglicama, a mi odobravamo paket za koji mislim da će biti samo početak", rekao je Adam Schiff, demokratski predsjednik Odbora za obavještajna pitanja Predstavničkog doma.

Ratne operacije Ukrajine dobile su podršku u utorak najavom da će Poljska poslati Ukrajini borbene avione MiG-29, ali američki zakonodavci su zabrinuti da birokratska odlaganja koče ostalu vojnu pomoć.

"Postoji snažan dogovor da se Ukrajina snabdijeva odbrambenim smrtonosnim oružjem koje im je potrebno. I to smo i uradili. Naši saveznici su to uradili. Zemlje su to uradile, bili smo prilično efikasni u slanju te vrste opreme Ukrajincima. Tako da me malo čudi zašto to traje toliko dugo u pogledu slanja aviona u Ukrajinu. Predsjednik Zelenski je jasno stavio do znanja da mu je to potrebno", rekao je demokratski senator Benjamin Cardin.

Victoria Nuland iz State Departmenta rekla je zakonodavcima da je Putinova odluka o invaziji izložila njegov narod oštrim sankcijama, eliminišući 30-ogodišnji napredak za nekoliko dana.

"Dok Putin pokušava da pretvori Ukrajinu u ruševine, on takođe pretvara Rusiju u zatvor. Kreditne kartice i bankomati su prestali da rade, kontrola kapitala nanosi veliku štetu, ponestaje uvozne hrane, tehnologije i druge robe. I posljednji ruski slobodni mediji su ugušeni, dok vlada rasipa novac koji pripada ruskom narodu da finansira svoj rat i održi vrijednost rublje", rekla je ona.

I dok će odluka o zabrani uvoza ruske energije imati uticaj na Amerikance, američki zakonodavci iz obje stranke pozdravili su Bidenovu odluku.

"Amerikanci su spremni da se žrtvuju da bi na neki način podržali ukrajinski otpor: hrabru, žestoku, smjelu odbranu demokratije, za koju Amerikanci imaju razumijevanja zbog naše sopstvene istorije”, rekao je Richard Blumenthal ​ demokratski senator. On dodaje da su takođe veoma važni koraci koje je moguće preduzeti, kako bi se smanjio rast cijena benzina.

Međutim, američki zakonodavci takođe nastavljaju da naglašavaju da se američka podrška ne proteže na direktno vojno angažovanje.

"Mislim da nijedna zemlja NATO-a, svakako ne naša, nije spremna da se direktno angažuje u sukobu sa Rusijom oko Ukrajine", navodi lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell​.

Očekuje se da će Kongres do kraja ove nedjelje usvojiti vladin zakon o potrošnji koji sadrži i novčana sredstva pomoći za Ukrajinu.

Njegova priča nije samo naučni uspjeh, već i svjedočanstvo o istrajnosti i predanosti.

Bavljenje fundamentalnim pitanjima fizike

Greljo se bavi fizikom izvan Standardnog modela. „Standardni model fizike elementarnih čestica predstavlja vrhunac naučnog redukcionizma, pristupa u kojem se priroda razumijeva kroz njene najelementarnije gradivne jedinice. Iako je ovo jedno od najvećih dostignuća savremene fizike, ono nije konačno poglavlje u knjizi zakona Svemira, jer ostavlja mnoga ključna pitanja neodgovorenima.”

Njegovi trenutni istraživački projekti uključuju razvijanje novih teorija koje nastoje objasniti temeljne misterije poput hijerarhije masa elementarnih čestica, prirode tamne materije te pitanjima hijerarhije masa elementarnih čestica i prirode tamne materije.

„Iako su ta pitanja ogromna, sama potraga za odgovorima održava moju znatiželju budnom”, kaže.

Rad na razvoju nauke u BiH

Greljo je i osnivač i prvi predsjednik Asocijacije za napredak nauke i tehnologije (ANNT).

„Osnovali smo ANNT s ciljem da Bosna i Hercegovina postane pristupačno mjesto za nauku i tehnologiju”, objašnjava Greljo.

