„Mislim da se ljudi zaista bore da shvate šta je balans između posla i privatnog života“, kaže Lynn Bufka, klinički psiholog iz Američkog udruženja psihologa. “I prepoznajući, svakako u dijelovima SAD-a, da imamo želju da radimo, nastupamo i uspijevamo. I sve više shvaćamo da ovo nije dobro za nas.”

Mlađe odrasle osobe su još sklonije odreći se novca za bolji život, pokazalo je istraživanje. Šezdeset posto milenijalaca (27-42 godine) i 56% odraslih iz generacije Z (do 26 godina) kažu da bi prihvatili manje novca za bolju ravnotežu između posla i privatnog života.

„Ovi rezultati me ne iznenađuju“, rekla je za Glas Amerike Julia Toothacre, biografija i strateg za karijeru u ResumeBuilder.com. „Mlađe generacije su vrlo glasno govorile o potrebi za ravnotežom u svom životu. Važno je napomenuti da to ne znači da su manje ambiciozni. To samo znači da traže fleksibilnost i nisu voljni da žrtvuju svoje zdravlje kao druge generacije.”

Kada su u pitanju starije osobe, 45% generacija X (43-59 godina) i 33% baby boomera (60-78 godina) bi primilo smanjenje plate od 20% kako bi postiglo bolju ravnotežu između posla i života.

To je fenomen koji je Toothacre iskusila u svom radu. Kaže da mnogi njeni klijenti žele fleksibilnost u svom rasporedu za životne događaje i sastanke.

„Definitivno vidim da neki od mojih klijenata smanjuju plate kako bi uskladili svoju karijeru sa drugim životnim prioritetima“, kaže ona. „Ravnoteža između poslovnog i privatnog života veoma je važna mojim klijentima. Većina mojih klijenata dolazi kod mene jer nisu zadovoljni svojom trenutnom karijerom ili traže uravnoteženiji i fleksibilniji put karijere. Čini se da je fleksibilnost sveobuhvatna potreba većine ljudi.”

Istraživanje je sprovedeno u avgustu i septembru 2023. godine i uključivalo je 16.086 online intervjua sa odraslima u 16 zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države. Sedamdeset sedam posto ispitanih kaže da im je prioritet uravnotežen život u odnosu na napredovanje na poslu.

„Ako je naša jedina definicija sebe ono što radimo i naš rad, zanemarujemo ono što se često smatra veoma kritičnim aspektima ljudskog postojanja – naš društveni osjećaj sebe, naš duhovni osjećaj sebe“, kaže Bufka. “Ove druge komponente života zaista donose vrijednost i radost čovjekovom postojanju, a kada nemamo osjećaj za njih u našim životima, to je za nas zaista izazov.”

Zatim, tu je praktična strana ravnoteže između posla i privatnog života i spremnost da se odvoji vrijeme umjesto novca.

„Stvari se moraju obaviti da bi domaćinstvo funkcionisalo, kao što su namirnice, nabavka namirnica, hrana na stolu“, kaže Bufka. “A kada osjećamo da čak nemamo vremena da se takve stvari odvijaju glatko, onda će uvijek postojati napetost između neposrednih zahtjeva domaćinstva i porodice i posla.”