Najnovije
SAD "ogorčene" nakon raketnog napada na Bagdad
Američki zvaničnici izrazili su ogorčenje u ponedjeljak nakon što su tri rakete pale u Bagdad, od čega dvije u utvrđenu Zelenu zonu u gradu.
Irački zvaničnici saopštili su da se čini da su rakete "Kaćuša" lansirane iz obližnjeg naselja, ali da niko nije povrijeđen.
Iračka vojska saopštila je da su oštećena četiri vozila, zajedno sa nešto imovine.
U prvim izvještajima ukazivalo se na to da su rakete koje su pogodile prostor unutar Zelene zone pale blizu američke ambasade, a takođe i blizu Zajedničke operativne komande, gdje se američko vojno osoblje koordinira sa iračkom vojskom u borbi protiv terorističke grupe Islamska država.
Niko nije preuzeo neposrednu odgovornost za napad, koji je uslijedio samo nedjelju dana nakon raketnog napada na međunarodni aerodrom u Irbilu, na sjeveru Iraka, u kom je ubijen ugovorac koalicije koju predvode SAD i u kom je ranjeno još devet ljudi, uključujući i pripadnika američke vojske.
"Ogorčeni smo zbog nedavnih napada", rekao je portparol State Departmenta Ned Price novinarima u ponedjeljak. "Irački narod je predugo patio od ove vrste nasilja i ovog kršenja svog suvereniteta".
Do sada su američki zvaničnici odbijali da dodjele krivicu za napade, iako je Saraya Awliya al-Dam, šiitska milicija, preuzela odgovornost za smrtonosni napad u Irbilu.
Sekretar za štampu Pentagona John Kirby rekao je u ponedjeljak da vojni zvaničnici uzimaju napade "vrlo ozbiljno".
"Teško je sa sigurnošću reći... da li postoji strateška računica koja pokreće ovaj nedavni porast broja napada ili je ovo samo nastavak vrsta napada koje smo vidjeli u prošlosti", rekao je.
I dok istraga o napadima traje, Kirby je rekao: "Ako i kada bude prikladno odgovoriti, to ćemo činiti u određeno vrijeme i na mjesto i na način koji odaberemo".
Brojni američki zakonodavci izrazili su zabrinutost da je nedavni niz raketnih napada, poput prethodnih, vjerovatno organizovao Iran.
Odbrambeni zvaničnici SAD konstantno krive Iran da je glavni generator nestabilnosti na Bliskom istoku, ali dodaju da su zadovoljni što je broj američkih trupa u regionu dovoljan da se nosi sa prijetnjom.
"Uopšteno govoreći, ono što smo rekli je da ćemo Iran smatrati odgovornim za napade i provokacije njegovih podružnica", rekao je novinarima Price u ime State Departmenta.
"Ono što nećemo učiniti je da uzvratimo i rizikujemo eskalaciju koja ide na ruku Iranu i doprinosi njihovim pokušajima da dalje destabilizuju Irak".
Nike Ching, dopisnik iz State Departmenta, učestvovao je u pisanju ovog izveštaja.
See all News Updates of the Day
Biden zabranio bušenje nafte i gasa u većem dijelu priobalnog dijela SAD
Predsjednik Joe Biden zabranio je novo bušenja nafte i gasa u većini američkih priobalnih voda, što je pokušaj u posljednjem trenutku da se blokira moguća akcija nove Trumpove administracije i širenje bušenja morskog dna.
Biden, čiji mandat ističe za dvije nedjelje, rekao je da koristi zakonska ovlaštenja kako bi zaštitio priobalna područja duž istočne i zapadne obale, istočnog Meksičkog zaliva i dijelova severnog Beringovog mora uz Alasku od buduće eksploatacije nafte i prirodnog gasa.
"Moja odluka odražava ono što priobalne zajednice, kompanije i posjetioci plaža znaju već duže vrijeme: da bušenje na ovim obalama može da izazove nepovratnu štetu mjestima koja su nam draga i da je ono nepotrebno da bi se zadovoljile energetske potrebe naše nacije", naveo je Biden u saopštenju.
