Biden je u razgovoru za američku televiziju ABC potvrdno odgovorio na postavljeno pitanje: „Da li ruskog predsjednika Putina smatrate ubicom?“
Taj slijed događaja doprinio je dodatnim diplomatskim trzavicama među zemljama koje iza sebe imaju višedecenijsko naslijeđe komplikovanih odnosa. U posljednjoj deceniji karakterišu ih brojni sporovi – od kojih su najznačajnije američke tvrdnje o ruskom miješanju u predsjedničke izbore 2016. i 2020. godine.
Prva ruska reakcija na stavove o Rusiji i ruskom predsjedniku koje je u intervjuu iznio Biden bila je povlačenje na konsultacije u Moskvu ruskog ambasadora u Vašingtonu Anatolija Antonova.
Nakon toga dva puta se oglašavao i sam Putin. Prvo je ocijenio da Bidenove primedbe odražavaju prošlost i probleme Sjedinjenih Država uporedivši odgovor američkog predsjednika na pitanje smatra li ga ubicom sa, kako je označio, rimom kojom se često koristio tokom igre u detinjstvu koja glasi: "Nazivi (imena) kojima me označavaš određuju tebe".
Međutim, ubrzo potom Putin je za rusku državnu televiziju rekao da je sa Bidenom spreman da održi, kako ih je označio, javne razgovore i to u petak, tekuće, ili ponedeljak - naredne sedmice.
„Spreman sam da razmatramo pitanja bilateralnih odnosa sa Sjedinjenim Državama, kao i druge teme poput regionalnih konflikata“, poručio je Putin.
Ne djeluje, međutim, da se Bijela kuća u skorije vreme priprema za takav vid samita.
"Predsjednik Biden je već razgovarao sa predsednikom Putinom. Često smo u kontaktu sa ruskim liderima, ali za sada ne bih imala šta da vam kažem o nekim budućim susretima", rekla je Džen Psaki na brifingu za novinare u Bijeloj kući.
Neke od tačaka sporenja dvije strane su nelegalna ruska aneksija ukrajinskog poluostrva Krim, preko angažmana Rusije tokom sukoba u Siriji, globalne kampanje plasiranja lažnih vijesti i dezinformacija, hakovanja računarskih sistema američkih federalnih agencija, pritvaranja i zatvorske kazne opozicionaru Alekseju Navalnom, do navoda obavještajnog izvještaja, sa kog je skinuta oznaka tajnosti, po kom je ruski predsjednik Putin odobrio aktivnosti koje bi pomogle bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu da pobijedi na američkim predsjedničkim izborima novembra 2020.
„Prolazili smo već kroz periode u kojima se situacija zaoštravala“, primjećuje u razgovoru za ruski servis Glasa Amerike Dejvid Kremer stručnjak za oblasti ljudskih prava i diplomatije sa Međunarodnog univerziteta na Floridi.
„Mislim da je predsjednik Biden bio u pravu. Dao je direktan odgovor za razliku od bivšeg predsjednika Trumpa, koji je na pitanje o Putinu, odgovorio da ni američka strana nije u potpunosti nevina“, rekao je Kremer.
Drugačije viđenje nudi Endrju Kučins, stručnjak nevladinog Centra za strateške i internacionalne studije. On smatra da je Rusija, odlukom o povlačenju ambasadora, poslala snažnu diplomatsku poruku.
Takođe, Kučins uviđa da je Bidenu prilikom odgovora na konkretno postavljeno pitanje o Putinu – nedostajalo diplomatske suzdržanosti.
“Odgovor na to pitanje je bio neprimjeren. Da sam bio na mjestu predsjednika odgovorio bih nešto u smislu – koliko je poznato gospodin Putin nikoga lično nije ubio. A kada se radi o tome da li je naredio ubistva drugih – nisam u dobroj poziciji o tome da sudim”, rekao je Kučins za ruski servis Glasa Amerike.
“Najbolji način za razrešenje ovog pitanja bio bi privatni telefonski razgovor dvojice zvaničnika – što nije nešto što bi trebalo da završi u medijima. To bi, u tišini, trebalo da reše dvojica predsednika. Nije nešto što bi trebalo da završi na naslovnici ‘New York Timesa’, smatra Kučins.
Osim opaske koja je uzburkala međunarodnu javnost Biden je tokom intervjua, govoreći o navodima o miješanju u proces američkih predsjedničkih izbora 2020, istakao da će Vladimir Putin uskoro platiti cijenu za to – ne precizirajući šta to konkretno znači.
Majkl Karpenter, bivši zvaničnik Pentagona i sadašnji direktor Pen Biden centra, podsjeća da je aktuelni predsjednik slične istupe imao i dok je bio u kampanji uoči izbora prošlog novembra.
“Predsjednik Biden je sada na to veoma jasno ukazao, dani poput onih kada je predsjednik Trump na konferenciji za medije sa Vladimirom Putinom u Helsinkiju glumio da ne zna ništa o miješanju u američke izbore su prošli. I Kremlj se mora navići na novu realnost. Mislim da povlačenje ruskog ambasadora signalizira da se radi o ozbiljnom trenutku napetosti u bilateralnim odnosima – jer je takav potez obično ekvivalent demaršu sročenom u oštrom tonu. Ali, ne djeluje mi da je moguće da je Kremlj iznenađen reakcijom aktuelne administracije – jer je Bidenova kampanja bila veoma precizna”, zaključio je Majkl Karpenter u razgovoru za ruski servis Glasa Amerike.
Međutim, uprkos tome što djeluje da se situacija u odnosima dvije svjetske velesile dodatno usložnjava - Dejvid Kremer smatra da to ipak neće dovesti do dalekosežnih posljedica.
„Ipak, pretpostavljam da će biti uvedeno još sankcija zbog ruskog ponašanja i grubih poteza. To bi moglo prouzrokovati posljedice u vidu sankcija koje bi Rusija mogla uvesti američkim zvaničnicima ili kritičarima režima. To, međutim, nema ni približan uticaj i snagu koju imaju američke sankcije. One su odgovor na rusko ponašanje i poteze. Ne uvodimo ih jer ne volimo gospodina Putina. Činimo to zbog miješanja u izbore 2020. godine, trovanja Navalnog, ucijenjenih glava američkih vojnika u Afganistanu, hakovanja računara američkih federalnih agencija. Dakle, očekujem više sankcija – što bi moglo izazvati reakciju u Moskvi“, zaključuje Dejvid Kremer stručnjak za oblasti ljudskih prava i diplomatije, u razgovoru za ruski servis Glasa Amerike.
Inače, prema obavještajnom izvještaju sa koga je skinuta oznaka tajnosti napori Rusije u vezi sa američkim izborima 2020. bili su nešto drugačiji nego 2016. godine, kada se smatra da su ruski hakeri pokušali da pristupe američkoj izbornoj infrastrukturi.
Umjesto toga, kako je navedeno u izvještaju, Putin je odobrio operacije uticaja čiji je cilj inkriminisanje kandidature predsjednika Bidena i Demokratske partije, istovremeno nudeći podršku Tuampu, navodi se u izvještaju.
Joseph Biden pobijedio je na predsjedničkim izborima, čije rezultate je bivši predsjednik Trump neargumentovano osporavao, tvrdeći da su ih obilježile nepravilnosti zbog kojih je doživio poraz.
Kulminacija osporavanja izbornih rezultata bio je nasilni upad dijela Trumpovih pristalica u kompleks Capitol Hilla 6. januara, u trenutku kongresne potvrde pobjede izabranog predsjednika, a u nasilju je život izgubilo pet osoba.
