Najnovije
Šta slijedi nakon "cyber sastanka" Biden-Putin

Stručnjaci za cyber bezbjednost analizirali su transkripte sa konferencija za novinare u srijedu u Ženevi kako bi utvrdili da li će samit SAD-Rusija donijeti stvarni napredak u zaustavljanju talasa visokih napada upotrebom ransomwarea (vrsta virusa kojim hakeri preotimaju kontrolu nad sistemima i datotekama i prisiljavaju vlasnika da plaća otkupninu kako bi mogao da nastavi poslovanje). Za većinu je odgovor: Prerano je za reći.
Uoči sastanka između predsjednika SAD Joea Bidena i ruskog predsjednika Vladimira Putina, cyber napadi koji za cilj imaju otkupninu, a koji su dolazili iz Rusije, pojavili su se kao kritično pitanje nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država.
Zabrinutost zbog navodne uloge Rusije u tim napadima porasla je nakon što su kriminalci-otkupljivači za koje se vjeruje da imaju sjedište u Rusiji provalili računarsku mrežu "Colonial Pipeline" - najvećeg sistema cjevovoda za prečišćene naftne derivate u SAD - i giganta za preradu govedine JBS.
Biden je obećao da će se suprotstaviti Putinu zbog ransomwarea. Ali iako sa samita nije proizašao napredak u vezi sa cyber bezbjednošću, dvojica lidera složila su se da započnu konsultacije oko tog pitanja.
Cyber konsultacije
Stručnjaci iz dvije zemlje imaće zadatak da rade na "konkretnom razumijevanju onoga što je zabranjeno" i da prate cyber napade koji potiču iz bilo koje zemlje, rekao je Biden.
Šta će to podrazumijevati, ostaje da se vidi, ali stručnjaci za cyber bezbjednost kažu da će razgovore vjerovatno voditi radne grupe sastavljene od zvaničnika nižeg nivoa iz Bidenove administracije i njihovih ruskih kolega.
Šesnaest izuzetaka
Biden je rekao da je Putinu predao spisak od 16 sektora kao što su energetika i vodosnabdijevanje za koje SAD insistiraju da su izvan sfere podložne napadima. Oni su određeni kao kritični infrastrukturni sektori prema predsjedničkoj direktivi iz 2013.
"Govorio sam o prijedlogu da određena kritična infrastruktura ne smije biti podložna napadima, tačka - cyber ili bilo kojim drugim sredstvima", rekao je Biden novinarima.
Pored sistema za snabdijevanje energijom i vodom, lista uključuje informacionu tehnologiju, zdravstvenu zaštitu i javno zdravlje, kao i hranu i poljoprivredu - što je sve bilo meta cyber napada u posljednjih nekoliko godina.
Nema razmjene cyber kriminala
Uoči samita, Putin je predložio razmjenu traženih hakera sa SAD. Biden je u početku odgovorio rekavši da je "otvoren" za tu ideju, ali je Bijela kuća kasnije pojasnila da je predsjednik samo predložio da cyber kriminalci treba da odgovaraju u obje zemlje.
Biden i Putin nisu rekli da li su razgovarali o ideji razmjene počinilaca zločina i ostalo je nejasno kako će dvije strane sarađivati u vezi sa napadima napada na cyber bezbjednost koji dolaze iz bilo koje od dvije zemlje, ali ne uključuju direktno vlade.
Govoreći na odvojenoj konferenciji za štampu nakon sastanka sa Bidenom, Putin je tvrdio da je Rusija pružila "iscrpne" odgovore na američke zahtjeve za informacijama o 10 odvojenih napada na cyber bezbednost, ali nije "dobila ni jedan odgovor" na svojih 45 upita upućenih SAD.
John Demers, odlazeći šef Odsjeka za nacionalnu bezbjednost Sekretarijata za pravosuđe, rekao je da, iako su SAD u prošlosti tražile od Rusije informacije o cyber kriminalcima, potpuno su odustale od traženja saradnje.
"Mislim da smo danas stigli do faze kada ima vrlo malo smisla za to", rekao je Demers na događaju u utorak koji sponzoriše medijska kompanija iz javnog sektora, CyberScoop.
Biden je rekao da će se o Rusiji suditi prema njenim postupcima.