"Kako klimatska kriza nastavlja da ugrožava zajednice širom zemlje, a mi prelazimo na ekonomiju čiste energije, sada je vrijeme da zaštitimo ove obale za našu djecu i unuke", rekao je on.
Bidenove uredbe ne bi utjecale na velike dijelove Meksičkog zaliva, gdje se vrši većina američkih priobalnih bušenja morskog dna, ali bi zaštitile obale duž Kalifornije, Floride i drugih država od budućih bušenja.
Bidenove akcije, kojima se u zaštitu stavlja više od 625 miliona hektara federalnih voda, mogle bi da otežaju pokušaje novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da ih poništi, jer će vjerovatno biti neophodno da Kongres reaguje da bi bile ukinute.
Trump je 2020. godine potpisao memorandum kojim je naložio sekretaru za unutrašnju bezbjednost da zabrani bušenje u vodama uz obale Floride, kao Georgije i Južne Karoline do 2032. godine.
Prvobitno je planirao da znatno proširi bušenje na moru, prije nego što se povukao usred širokog protivljenja na Floridi i drugim priobalnim državama.
Trump je obećao da će uspostaviti ono što on naziva američkom "energetskom dominacijom" širom svijeta, dok nastoji da podstakne američko bušenje nafte i gasa.
Zagovornici zaštite životne sredine pozdravili su Bidenovu akciju, rekavši da nova bušenja nafte i gasa moraju biti oštro ograničena kako bi se smanjile emisije gasova staklene bašte koji doprinose globalnom zagrijavanju. Godina 2024. bila je najtoplija u zabilježenoj ljudskoj historiji.
"Ovo je epska pobeda okeana", rekao je Joseph Gordon, direktor kampanje ekološke grupe Oceana.
Gordon je zahvalio Bidenu "što je slušao glasove priobalnih zajednica" koje se protive bušenju i doprinio "dvopartijskoj tradiciji zaštite naših obala".
Bidenove akcije se zasnivaju na nasljeđu poteza demokratskih i republikanskih predsjednika kojima se štite priobalne vode od bušenja, rekao je Gordon, dodajući da su američke obale dom desetinama miliona Amerikanaca i da podržavaju milijarde dolara ekonomske aktivnosti koje zavise od čiste životne sredine, raznolike populacije divljih životinja i ribarstva.
Biden je rekao da je jasno da oblasti u kojima zabranjuje eksploataciju fosilnih goriva pokazuju "relativno minimalan potencijal" koji ne opravdava moguće ekološke, ekonomske i rizike u oblasti javnog zdravstva koji bi proizašli iz novog zakupa i bušenja.
Trumpova portparolka ismijala je Bidena, rekavši: "Joe Biden očigledno želi da visoke cijene gasa budu njegova zaostavština".
Portparolka Karoline Levitt nazvala je Bidenovu akciju "sramotnom odlukom koja je osmišljena da se izvrši politička osveta američkom narodu koji je predsjedniku Trumpu dao mandat da poveća bušenje i snizi cijene benzina".
"Budite sigurni, Joe Biden neće uspjeti, a mi ćemo 'bušiti, dušo, bušiti'", izjavila je ona.
Biden je predložio mogućnost izdavanja do tri dozvole za zakup nalazišta i eksploataciju nafte i gasa u Meksičkom zalivu, ali nijednu na Alasci, dok pokušava da se balansira između zahtjeva energetskih kompanija koje traže veću proizvodnju nafte i gasa i aktivista za zaštitu životne sredine koji žele da se obustave nova bušenja na moru u sklopu borbe protiv klimatskih promjena.
Prema odredbama zakona o klimi iz 2022. godine, vlada mora da ponudi najmanje 24,2 miliona hektara za zakup u cilju eksploatisanja nafte i gasa na moru u bilo kom jednogodišnjem periodu, prije nego što može da ponudi lokacije za zakup i podizanje vetrogeneratora na moru.
Biden, čija je odluka da odobri veliki projekat nafte na Alasci izazvala oštru osudu ekoloških grupa, ranije je ograničio bušenje na moru u drugim oblastima Alaske i Arktičkog okeana.
