"Mogao bi biti označen kao etničko čišćenje ili genocid", rekao je američki državni sekretar tokom obraćanja u Ujedinjenim nacijama.
Ukazao je i da ruske vlasti već danas mogu, bez dvosmislenosti da objave da neće izvršiti invaziju na Ukrajinu.
"Saopštite to jasno svijetu. Zatim i pokažite tako što ćete svoje trupe tenkove i avione vratiti u kasarne i hangare. I poslati diplomate za pregovarački sto", rekao je Blinken - dodavši i da je ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu predložio da se naredne nedelje sastanu u Evropi.
Obraćajući se prije američkog državnog sekretara - zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Veršinin pozvao je članove Savjeta bezbjednosti da zasijedanje, kako je rekao, ne pretvaraju u cirkus.
"Prezentujući neosnovane optužbe da će Rusija navodno napasti Ukrajinu. Dovoljno je bilo spekulacija o tome. Odavno smo uputili objašnjenja o svemu", poručio je Veršinin.
"Scenariji militarizacije koje predstavlja državni sekretar Blinken su opasni i za žaljenje. Dio ruskih vojnih snaga vraća se u baze", rekao je on.
Govoreći o ruskoj etničkoj manjini nastanjenoj na istoku Ukrajine ukazao je da se ti ljudi osjećaju kao stranci u svojoj zemlji - iznijevši tvrdnje da su na meti ukrajinske vojske.
"Bićete užasnuti dokumentacijom koju smo priložili", rekao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova - bez navođenja više detalja.
Upozorenje najviših američkih diplomata
“Postoje sve indikacije da Rusija planira ulazak u Ukrajinu”, izjavio je američki predsjednik Joseph Biden – uključujući tu, kako je ukazao, i lažne scenarije kako bi Rusija opravdala svoje poteze.
Biden je zatražio od američkog državnog sekretara Antony Blinkena da promijeni planove putovanja kako bi govorio na sjednici Vijeća sigunosti Ujedinjenih nacija o Ukrajini.
„Podaci sa terena ukazuju da se Rusija kreće ka neposrednoj invaziji. Ovo je ključni trenutak“, izjavila je ambasadorka SAD pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild.
Ukrajinske snage i proruski separatisti sa istoka zemlje prethodno su razmjenili vatru na liniji fronta koja ih dijeli – što zapadni zvaničnici smatraju mogućim izgovorom Moskve za invaziju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da su proruske snage granatirale obdanište – što je označio kao znatnu provokaciju.
Istovremno, separatisti su optužili snage ukrajinskih vlasti da su četiri puta otvorile vatru u protekla 24 sata.
Ukrajina i proruski pobunjenici pružaju oprečne informacije u vezi sa granatiranjem na liniji fronta sa reginom Donbasa – koji je pod kontrolom proruske strane. Okolnosti tih događaja nije moguće nezavisno utvrditi, izvijestila je agencija Reuters.
Izvještaji sa obe strane ukazuju da je incident ozbiljniji od, uslovno rečeno, uobičajenih kršenja primirja koja se događaju u toj oblasti.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva, kako se izrazio, ozbiljno zabrinuta zbog izvještaja o eskalaciji.
Sa druge strane, britanska ministarka spoljnih poslova Liz Trus izvještaje je označila pokušajem ruske vlade da fabrikuje izgovore za invaziju.
Lojd Ostin, američki sekretar za odbranu, izjavio je da Washington još prikuplja detalje uz napomenu da se već neko vrijeme ukazuje da bi ruska strana mogla da učini nešto slično kako bi opravdala vojni sukob.
Takođe, zbog najnovije eskalacije Sjeveroatlantska alijansa izrazila je zabrinutost zbog toga što, kako je ukazao generalni sekretar Jens Stoltenberg, Rusija pokušava da iscenira izgovor za oružani napad na Ukrajinu.
“Još nisu jasne i sa sigurnošću se ne mogu odrediti namjere Rusije. Oni imaju dovoljno trupa i mogućnosti da da pokrenu invaziju na Ukrajinu bez upozorenja”, upozorio je Stoltenberg.
Rusija poriče da planira invaziju na Ukrajinu – iznoseći tvrdnje da povlači dio trupa koje broje više od 100.000 vojnika koje je rasporedila u blizini granice sa tom zemljom.
Washington i zapadni saveznici, međutim, tvrde da se ruske trupe ne povlače – već da se na granicu raspoređuju dodatne vojne snage.
„Uočili smo da pristižu letjelicama i vidimo da pojačavaju spremnost u Crnom moru. Čak i uvećavaju zalihe krvi. Ne tako davno bio sam vojnik. Znam iz prve ruke da se ovakvi potezi ne povlače bez razloga. I sigurno to ne radite ako se spremate da idete kući”, rekao je Lojd Ostin – penzionisani general američke vojske.
Između Rusije i Zapada poslednjih mjeseci su pojačane tenzije, pošto je duž ukrajinsko-ruske granice, ali i u Bjelorusiji, raspoređen značajan kontingent ruskih vojnika i oružja.
Takođe, Rusija od Zapada traži, kako ih označava, bezbjednosne garancije da Ukrajina neće postati članica alijanse, da će se NATO uzdržati od razmještanja oružja u blizini ruske granice, kao i da će povući snage sa područja istočne Evrope.
O tome su pokrenuti i pregovori uključenih strana – a kao reakcija na ruske poteze uslijedila je nedavna odluka Sjedinjenih Država da u istočnoevropskim članicama NATO-a rasporede dodatnih 3.000 vojnika.
I druge države članice NATO-a Ukrajini ustupaju vojno-tehničku pomoć.
