Radi se o pitanjima prava na kontracepciju, prava manjina ili prava na istopolni brak. Milioni Amerikanaca pomno prate hoće li sud ukinuti više od onoga što su pretpostavljali da su njihova ustavna prava koja su osigurale prethodne generacije, pišu svjetski mediji.
Skrivena ‘eksplozija’
Postojala je druga 'eksplozija’ skrivena u presudi Vrhovnog suda SAD od 24. juna, koja je poništila prava na abortus širom Amerike, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).
"U budućim slučajevima trebali bismo preispitati sve materijalne presedane ovog Suda u skladu sa zakonom", napisao je 74-godišnji konzervativni sudija Klarens Tomas (Clarence Thomas).
Tom jednom frazom, ukazuje londonski list, sudija Tomas je izazvao strahove liberalne Amerike da će najviši sud u zemlji preokrenuti presedane koji su uspostavili ustavna prava po sličnim principima kao u slučaju ‘Ro protiv Vejda’ (Roe v. Wade, presuda iz 1973., koja garantuje ustavnu zaštitu prava na abortus).
Tomas je naveo tri mete, navodi list dodajući da je riječ o slučajevima: ‘Grisvold protiv savezne države Konektikat’ (Griswold v. Connecticut), koji je uspostavio pravo na kontracepciju 1965.; ‘Lorens protiv Teksasa’ (Lawrence v. Texas), koji je razjasnio pravo na seksualni odnos sa osobom istog pola 2003. godine; i slučaj ‘Obergfel protiv Hodžisa’ (Obergefell v. Hodges), presuda iz 2015. koja je garantovala pristup istopolnim brakovima.
"Mi smo dužni da 'ispravimo grešku' ustanovljenu u tim presedanima", napisao je sudija Tomas, dok su drugi članovi konzervativne većine koji su srušili ‘Ro protiv Vejda’ naglasili da se slučaj abortusa ne bi trebao primjenjivati šire.
Iapk, naglašava Fajnenšl tajms, mnogi Amerikanci strahuju da njihova odluka najavljuje daljnje korake Vrhovnog suda za poništavanje višedecenijskog društvenog napretka i pomno prate hoće li sud ukinuti više od onoga što su pretpostavljali da su njihova ustavna prava.
Mišljenje konzervativaca
Stav sudije Tomasa podigao je izglede da će se uskoro pokrenuti novi izazovi protiv prava na korištenje kontracepcije i istopolnih brakova iako mnogi konzervativci kažu da su izgledi da Vrhovni sud preispita opšte prihvaćene odluke o pravu bračnih parova na korištenje kontracepcije i istopolne brakove male, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Mogućnost da će presuda od petka, 24. juna, imati mnogo veću primjenljivost od same zabrane abortusa je centralni argument troje liberalno orijentisanih sudija američkog Vrhovnog suda, ističe američki konzervativni list.
Sudije koje su imenovali demokrate, Stiven Brejer (Stephen Breyer), Sonia Sotomajor (Sotomayor) i Ilena Kagan (Elena) napisale su: "Današnje mišljenje će potaknuti borbu da se kontracepcija, i bilo koja druga pitanja s moralnom dimenzijom, iz 14. amandmana unesu u državna zakonodavna tijela".
Ipak, naglašava Volstrit džurnal, mnogi pravni stručnjaci smatraju da je ‘Ro protiv Vejda’ poseban slučaj.
Sara Paršal Peri (Sarah Parshall Perry), pravnica u konzervativnoj fondaciji Heritidž (Heritage) koja je radila u Trampovoj administraciji (Donald Trump), rekla je da ne vidi apetit među ostalim konzervativcima na Vrhovnom sudu (pet sudija koje su imenovali republikanci) za ponovno razmatranje prava koja su postala "prihvaćenija i ukorijenjena u američkom životu nego što je Ro ikada bio".
Peri je rekla da je ukidanje Ro oduvijek bio poseban fokus za konzervativce zbog toga što misle da je odluka bila loše obrazložena i zato što smatraju da se odnosi na pravo ne samo osobe koja je pristala, već i na pravo fetusa na život.
"Ništa u ovom mišljenju ne bi trebalo shvatiti da dovodi u sumnju presedane koji se ne tiču abortusa", napisao je u svom mišljenju konzervativni sudija Semjuel Alito (Samuel) Alito, dok je njegov kolega, sudija Bret Kavano (Brett Kavanaugh, napisao da "poništavanje Ro ne znači poništavanje tih presedana, i ne prijeti niti dovodi u sumnju te presedane".