Predsjednik Kine: Korupcija najveća prijetnja Komunističkoj partiji
Korupcija je najveća prijetnja kineskoj Komunističkoj partiji, rekao je predsjednik Xi Jinping u ponedjeljak u jasnom upozorenju da je vladajuća stranka riješena da se uhvati u koštac s dugotrajnim problemom koji je sada ukorijenjen u mnogim slojevima kineskog društva.
Kina je prošle godine bila potresena istragama o korupciji visokoprofiliranih pojedinaca, od zamjenika guvernera centralne banke do bivšeg predsjednika njene najveće naftne i plinske kompanije, što je dodatno pojačalo nelagodu u ekonomiji koja se bori da osigura čvrst temelj i društvu koje se bori sa nestajućim osjećajem bogatstva.
Na listi se našao i visoki kineski admiral, Miao Hua, čiji pad dolazi u vrijeme kada Peking pokušava modernizirati svoje oružane snage i povećati svoju borbenu gotovost.
Ne samo da korupcija još uvijek prožima Kinu, ona je zapravo u porastu, rekao je Xi na početku trodnevnog kongresa Centralne komisije za inspekciju discipline, CCDI, najvećeg nadzornika protiv korupcije u zemlji.
„Korupcija je najveća prijetnja našoj stranci”, upozorio je on.
Kako bi podvukao razmjere problema, CCDI je posljednjih dana rekao da je prošle godine ispitano rekordnih 58 „tigrova” ili visokih zvaničnika.
Od tog broja, 47 je bilo na nivou zamjenika ministara ili više, uključujući Tang Renjiana, bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnih poslova, i Gou Zhongwena, bivšeg šefa Opće uprave za sport.
Čak ni bivši visoki zvaničnici nisu bili pošteđeni, kao što je Wang Yilin, koji je 2020. godine podnio ostavku na mjesto predsjednika China National Petroleum korporacije u državnom vlasništvu nakon što je dostigao starosnu granicu za penzionisanje.
„Ne vidim kako bi Xi mogao priuštiti odustajanje u ovom trenutku”, rekao je rekao je Andrew Wedeman, profesor na Univerzitetu Georgia State. „Desetak godina nakon što je krenuo u čišćenje visokih pozicija, Xi još uvijek otkriva raširenu korupciju u vrhu partije-države i PLA-a.”
Kinesku narodnooslobodilačku vojsku (PLA) također je zahvatio val čistki od 2023. Li Shangfu je smijenjen s mjesta ministra odbrane nakon sedam mjeseci, a njegov prethodnik Wei Fenghe izbačen je iz stranke zbog „ozbiljnog kršenja discipline”, što je eufemizam za korupciju.
Wedeman je rekao da se čini da ljude koje Xi koristi kao zamjenu uključuje i korumpirane zvaničnike.
„Ako Xi promiče korumpirane zvaničnike, to sugerira da partijski interni aparat za provjeru ne funkcionira efikasno ili, što je ozbiljnije, sam je korumpiran”, rekao je Wedeman.
Kina priznaje da se njeni napori u borbi protiv korupcije suočavaju s novim izazovima, s tradicionalnim oblicima korupcije, poput prihvatanja gotovine, koji postaju podmukliji.
Justin Trudeau se povlači sa funkcije premijera i lidera Liberalne stranke
Kanadski premijer Justin Trudeau objavio je da će se povući sa mjesta predsjednika vladajućih liberala i premijera.
Najavio je da će ostati na funkciji predsjednika vlade dok partija ne izabere njegovog nasljednika.
Rekao je i da kanadski parlament neće zasjedati sve do 24. marta.
„Namjeravam da podnesem ostavku na funkciju predsjednika stranke i premijera – pošto stranka izabere svog sljedećeg lidera. Ova zemlja zaslužuje pravi izbor na sljedećem glasanju i jasno mi je da ukoliko moram da vodim unutrašnje bitke, ne mogu biti najbolja opcija na tim izborima”, rekao je Trudeau – koji će obavljati premijersku funkciju 20. januara kada novoizabrani američki predsjednik Donald Trump bude preuzeo mandat.