Asocijacija danas okuplja više od stotinu istraživača širom svijeta i realizovala je brojne projekte, uključujući organizaciju naučnih skupova, promociju nauke i izradu strategija za razvoj istraživačke infrastrukture. Nedavno su, s ponosom dodaje, dobili prvi Horizon Europe projekat i organizuju školu umjetne inteligencije ovog ljeta.
Kroz ANNT, Greljo i kolege pokušavaju pomoći i razvoju nauke u Bosni i Hercegovini.

„Kroz česte diskusije pokušavamo iskoristiti naša šarolika iskustva da identifikujemo najbolje prakse. Shvatili smo da ne postoje idealni sistemi, ali i kako konstruktivno djelovati te promovisati dobre primjere iz različitih okruženja”, dodao je.

Od izbjeglištva do velike podrške mentora

Njegovo djetinjstvo je obilježeno ratnim traumama.

„Izbjegli smo iz Gacka 1992. godine i skrasili se u Mostaru, a nakon završene osnovne škole, srednjoškolsko obrazovanje nastavio sam u Sarajevu, gdje sam upisao fiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu Upravo tu se prvi put susreo s CERN-om na Školi fizike visokih energija. Ovaj događaj mu je, kako kaže, „uveliko oblikovao akademski put.”

Nakon diplomiranja, Greljo se preselio u Ljubljanu, gdje je na Institutu Jožef Stefan doktorirao iz fenomenologije Higgsovog bozona.

Slijedile su godine postdoktorskih istraživanja u Cirihu i Mainzu, a zatim i istraživačka pozicija na CERN-u kroz vrlo konkurentni program stipendija za naučnike iz zemalja koje nisu članice CERN-a.

„To iskustvo je bilo prekretnica u mojoj karijeri, koja me dovela do profesorskih pozicija u Bernu i Bazelu”, ističe Greljo.

Greljo s posebnom zahvalnošću govori o profesorima s Odsjeka za fiziku Univerziteta u Sarajevu – Kenanu Surulizu, Dejanu Miloševiću i svom mentoru Ilji Doršneru.

„Njihova podrška otvorila mi je vrata teorijske fizike”, kaže.

Kasnije su mu značajnu podršku pružili prof. Jernej Fesel Kamenik i Svjetlana Fajfer u Ljubljani, te Gino Isidori u Cirihu, kojeg naziva uzorom u predanosti istraživačkom radu.

Iako mnogima djeluje zastrašujuće studirati tako kompleksnu nauku kao što je fizika, ključ, prema Grelji, nije u težini već u motivaciji: „Ako imate želju razumjeti zakone prirode, to je sasvim dovoljan razlog da krenete ovim putem.”

Odliv mozgova ili prilika?

Dr. Admir Greljo vjeruje da odlasci mladih istraživača ne moraju biti isključivo negativni.

„Ako naučnici ostanu povezani sa svojom domovinom, njihovo iskustvo i saradnja mogu donijeti ogromne koristi. Ključ je u odgovornosti pojedinaca, ali i podršci države.”

Iako trenutno predaje u Švicarskoj, Greljo ostaje povezan s naučnim razvojem Bosne i Hercegovine – kroz projekte, mentorstvo i širenje međunarodnih mreža. Njegova priča pokazuje kako lična upornost i predanost mogu povezati male zemlje sa svjetskim naučnim tokovima.

To će biti njeno prvo samostalno pojavljivanje u javnosti otkako je ponovo postala prva dama 20. januara.

Zakon su predložili republikanski senator Ted Cruz i demokratska senatorica Amy Klobuchar i usvojen je u Senatu.

Melania Trump se pojavljuje kako bi iskazala podršku tom zakonskom prijedlogu koji tek treba da bude usvojen u Predstavničkom domu Kongresa, gdje republikanci imaju tijesnu većinu.

Na okruglom stolu će, osim senatora i prve dame, učestvovati i zagovornici prava na bezbjednost na interenetu, kao i žrtve osvetničke pornografije.

U prvoj Trumpovoj administraciji, Melania Trump je vodila inicijativu pod nazivom "Biti najbolji", čiji je fokus bio bezbjednost na internetu. Rekla je i da je zainteresovana da ponovo aktivira taj program.

Nije se mnogo pojavljivala u javnosti otkako je njen suprug ponovo došao na vlast.