"Naravno, princip je jedno", rekao je predsjednik. "To mora biti potkrijepljeno praksom. Odgovorne zemlje moraju da preduzmu mjere protiv kriminalaca koji na njihovoj teritoriji sprovode aktivnosti upotrebom ransomwarea".
Američka cyber ofanziva
Biden je rekao da je, iako tokom sastanka koji je trajao oko tri sata nije uputio prijetnje, jasno stavio do znanja da će biti posljedica ruskih akcija, rekavši Putinu: "Ako vi učinite to, mi ćemo učiniti ovo".
Posljednjih godina SAD su znatno ojačale svoje ofanzivne cyber mogućnosti. Cyber komanda Sjedinjenih Država ima zadatak da sprovodi operacije u cyber prostoru protiv zlonamjernih inostranih aktera. Kao dio ofanzivne cyber operacije, Cyber komanda može da blokira pristup mete internetu, da uništiti njene baze podataka ili srušiti čitavu računarsku mrežu grupe.
"Ukazao sam mu da imamo značajne cyber sposobnosti i on to zna", rekao je Biden o Putinu. "Ne zna tačno šta je to, ali je značajno".
U 2018. godini, američka cyber operacija blokirala je pristup Internetu Agenciji za istraživanje, ruskoj farme trolova.
Prošle godine, Cyber komanda, zajedno sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, izvela je cyber operaciju protiv hakera koji rade za iranski Korpus revolucionarne garde, nakon što su američkim glasačima poslali prijeteće mailove kako bi podrili povjerenje u predsjedničke izbore u novembru.
See all News Updates of the Day
NASA i SpaceX poslali novu posadu na svemirsku stanicu kako bi izvukla zaglavljene astronaute

Zamjenska posada za Međunarodnu svemirsku stanicu lansirana je kasno u petak, otvarajući put za povratak kući Butcha Wilmorea i Suni Williams, dvoje NASA-inih astronauta koji su morali ostati na svemirskoj stanici devet mjeseci.
Raketa SpaceX Falcon 9 poletjela je u 19:03 iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy na Floridi sa članovima posade-10, koju čini članovi NASA-e Anne McClain i Nichole Ayers, Japanac Takuya Onishi i Rus Kiril Peskov. Posada je dio rutinske šestomjesečne rotacije.
Očekuje se da će Posada-10 i svemirski brod Dragon stići do svemirske stanice danas oko 23:30.
Na Zemlju će se, uz Wilmorea i Williamsa, vratiti NASA-in astronaut Nick Hague i ruski kosmonaut Aleksandar Gorbunov. Njihov povratak zakazan je za srijedu, kako bi se omogućio susret dvije posade kako bi prethodna posada informirala novi tim.
Wilmore i Williams stigli su na Međunarodnu svemirsku stanicu u junu 2024. i očekivali su da će ostati u svemiru oko 10 dana. Ali njihov povratak je odgođen zbog mehaničkih problema s njihovom svemirskom letjelicom, koja je nakon sedmica rješavanja problema poslana nazad na Zemlju bez njih. Njihov povratak je stalno odlagan zbog drugih tehničkih kašnjenja.
G7 poziva Rusiju da prihvati primirje ili se sučeli s novim sankcijama

Najviši diplomati iz Grupe sedam vodećih svjetskih demokracija pozvali su upetak Rusiju da pristane na prekid vatre koji su predložile SAD u rusko-ukrajinskom ratu.
"Pozvali smo Rusiju da uzvrati pristankom na prekid vatre pod jednakim uvjetima i njegovom potpunom provedbom", rekli su diplomati u zajedničkoj izjavi s razgovora u Kanadi. “Razgovarali smo o nametanju dodatnih kaznenih mjera Rusiji u slučaju da takav prekid vatre ne bude dogovoren, uključujući daljnje sankcije, ograničenja cijena nafte, kao i dodatnu potporu Ukrajini i druga sredstva.”
Bijela kuća je priopćila da je posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u četvrtak.
"Svi ministri vanjskih poslova G7 slažu se s američkim prijedlogom o prekidu vatre koji podržavaju Ukrajinci", a fokus je sada na odgovoru Rusije, rekla je u petak kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly.
Dodala je: "Lopta je sada na ruskom terenu kada je u pitanju Ukrajina."
Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy ponovio je ovo mišljenje, rekavši: “Postoji jedinstvo da je sada vrijeme za prekid vatre bez uvjeta. Ukrajina je jasno izrazila svoj stav. Sada je na Rusiji da to prihvati.”
