Kina, koja tvrdi da je Tajvan njena teritorija, ovog mjeseca izvodi vojne vježbe oko ostrva kako bi pokazala svoj bijes zbog posjete Tajpeju predsjedavajuće američkim Predstavničkog doma Nancy Pelosi.
Govoreći u sklopu konferencijskog poziva u srijedu, Kritenbrink, pomoćnik državnog sekretara za Biro za istočnoazijske i pacifičke poslove, rekao je da je Kina iskoristila putovanje Pelosi kao izgovor da promijeni status kvo, ugrožavajući mir.
"Ove akcije su dio pojačane kampanje pritiska NR Kine protiv Tajvana, za koju očekujemo da će se nastaviti u narednim nedjeljama i mjesecima", rekao je on, koristeći zvanični naziv Kine, Narodna Republika Kina.
"Cilj ove kampanje je jasan - da se zastraši i prinudi Tajvan i potkopa njegova otpornost."
Posvećeni politici "jedne Kine"
Sjedinjene Države su bile jasne sa Kinom da se njihov pristup Tajvanu nije promijenio, uključujući privrženost SAD politici "jedne Kine" i nepodržavanje formalne nezavisnosti Tajvana, dodao je Kritenbrink.
"Iako se naša politika nije promijenila, ono što se promijenilo je rastuća prinuda Pekinga. Riječi i postupci NR Kine duboko su destabilizujući. Rizikuju donošenje pogrešne procjene i ugrožavaju mir i stabilnost Tajvanskog moreuza".
Sjedinjene Države su Kini u svakom razgovoru prenosile da ne traže i da neće izazvati krizu, rekao je on.
"Smireni, ali odlučni koraci"
Komunikacione linije SAD sa Pekingom ostaju otvorene, a Sjedinjene Države će nastaviti da obavljaju rutinske pomorske tranzite kroz Tajvanski moreuz, dodao je Kritenbrink.
"Nastavićemo da preduzimamo mirne, ali odlučne korake da održimo mir i stabilnost suočeni sa stalnim naporima Pekinga da ga potkopa i da podržimo Tajvan u skladu sa našom dugogodišnjom politikom. Ponašaćemo se odgovorno, postojano i odlučno", rekao je on.
Govoreći u Tajpeju, portparolka tajvanskog ministarstva spoljnih poslova Joanne Ou ponovila je da vjeruju da je Tajvanski moreuz međunarodni plovni put i da podržavaju američke misije slobode plovidbe kao "pozitivne" po mir i stabilnost.
Kina se nikada nije odrekla upotrebe sile za preuzimanje kontrole nad Tajvanom.
Tajvanska demokratski izabrana vlada kaže da Narodna Republika Kina nikada nije vladala ostrvom, da nema pravo da odlučuje o njegovoj budućnosti, koju može da odredi samo njenih 23 miliona stanovnika, bez prisile.
Washington nema formalne diplomatske odnose sa Tajvanom, ali je po zakonu obavezan da mu obezbijedi sredstva za odbranu.
Kina kaže da je Tajvan najvažnije i najosjetljivije pitanje u njenim vezama sa Sjedinjenim Državama.
