U prvom govoru pred tim tijelom svjetske organizacije, Blinken je stavio do znanja da Amerika planira da se ponovo angažuje u radu Savjeta. Najavio je da će se SAD kandidovati za mjesto u Savjetu za mandat od 2022. do 2024. godine.
Bivši američki predsjednik Donald Trump povukao je SAD iz Savjeta za ljudska prava u junu 2018. godine, dok se Bidenova administracija ponovo pridružila 8. februara u statusu posmatrača.
Blinken je pozdravio ulogu Savjeta u zaštiti osnovnih sloboda i njegovo usredsređivanje na aktuelne krize, kao što je vojni puč u Mjanmaru. Međutim, kritikovao je pristup Sajveta nekim pitanjima među kojima je, kako je ocijenio, disproporcionalno bavljenje Izraelom.
"Moramo da eliminišemo tačku 7 agende i da tretiramo situaciju u vezi sa ljudskim pravima u Izraelu i na palestinskim teritorijama na isti način na koji se ovo telo bavi bilo kojom drugom zemljom. Takođe, usredsredićemo se na to da članstvo u Savjetu održava visoke standarde u poštovanju ljudskih prava. Oni sa najgorim rezultatima u poštovanju ljudskih prava ne bi trebalo da budu članovi ovog Savjeta", poručio je Blinken.
Međutiim, priznao je da se ljudska prava u Sjedinjenim Državama takođe ne poštuju besprijekorno i da ima prostora za poboljšanje. Naglasio je da je Bidenova administracija riješena da se bori protiv sistemskog rasizma, i na unutrašnjem i na spoljnom planu.
Blinken je dodao da će se Amerika boriti za prava bespomoćnih, uključujući žene i djevojčice, pripadnike LGBTQI i vjerske i manjinske zajednice. Najavio je da će Washington nastaviti da osuđuje kršenja ljudskih prava u zemljama kao što su Venecuela, Nikaragva, Kuba i Iran.
"Ponovo pozivamo rusku vladu da odmah i bezuslovno oslobodi Alekseja Navalnog, kao i stotine drugih državljana koji su neosnovano privedeni zato što su koristili svoja prava. Zalagaćemo se za univerzalne vrijednosti kada se čine zločini u Šinđangu ili podrivaju osnovne slobode u Hong Kongu. I zabrinuti smo zbog nazadovanja demokratije u Burmi", istakao je američki državni sekretar.
Blinken je od Savjeta za ljudska prava zatražio da na tekućem zasjedanju podrži rezolucije o problemima širom svijeta i dodao da moraju da odgovaraju zemlje poznate po kršenju ljudskih prava kao što su Sirija, Severna Koreja, Šri Lanka i Južni Sudan.