Lammy je također istaknuo da se formira "koalicija voljnih" kako bi Ukrajini osigurala potrebni "sigurnosni okvir" i mehanizme nadzora za podršku primirju.
Zajednička izjava G7 dolazi nakon što je Kremlj rekao da još mnogo toga treba učiniti na ukrajinskom dogovoru o prekidu vatre, signalizirajući svoju nevoljkost da u potpunosti podupre prijedlog SAD-a.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putin još uvijek čeka odgovore nakon što je postavio nekoliko pitanja o provedbi primirja.
U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy odbacio je Putinov odgovor kao "namjerno" postavljanje uvjeta koji kompliciraju i "odugovlače proces".
“Bezuvjetni 30-dnevni privremeni prekid vatre prvi je ključni korak koji bi nas mogao značajno približiti pravednom i trajnom miru”, napisao je Zelenskyy u srijedu u objavi na platformi društvenih medija X.
Razgovori G7 u Charlevoixu u Quebecu okupili su ministre iz Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država.
Stajalište Kine
Iza zatvorenih vrata, ministri vanjskih poslova G7 također su raspravljali o ulozi Kine u globalnoj sigurnosti, stabilnosti za regije Indijskog i Tihog oceana i pomorskoj sigurnosti.
U petak su ministri održali sjednicu usredotočenu na strateške izazove koje predstavljaju Kina, Sjeverna Koreja, Iran i Rusija. Mnogi vanjskopolitički analitičari i vojni dužnosnici nazivaju ove četiri nacije "osovinom stvaranja nemira", opisujući njihovu rastuću protuzapadnu suradnju.
U zajedničkom priopćenju G7 stoji da je skupina i dalje "zabrinuta zbog kineskog vojnog nagomilavanja i kontinuiranog, brzog povećanja kineskog arsenala nuklearnog oružja". Pozvali su Kinu "da se uključi u rasprave o strateškom smanjenju rizika i promovira stabilnost kroz transparentnost".
Ministri vanjskih poslova G 7 također su potvrdili svoju ozbiljnu brigu zbog situacije u Istočnom i Južnom kineskom moru, snažno se protiveći bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo, osobito silom ili prisilom.
Članovi G7 također su naglasili važnost mira i stabilnosti diljem Tajvanskog tjesnaca, ponavljajući svoje protivljenje bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo silom ili prisilom.
Potencijalni prekid vatre u rusko-ukrajinskom ratu mogao bi utjecati na prisutnost SAD-a u Indo-Pacifiku, jer dužnosnici i analitičari sugeriraju da bi okončanje sukoba omogućilo Washingtonu da preusmjeri resurse prema rješavanju izazova u toj regiji.
“Ne mislim da je beskonačan, tekući sukob u Europi ili Ukrajini dobar za indo-pacifičku regiju. To odvraća velik dio svjetske pozornosti, vremena i resursa s područja u kojima i dalje vidimo sve veće prijetnje”, rekao je Rubio za Glas Amerike ranije ovog tjedna tijekom brifinga u vojnom zrakoplovu.
"Na mnogo načina, mogli bismo provoditi još više vremena fokusirani na Indo-Pacifik ako nekako možemo donijeti mir na europski kontinent", rekao je tada američki državni sekretar.
Nobilo za Glas Amerike: Odazvao bih se Dodikovom pozivu da ga branim, ako bude uhapšen

Hrvatski advokat Anto Nobilo za Glas Amerike je kazao da bi se, ukoliko predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik to bude htio, odazvao pozivu kao njegov branitelj. Smatra da niko neće pokušati uhapsiti Dodika, jer bi u tom slučaju, kako je rekao, došlo do oružanog sukoba.
Milorad Dodik ne priznaje Sud i Tužilaštvo BiH i zato se neće upuštati u taj novi postupak, kazao je Dodikov advokat Anto Nobilo za Glas Amerike, ističući kako Milorad Dodik smatra da se na njega taj postupak ne odnosi, te samim tim neće sarađivati, neće odlaziti na sud, neće primati pozive, te neće imenovati ni branitelja.