Trump je ranije najavljivao da će Kanadi uvesti carine koje bi mogle nanijeti ozbiljnu štetu njenoj ekonomiji. U ponedjeljak je ponovo predložio da se Kanada spoji sa Amerikom, što nije vjerovatno.
„Kada bi se Kanada spojila sa SAD, ne bi bilo tarifa, porezi bi bili znatno smanjeni i bili bi potpuno bezbjedni od prijetnje od ruskih i kineskih brodova koji ih stalno okružuju. Kakva bi to velika nacija bila, da smo zajedno”, poručio je Trump na društvenim mrežama.
Trudeau se na funkciji stranačkog lidera i kanadskog premijera nalazi posljednjih devet godina.
Bio je, međutim, pod pritiskom liberalnih poslanika da se povuče usljed anketa koje pokazuju da će stranka doživjeti slom na narednim izborima.
Dužnost je preuzeo novembra 2015. i dva puta je bio reizabran, što ga čini jednim od kanadskih premijera sa najdužim stažom.
Međutim, počeo je prije dvije godine da gubi popularnost, usljed nezadovoljstva javnosti visokim cijenama i nedostakom opcija za stanovanje, koju nikada nije uspio da povrati.
Trenutne ankete pokazuju da će kanadski liberali izgubiti od opozicionih konzervativaca na izborima koji bi morali da se održe do kraja oktobra – bez obzira na to ko je lider stranke.
Kanadski parlament je trebalo da nastavi sa radom 27. januara, a opozicione stranke su najavljivale da će pokušati da obore vladu što je prije moguće, najverovatnije krajem marta. Međutim, ukoliko rad parlamenta bude odložen do 24. marta, zahtjev za izglasavanje nepovjerenja može da bude podnesen najranije u maju.
Trudeau je do skoro bio u stanju da se nosi sa zabrinutošću liberalnih poslanika zbog njegovog lošeg rejtinga u anketama.
Kijev pokrenuo napade u Kurskoj oblasti dok Moskva izvještava o pobjedama u Ukrajini
Rusija je u ponedjeljak saopćila da su njene snage postigle važne pomake u istočnoj Ukrajini, dok nastavljaju da odbijaju novu ukrajinsku ofanzivu unutar regije Kursk na zapadu Rusije, gdje je u toku drugi dan žestokih borbi.
Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da su njegove snage zauzele grad Kurahov, 32 kilometra južno od Pokrovska, ukrajinskog logističkog čvorišta prema kojem ruske snage napreduju mjesecima.
Ministarstvo je saopštilo da zauzimanje Kurahova, koje je trajalo mnogo sedmica, omogućava moskovskim snagama da pojačaju tempo svog napredovanja u ukrajinskom regionu Donjeck. Takođe je rečeno da je zauzeo Dachenske, naselje udaljeno pet milja od Pokrovska.
Ukrajinska grupa za praćenje DeepState, koja prati liniju fronta koristeći otvorene izvore, pokazala je veći dio Kurahova pod ruskom kontrolom.
Obje strane se bore da poboljšaju svoje pozicije na bojnom polju prije nego što novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji je obećao da će brzo okončati gotovo trogodišnji rat, preuzme dužnost 20. januara.
Glavno dostignuće Ukrajine u proteklih pet mjeseci borbi bilo je zauzimanje i držanje dijela teritorije unutar ruske Kurske oblasti koja bi joj mogla pružiti važnu polugu u mogućim mirovnim pregovorima.
Ukrajina nije otkrila detalje nove ofanzive koju je pokrenula na Kursk u nedjelju, iako je visoki ukrajinski zvaničnik rekao da Rusija „dobiva ono što zaslužuje”.
Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da je pokušaj ukrajinskog proboja osujećen i da su glavne ukrajinske snage uništene u blizini naselja Berdin, blizu puta koji ide na sjeveroistok prema gradu Kursk.
Viši ruski komandant rekao je da se očekuje dalji napad.
„Naravno, ovo nije kraj. Sada bilježimo koncentraciju neprijateljske opreme u drugom pravcu i naravno razumijemo da će (Ukrajina) pokušati da udari u ovom pravcu. Trenutno neću reći gdje”, rekao je General-major Apti Alaudinov, komandant čečenske jedinice koja se bori za Rusiju u Kursku.