Očekuje se da bude uz predsjednika kada se bude obraćao zajedničkoj sjednici Kongresa u utorak uveče.

Osumnjičeni, 40-godišnji Nijemac, uhapšen je na licu mjesta. Policija je blokirala i evakuisala uže gradsko područje nakon što je automobil prošao kroz pješačku šoping zonu, dok vlasti pokušavaju da utvrde "motiv počinioca".

U sličnim napadima u njemačkim gradovima od decembra je poginulo osam osoba, dok je u Mannheimu u maju prošle godine ubijen policajac u napadu nožem na jednom anti-islamskom skupu. Tada je povrijeđeno pet osoba, podsjeća agencija AFP.

Bezbjednost je bila jedna od glavnih tema na prošlomjesečnim izborima na kojima je pobijedila Hrišćansko-demokratska unija Friedricha Merza.

Incident je "jasan podsjetnik da moramo da uradimo sve da spriječimo takve zločine. Njemačka mora ponovo da postane bezbjedna zemlja", napisao je Merz na X-u.

Ministar unutrašnji poslova države Baden-Wurttemberg Thomas Strobl rekao je da je osumnjičeni za incident iz susjedne njemačke države i da policija pokušava da utvrdi šta se dogodilo.

Njemačke gradove je proteklih mjeseci potresao niz nasilnih napada, uključujući noževima i vozilima. Prošlog mjeseca je automobil uletio među okupljene na jednom sindikalnom skupu u Minhenu. Stradala je dvogodišnja djevojčica i njena majka. Policija je uhapsila 24-godišnjeg Afganistanca, osumnjičenog za napad.

U decembru, u napadu automobilom u Magdeburgu, poginulo je šest ljudi, a stotine ranjene. Policija je na licu mjesta uhapsila jednog Saudijca.

Vlasti u Njemačkoj su u stanju pripravnosti, s obzirom na to da je u ponedjeljak vrhunac njemačke karnevalske sezone.

Trump i potpredsjednik JD Vance sukobili su se u petak sa Zelenskim u Ovalnom kabinetu. Trump je optužio Zelenskog za nepoštovanje Sjedinjenih Država, rekavši da gubi rat i rizikuje da izazove Treći svjetski rat.

„Ono što se dogodilo u Bijeloj kući u petak, naravno, pokazalo je koliko će biti teško postići putanju poravnanja oko Ukrajine”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. „Kijevski režim i Zelenski ne žele mir. Oni žele da se rat nastavi.”

„Veoma je važno da neko natjera samog Zelenskog da promijeni svoj stav”, rekao je Peskov. „Neko mora natjerati Zelenskog da želi mir. Ako Evropljani to mogu, treba ih počastiti i hvaliti.”

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je desetine hiljada vojnika u Ukrajinu 2022. godine, što je izazvalo najveću konfrontaciju između Moskve i Zapada od dubina Hladnog rata.

Konflikt u i oko Ukrajine rastao je godinama prije njegove odluke. Rusija je zauzela ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine nakon što je promoskovski predsjednik svrgnut usred masovnih uličnih protesta u Kijevu. Separatisti koje podržava Rusija tada su počeli da se bore protiv ukrajinskih oružanih snaga u istočnom regionu Donbas.

Peskov je rekao da je Putin upoznat sa „događajem bez presedana” u Ovalnom kabinetu, dodajući da je on pokazao u najmanju ruku nedostatak diplomatskih vještina Zelenskog.

Zelenski je u nedjelju rekao da vjeruje da bi mogao spasiti svoj odnos s Trumpom, ali da Ukrajina neće ustupiti nikakvu teritoriju Rusiji kao dio mirovnog sporazuma.

Rusija trenutno kontroliše nešto manje od petine Ukrajine - ili oko 113.000 kvadratnih kilometara - dok je Ukrajina zauzela oko 450 kvadratnih kilometara Rusije u upadu u susjednu pokrajinu Kursk, prema ratnim kartama otvorenog izvora i ruskim procjenama.

Nakon sukoba u Ovalnom kabinetu, evropski lideri skočili su u odbranu Zelenskog. Na samitu u Londonu u nedjelju, britanski premijer Keir Starmer rekao je da su se složili da sastave ukrajinski mirovni plan koji će predstaviti Sjedinjenim Državama.

Starmer je također najavio novi britanski ugovor od 1,6 milijardi funti koji bi Ukrajini omogućio kupovinu 5.000 raketa za protuzračnu odbranu.

Odgovarajući na samit, Kremlj je rekao da je samit u Londonu pokušaj da se nastavi rat, a ne da se traži mir, ali je također ukazao na podjele između Evrope i Sjedinjenih Država.

„Vidimo da je počela fragmentacija kolektivnog Zapada”, rekao je Peskov.

„Ostaje grupa zemalja koja prije čini stranku rata, koja izjavljuje svoju spremnost da dodatno podrži Ukrajinu u smislu podrške ratu i osiguravanja nastavka neprijateljstava.”

Zapad i Ukrajina opisuju rusku invaziju 2022. godine kao otimanje zemlje u imperijalnom stilu.

Putin taj sukob tumači kao dio egzistencijalne bitke sa dekadentnim Zapadom za koji kaže da je ponizio Rusiju nakon pada Berlinskog zida 1989. proširenjem vojnog saveza NATO-a i zadiranjem u ono što smatra sferom utjecaja Moskve, uključujući Ukrajinu.

Peskov je rekao da će Rusija nastaviti dijalog sa Washingtonom o bilateralnim odnosima i da će nastaviti sa, kako Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini.

„To je fluidna situacija”, rekao je Lutnik za emisiju „Sunday Morning Futures” na Fox News-u.

„U utorak će biti carina za Meksiko i Kanadu. Tačno kakve su, to ćemo ostaviti predsjedniku i njegovom timu da pregovaraju”, rekao je.

Lutnickovi komentari bili su prvi pokazatelj da Trumpova administracija možda neće uvesti pune carine od 25 posto koje je najavio prošle sedmice na svu robu iz Meksika i neenergetski uvoz iz Kanade, tvrdeći da dva susjeda SAD-a još uvijek ne čine dovoljno da obuzdaju priliv ilegalnih droga u Sjedinjene Države.

Lutnick je rekao da su Meksiko i Kanada „odradili razuman posao” osiguravajući svoje granice sa Sjedinjenim Državama, iako smrtonosna droga fentanil i dalje ulazi u zemlju.

Trump je prvi put najavio carine prije mjesec dana, ali je potom odgodio njihov datum stupanja na snagu nakon što je meksička predsjednica Claudia Sheinbaum objavila da će poslati 10.000 vojnika na sjevernu granicu Meksika sa SAD-om kako bi obuzdala protok narkotika, a kanadski premijer Justin Trudeau je rekao da će imenovati glavnu osobu za borbu protiv fentanila.

Trump također dodaje još jednu carinu od 10% na kinesku robu u utorak, udvostručavajući carine od 10% koje je uveo 4. februara. Trump je okrivio Kinu kao izvor krijumčarenja fentanila u SAD.

Najavljujući nove carine prošle sedmice, Trump je rekao: „Droga još uvijek ulazi u našu zemlju iz Meksika i Kanade na vrlo visokim i neprihvatljivim nivoima. Veliki postotak ovih lijekova, većina njih u obliku fentanila, proizvodi se i isporučuje iz Kine.” On je to komentirao na svojoj platformi Truth Social.

Ekonomisti kažu da će carine koje Trump nameće vjerovatno povećati maloprodajne cijene za potrošače i troškove materijala za preduzeća. Meksiko, Kanada i Kina su tri najveća nacionalna trgovinska partnera sa SAD-om, iako je Evropska unija veća od sve tri pojedinačno.

Trump je, na svom prvom sastanku kabineta u novom predsjedničkom mandatu prošle nedjelje, rekao da će „vrlo brzo” objaviti carinu od 25% na izvoz EU u SAD.

Tvrdio je da je EU „formirana [1993.] da bi ekonomski zeznula Sjedinjene Države“.

Dok je Trump signalizirao novu carinu na robu koja se šalje u SAD, EU je obećala da će odgovoriti „čvrsto i odmah” na „neopravdane” trgovinske barijere i sugerirala da će uvesti vlastite carine na uvoz iz SAD-a ako Trump nastavi sa svojim.