Dodao je i da je u BiH na sceni velika ustavno-pravna kriza, možda najveća od završetka rata u BiH. Istakao je kako će uložiti žalbu na prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora, i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Na pitanje hoće li se odazvati pozivu da brani predsjednika bh.entiteta RS Milorada Dodika ukoliko bude uhapšen, Nobilo je kazao, da ukoliko bi Dodik to htio, on bi se odazvao pozivu kao njegov branitelj. Dodao je kako ipak smatra da niko neće pokušati na silu uhapsiti Dodika, jer bi, kako kaže, u tom slučaju došlo do oružanog sukoba, i neko bi mogao nastradati.
Nobilo: "Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH"
"U Bosni treba smiriti situaciju. Ovo je velika ustavno-pravna i politička kriza i to treba rješavati političkim putem. Sasvim je pogrešno krivično pravnom represijom i silom rješavati političke probleme", rekao je Nobilo za Glas Amerike.
Hrvatski advokat je istakao kako do sada nije imao sličan slučaj.
"Ovo je najmanje krivično pravni slučaj, ovo je slučaj sa velikim političkim nabojem. Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH. U ovom slučaju se proučava i međunarodno javno pravo. Proučio sam Dejton, funkcioniranje PIK, visokog predstavnika, sve su to međunarodno pravne kategorije koje nikad ranije nisam upoznao, koje odvjetnik u pravilu nikada i ne poznaje. Ovo je neponovljivo iskustvo, ovo je miješanje politike i prava, a kada se to dvoje miješa, tu vam pravo nastrada, jer je uvijek politka jača od prava, barem ovdje na Balkanu", zaključio je Nobilo u razgovoru za Glas Amerike.
Trump sa čelnikom NATO-a: Putinova izjava obećavajuća, ali nepotpuna

Mnogo detalja konačnog sporazuma je razmotreno, kazao je predsjednik Trump, dodajući da ćemo sada vidjeti da li je Rusija spremna, a ako nije, kako je rekao, biće to veoma razočaravajući trenutak za svijet.
Američki predsjednik Donald Trump ocijenio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin dao, kako se izrazio, vrlo obećavajuću izjavu o mogućem prekidu vatre u Ukrajini.
Dodao je, međutim, i da Putinova objava nije bila potpuna, tokom susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Ovalnom uredu Bijele kuće.
„Volio bih da se sretnem ili da razgovaram sa njim. Ali, dogovor o prekidu vatre moramo brzo da završimo”, poručio je Trump povodom Putinovog stava da je Rusija saglasna sa mirovnim prijedlogom Sjedinjenih Država – ali je potrebno razjasniti detalje.
Američki predsjednik, čiji je specijalni izaslanik Steve Witkoff stigao u Moskvu na razgovore o ratu Rusije i Ukrajine, istakao je da bi za svijet bilo veoma razočaravajuće ukoliko bi ruska strana odbacila mirovni plan.
„Mnogo detalja konačnog sporazuma je razmotreno. Sada ćemo vidjeti da li je Rusija spremna. Ako nije - biće to veoma razočaravajući trenutak za svijet“, rekao je Trump.
Takođe, nagovijestio je i mogućnost pregovora za ostvarivanje dugoročnijeg mira nakon primirja dvije strane, uključujući i o dijelu okupirane teritoriju koju bi Ukrajina potencijalno prepustila Rusiji.
„Nismo napamet radili. Sa Ukrajinom smo razmatrali dijelove teritorije koji bi bili sačuvani i izgubljeni”, rekao je Trump – pominjući i da se radi o elektrani koju nije imenovao.
Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi koju trenutno kontroliše Rusija, nalazi se na prvoj liniji fronta.
Ukrajina se tokom pregovora u Saudijskoj Arabiji, održanim u utorak, saglasila sa jednomesečnim prekidom vatre. Dogovoru je prethodio neuspješan susret ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući, koji je prerastao u raspravu i nije zaključen potpisivanjem sporazuma dvije strane o rijetkim metalima i mineralima.
Trump ponovio stav o Grenlandu
Osim komentara o Rusiji i Ukrajini, predsjednik Trump je ponovio nastojanja u vezi sa pripajanjem Grenlanda Sjedinjenim Državama.
Ponovio je da je to u interesu međunarodne bezbjednosti.
„Mislim da će se to dogoditi“, rekao je Trump – ukazavši da bi čelnik NATO-a Rutte mogao biti važan činilac u tom procesu.
„Mark, to je potrebno za međunarodnu bezbjednost, postoji mnogo onih koji krstare obalom i potrebno je da budemo oprezni”, obratio se Trump čelniku NATO-a aludirajući na interesovanje Kine i Rusije za arktički region.