Nezavisni vojni analitičar Franz-Stefan Gady rekao je da Ukrajina pokušava da zadrži teritoriju u Kursku što je duže moguće, iako je Rusija nastavila da se probija dublje u istočnu Ukrajinu.
„Postoji vjerovatnoća da još uvijek nismo vidjeli glavni poticaj ove ukrajinske ofanzivne operacije”, rekao je on za Reuters. „U suštini govorimo o napadima veličine voda, čete sa prilično ograničenim dobitkom do sada. Pošteno je pretpostaviti da je nekoliko stotina ukrajinskih vojnika uključeno u ovaj napad.”
Ostalo je da se vidi da li bi kijevske snage mogle otvoriti još jednu osovinu napredovanja, dodao je Gady.
Procjene Ukrajine i Zapada pokazuju da je oko 11.000 vojnika iz ruskog saveznika Sjeverne Koreje raspoređeno u regiji Kursk da podrže moskovske snage. Rusija nije ni potvrdila ni demantovala njihovo prisustvo.
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u ponedjeljak da je više od 1.000 sjevernokorejskih vojnika ubijeno ili ranjeno. Reuters nema pristup ratnoj zoni Kursk i ne može provjeriti podatke o žrtvama.
Reagujući na novu ukrajinsku ofanzivu, Sjedinjene Države, Britanija i Evropska unija ponovo su potvrdile svoju podršku Kijevu.
„Ukrajina ima pravo da se brani, a prema međunarodnom pravu, ovo pravo seže izvan njenih granica”, rekla je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kallas u izjavi za Reuters.
„Nezakoniti rat Moskve protiv Ukrajine uključivao je brojne ruske napade koji potiču iz regije Kursk. Dakle, ruske vojne snage su tu legitimne mete prema međunarodnom pravu.”
Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je u nedjelju: „Posvećeni smo postavljanju Ukrajine u najjaču moguću poziciju na bojnom polju, uključujući povećanje sigurnosne pomoći i korištenje svih raspoloživih resursa odobrenih od Kongresa.”
Britanija je rekla da će podržavati Ukrajinu „koliko god bude potrebno”.
SAD: Snježna oluja od srednjeg zapada do istočne obale
Veliki zimski udar snijega, leda, vjetra i pada temperatura u SAD-u prouzročio je opasne uvjete putovanja od središnjih i južnih država sve do istočne obale rano u ponedjeljak, zbog čega su se škole i vladini uredi u nekoliko država zatvorili.
Snijeg i led prekrili su glavne ceste diljem Kansasa, zapadne Nebraske i dijelova Indiane, gdje je državna Nacionalna garda bila aktivirana kako bi pomogla zaglavljenim vozačima.
Očekivalo se najmanje 20 centimetara snijega, uz olujne vjetrove do 72 km/h.
Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na zimske oluje od Kansasa i Missourija pa sve do New Jerseyja.
"Za lokacije u ovoj regiji koje imaju najveću ukupnu količinu snijega, to bi mogle biti najteže snježne padavine u najmanje deset godina", rekla je meteorološka služba.
Polarni vrtlog ultrahladnog zraka obično se vrti oko sjevernog pola. Ljudi u SAD-u, Evropi i Aziji doživljavaju intenzivnu hladnoću kada vrtlog pobjegne i zaroni prema jugu.
Studije pokazuju da je brzo zagrijavanje Arktika djelomično krivo za sve veću učestalost polarnog vrtloga.
Očekuje se da će zatvaranje škola biti široko rasprostranjeno u ponedjeljak. Okruzi u Indiani, Virginiji i Kentuckyju počeli su najavljivati otkazivanja i odgode u nedjelju poslijepodne.
Državne škole okruga Jefferson u Kentuckyju otkazale su nastavu, izvannastavne aktivnosti i atletiku za svojih gotovo 100.000 učenika.
Nastava je također otkazana u Marylandu, gdje je guverner Wes Moore u nedjelju proglasio izvanredno stanje i najavio da će državna vlada biti zatvorena u ponedjeljak.