Strah ljevice
Nedostatak jasnog i dosljednog odgovora među supervećinom konzervativnih sudija koji kontrolišu Vrhovni sud izazvao je strah na ljevici i bojazan da bi odluka o abortusu mogla biti samo početak oštrog pomaka udesno po pitanjima koja se direktno tiču intimnih ličnih izbora, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Mišljenje sudija Vrhovnog suda od 24. juna imalo je neposredan efekat da zakoni koji zabranjuju ili ozbiljno ograničavaju pristup abortusu stupe na snagu u najmanje 20 država. Međutim, ističe list, njegove implikacije na potencijalne buduće sporove oko abortusa i na mnoga druga prava koja je proglasio Vrhovni sud od druge polovine 20. vijeka takođe mogu biti duboke.
Tokom nekoliko generacija, moderni sud je postepeno donosio odluke da postoji niz nepisanih ustavnih prava koji su dio 14. amandmana, koji zabranjuje vladi da nepravedno oduzima slobodu ljudima. Osim što je proglasio pravo na abortus, sud je ukinuo prisilnu sterilizaciju i zakone koji ometaju s kim ljudi mogu odlučiti da žive ili se vjenčaju, zajedno sa dekriminalizacijom kontracepcije i istopolnih odnosa.
U oštrom, ali nemoćnom zajedničkom neslaganju oko najnovije odluke Vrhovnog suda kojom se ukida pravo na abortus, troje sudija koje su imenovali demokrate smatraju da će odluka od 24. juna primorati Vrhovni sud da se dalje bavi žestoko spornim moralnim i filozofskim pitanjima, navodeći desetak primjera novih pitanja.
Ona uključuju pitanja da li i kada država mora dozvoliti iznimke za život i zdravlje žene, šta bi ta presuda značila za vantjelesnu oplodnju i upravljanje abortusom, da li država može zabraniti reklamiranje abortusa izvan države ili pomoći ženama da izbjegnu klinike izvan države i da li bi to moglo zabraniti ženama da putuju van države ili da primaju lijekove za abortus koje šalju apoteke izvan države.
‘Kao nepoznata zemlja’
Kako su implikacije sudske odluke o abortusu nastavile odjekivati širom SAD, mnogi su izrazili zabrinutost da bi ona neće jednostavno ograničiti pristup abortusu već bi mogla značiti prekretnicu za ukidanje niza drugih zaštita - za rasne i etničke manjine, homoseksualce i druge, ukazuje Vašington post (The Washington Post).
Mišljenje većine sudija Vrhovnog suda, koje je napisao sudija Semjuel Alito, počivalo je na stavu da individualne slobode zagarantovane 14. amandmanom štite samo prava koja su imala "duboke korijene" u državama kada je ratifikovan 1868. godine – u vrijeme kada je abortus bio zabranjen u mnogim državama.
U suprotnom mišljenju, ističe list, troje liberalnih sudija su napomenuli su da zakoni iz 19. vijeka također nisu štitili prava na međurasne brakove ili da se ne sterilišu bez pristanka koje je priznao Vrhovni sud. Napisali su da "ne mogu razumjeti kako neko može biti uvjeren da će današnje mišljenje biti posljednje takve vrste".
Tu zabrinutost ponovili su i pravni stručnjaci, koji su rekli da bi odluka mogla ugroziti druge prošle presude koje se zasnivaju na zaštiti slobode pojedinca i srodnim pravima na privatnost koja priznaje sud. Smatraju da bi presuda čak mogla ugroziti pravo na međurasne brakove, koje je Vrhovni sud priznao u svojoj odluci iz 1967.
Opisujući mogući razvoj situacije nakon sudske odluke, mnogi Amerikanci smatraju da je država, ponosna na svoju teško stečenu ekspanziju zaštite građana, počela djelovati više kao nepoznata zemlja u kojoj se uspostavljena prava mogu istopiti na njenom najvišem sudu. Izgledi su još više uznemirujući, tvrde pojedini, jer su ankete pokazale da većina Amerikanaca podržava prava na abortus i istopolne brakove.
"Kao da smo se probudili u 1950-im", rekla je 26-godišnja Medison Dejvid (Madison David) iz Viskonsina, rekavši da joj je presuda potvrdila potrebu da se pripremi za borbu za prava - čak i ona za koja se činilo da su ih prethodne generacije osigurale.