Rutte je rekao da neće biti uključen u pitanja o tome da Grenland postane dio Sjedinjenih Država.
“Ne želim da uvlačim NATO u to”, rekao je generalnim sekretar Alijanse – ukazavši da je Trump u pravu kada je riječ o situaciji na krajnjem sjeveru Evrope i Arktiku.
„Kinezi koriste te rute. Znamo da se Rusi ponovo naoružavaju. Imamo manjak ledolomaca. Saradnja sedam država pod vođstvom Sjedinjenih Država je važna da bi se obezbijedio taj region i dio svijeta”, rekao je Rutte.
Putin: Rusija se složila sa američkim prijedlozima, ali treba razjasniti detalje

Rusija je rekla da neće prihvatiti mirovne snage iz bilo koje članice NATO-a da nadgledaju buduće primirje.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin kaže da se Rusija složila sa prijedlozima SAD za prekid vatre u Ukrajini, ali da će svaki prekid vatre morati da se bavi osnovnim uzrocima sukoba i da je potrebno razjasniti mnoge detalje.
„Slažemo se sa prijedlozima za prekid neprijateljstava“, rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare u Kremlju poslije razgovora sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.
„Ali polazimo od toga da ovaj prekid treba da bude takav da bi doveo do dugoročnog mira i otklonio izvorne uzroke ove krize", rekao je Putin.
Ruske snage napreduju od sredine 2024. i kontrolišu skoro petinu teritorije Ukrajine, tri godine nakon rata za koji je američki predsjednik Donald Trump rekao da će ga zaustaviti.
Putin je zahvalio Trumpu na naporima da okonča rat.
„Sama ideja je korektna i mi je svakako podržavamo, ali postoje pitanja o kojima treba da razgovaramo. I mislim da treba da razgovaramo i sa našim američkim kolegama“, naveo je Putin i rekao da bi mogao da pozove Trumpa da razgovara o tom pitanju.
„Podržavamo ideju da se ovaj sukob okonča mirnim putem", naveo je Putin.
On je takođe zahvalio liderima Kine, Indije, Brazila i Južne Afrike na plemenitoj misiji da okončaju borbe sa žrtvama, što signalizira potencijalnu umiješanost tih zemalja u sporazum o prekidu vatre.
Rusija je rekla da neće prihvatiti mirovne snage iz bilo koje članice NATO-a da nadgledaju buduće primirje.
Specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff doputovao je u Moskvu. Američki pregovarači stigli su u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za 30-dnevni prekid vatre u borbama između Rusije i Ukrajine.
Prije ovoga u Saudijskoj Arabiji su održani američko-ukrajinski razgovori, tokom kojih je Kijev pristao na američki prijedlog o prekidu vatre, ali je Moskva zatražila od Washingtona da dostavi detalje sporazuma.
„Pregovarači su stigli i sastanci su planirani“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Sekretarka za štampu Bijele kuće Caroline Leavitt potvrdila je razgovor između Waltza i Ushakova. Nije isključila da će predsjednik Trump pozvati Vladimira Putina.
Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da će zemlje koje rasporede mirovne snage u Ukrajini ući u direktan oružani sukob sa Moskvom, na šta će dobiti odgovor svim raspoloživim sredstvima.
„Za nas je apsolutno neprihvatljivo da u Ukrajini stacioniramo jedinice oružanih snaga drugih država pod bilo kojom zastavom, bilo da je to strani kontinent, vojne baze, neke mirovne operacije. Sve će to značiti umiješanost ovih zemalja u direktan sukob sa našom zemljom, na šta ćemo odgovoriti svim raspoloživim sredstvima“, rekla je Zaharova na brifingu.
Ukrajina je od evropskih saveznika zatražila da po okončanju sukoba stacioniraju vojne kontingente na njihovoj teritoriji radi zaštite od budućih napada Rusije. Francuska i Velika Britanija ponudile su raspoređivanje mirovnih snaga.
Trump je izrazio optimizam da će američki pregovarači moći da posreduju u prekidu vatre, uprkos tome što Kijev i Moskva skoro svakodnevno izvode vazdušne napade. Državni sekretar Marco Rubio rekao je poslije razgovora sa Ukrajinom u Džedi da će Sjedinjene Države odmah nastaviti vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom.